Manuel Coutinho Carmo Bucar Corte Real, SE, M.Ec.

Chefe Departamento de Ciência da Economia da FE da UNTL, Fevereiro-Setembro de 2000, Decano da FE da UNTL, Setembro de 2000 até Agosto de 2006, Inspector Geral do Estado, Agosto de 2006-Setembro de 2007, -Comissario Adjunto da CAC de Timor-Leste (2010 - 2018),
Docente Senior da Faculdade de Economia e Gestão da Universidade Nacional de Timor Loro-Sa´e
(Mês de Junho de 2000 até presente, 2023)

O Mundo de Informações

CAC-DISIONÁRIU, A-J


Referénsia ba Elaborasaun CAC-Disionáriu:
  1. Lei-Inan RDTL tama iha vigór iha loron 20 fulan-Maiu tinan-2002;
  2. Lei n.o 7/2004, loron 26 fulan-Maiu, kona-bá Aprovasaun Estatutu Provedor Direitu Umanu no Justisa;
  3. Lei N.o 5/2009, loron 15 fulan-Jullu kona-á Primeira Alterasaun ba Lei N.º 8/2004, loron 16 fulan-Juñu (Aprova Estatutu Funsaun Públika);
  4. Lei N.o  6 /2009, loron 15 fulan-Jullu kona-bá 1a alterasaun, hosi  Apresiasaun Parlamentar, Kódigu Penal (Aprovadu hosi Dekretu-Lei N.° 19/2009, loron 8 fulan-Abril);
  5. Lei N.o 8/2009, loron 15 fulan-Jullu, kona-ba Harii CAC;
  6. Lei N.o 13 /2009, loron 21 fulan-Outubru, kona-bá Orsamentu no Jestão Finanseira;
  7. Lei N.o 5/2016, loron 25 fulan-Maiu, kona-bá Prosedimentu Konsesaun ba Industu no ba Komutasaun Pena;
  8. Resolusaun PN N.o 25/2008, loron 10 fulan-Dezembru, kona-bá Ratifika, ba Adezaun Konvensaun Nasoens Unidas kontra Korrupsaun;
  9. Dekretu-Lei N.o 10/2005, loron 21 fulan-Novembru, kona-bá Rejime Jurídiku Aprovisionmentu ho nia alterasaun 1a, 2a, 3a, 4a, no 5a;
  10. Dekretu-Lei N.o 13/2005, loron 1 fulan-Dezembru, kona-bá aprovasaun Kódigu Prosesu Penal Timor-Leste;
  11. Dekretu-Lei N.º 22/2009, loron 10 fulan-Juñu, kona-bá Estatutu Inspesaun-Jeral Estadu;
  12. Dekretu-Lei N.º 20/2010, loron 1 fulan-Dezembru, kona-bá Rejime Suplementu Remuneratóriu sirak iha Administrasaun Públika;
  13. Dekretu-Lei N.o 15/2014, loron 14 fulan-Maiu, kona-bá aprovasaun Orgánika PSIK nian;
  14. Dekretu-Lei N.o 32/2011, loron 27 fulan-Jullu, kona-bá Jestaun no  Alienasaun ba Sasán Movél Estadu nian;
  15. Dekretu-Lei N.o 9/2015, loron 22 fulan-Abril, kona-bá ajuda kustu tan deslokasaun ho servisu ba rai-liur;
  16. Dekretu-Governu N.o 1/2009, loron 18 fulan-Fevereiru kona-bá dever ba Estadu atu halo  promosaun moris-diak iha sosiál no ekonomia, no kualidade vida populasaun nian;
  17. Dekretu Governu N.º 2/2010, loron 16 fulan-Marsu, kona-bá Remunerasaun membru sira Comissão  Anti-Corrupção;
  18. Dekretu-Governu N.o 1/2016, loron 1 fulan-Fevereiru, kona-bá Regra Ezekusaun OGE tinan-2016;
  19. Disionáriu lian portugés – Dicionário Aurélio;
  20. Dalen komunidade Prasa no Ai-leba nian.
      
     
    Lia-Fuan Maklokek
     
    Momentu desizivu ba preense servisu Komisaun nian iha futuru, lansa ba públiku “CAC-Disionáriu” nakonu ho esplikasaun detalladu konseitu legál, kompeténsia jurídika no terminolojia utilizada iha natureza servisu lorloron CAC nian ba prevene no kombate krime korrupsaun no mós lia-fuan dalen públiku (komunidade ai-leba nian) kona-bá hahalok a’at nu’udar meiu sirak korrupsaun nian ka halakon ema seluk nia direitu ba sasán ruma.
     
    Konseitu legál, kompeténsia jurídika no terminolojia sirak ne’e elabora hosi referénsia lubuk ida, hanesan hosi Lei-Inan RDTL, Kódigu Penál, Kódigu Prosesu Penál no lei sirak seluk ne’ebé vigora iha Estadu Timor-Leste, nune’e ho objetivu atu bele ajuda diak liu-tan no fasil tebtebes ba entidade ne’ebé deit hakarak entende ka absorve konseitu orijinál no mós komum sirak ne’ebé elabora iha disionáriu ida ne’e.
     
    Iha momentu lansa CAC-Disionáriu ida ne’e, aumenta-tan referénsia atuasaun servisu CAC nian, nune’e hatudu genuinidade bondade espíritu servisu exijidu iha ambiente integridade institusionál no tarefa vinkuladu iha kompromisu prevene no kombate hahalok a’at korrupsaun.
     
    Komisaun halao ona nia-kna’ar iha tinan-hitu nia laran, hatudu indikador balun iha prestasaun servisu lubuk-ida nian no hatudu nia rezultadu pozitivu iha ámbitu prevene no kombate korrupsaun ho rigor, firmeza no efetivu, mesmu-ke sei kontinua infrenta dezafiu no obstaklu lubuk-balun iha nia andamentu ka atuasaun nian iha prezente ka sei iha futuru (médiu prazu).
     
    Kompromisu institusionál Komisaun nian atu mantein fortifika nia esforsu ho nia enerjia ne’ebé sólidu, rígidu, inkontestável, maturidade, pasiénsia ho rekursu ne’ebé kada-tempu aumenta tuir nessesidade servisu nian hodi kontinua kompleta beibeik nia atuasaun estratéjika iha programa no atividade ba atende preokupasaun divinu Estadu nian iha prevene no kombate korrupsaun.
     
    Iha momentu tinan hirak liu-ba (2013) Komisaun hetan apoiu hosi assessor nasionál ida, Dr. Hipólito Gama, ne’ebé ho laran luak, matenek no hakarak servi hodi simu kontratu hosi ajénsia internasionál UNDP Timor-Leste hodi fó tulun ba elaborasaun inisiál disionáriu simples ida kona-bá korrupsaun nian, atu nune’e bele ajuda CAC nia servisu. Maibe finalizasaun esbosu disionáriu simples nian, sei iha lakuna lubuk boot no terminolojia barak mak la kondis ho natureza servisu CAC nian, nune’e iha tempu lubuk-ida Komisáriu Adjuntu Manuel Bucar halo apresiasaun no estudu klean hodi halo revogasaun parsiál, alterasaun no revizaun lubun-ida, no iha sirkunstánsia servisu nian halo konsulta no aprezentasaun iha estrutura CAC nian hodi elabora diak-liu-tan no ikus finaliza no bele publika ba públiku ho ninia simplisidade nakonu ho konseitu no terminolojia sirak ne’e.
     
    Publikasaun CAC-Disionáriu ida ne’e, ho esperansa boot atu bele ajuda tebtebes (funsionáriu EAK, entidade públika ka privadu, sosiadade sivil ka se-se-deit) hodi hatene no entende didiak definisaun sirak ne’ebé uza iha sistema legál Estadu Timor-Leste nian no lia-fuan komum sirak ne’ebé espalla iha komunidade nia le’et.
     
    CAC-Disionáriu ne’e ho nia filosofia: “Hau hatene, O hatene, Nia hatene, Ita-hotu hatene, nu’udar dalan hodi simplifika dezentendimentu boot sai ki’ik no nia finalidade haburas interpretasaun hanesan (únika), hodi servi ba NASAUN no ESTADU DIREITU DEMOKRÁTIKU”
     
    Mai ita hamotuk dehan Lae ba Korrupsaun.
     
    Komisáriu Adjuntu Servisu ba Apoiu no Kooperasaun
     
     
    Manuel C.C. Bucar C. Real

    Konseitu Legál, Kompeténsia Jurídika no Terminilojia Utilizada iha Servisu lorloron CAC nian no iha Moris Públiku nian
     
    Abuzu Podér: Uza sala poder, Uza poder boot liu. Ultrapassa poder ne’ebé lei atribui ba, exsede limite ne’ebé iha. Tuir Kódigu Penál artigu 297.o, funsionáriu ida ne’ebé abuzu podér sirak ka viola devér hirak ne’ebé kai’it ho nia funsaun sirak, ho intensaun hodi hetan ba nia rasik ka bá ema datoluk, benefísiu ne’ebé la tuir lei (la lejítimu) ka hasusar ema seluk.
    Dif TI: Konseitu ida ne’ebé signifika katak (individuál, ajénsia ka organizasaun (setór pύbliku, setór privadu no sosiedade sivíl) ne’ebé uza sira nia podér hodi viola ema seluk nia direitu.
    E.g.: 1. (vertikál) Diretór-Jeral ida ne’ebé hetan delegasaun podér interinu hosi ministru ka sekretáriu estadu hodi ezekuta atividade indikadu (regular) enkuantu ministru ka sekretáriu estadu nia rasik sei halo misaun ba fatin seluk durante tempu determinadu, maibe nia uza funsaun interinu ne’e hodi halo-tan buat seluk ne’ebé la tama iha podér interinu nian.
    E.g.: 2. (hirizontál) Diretór balu uza nia podér hodi empoin ka influénsia fali diretór seluk hodi halo servisu ba interese ninian/grupu/ema datoluk.
    E.g.: 3. Diretór balun uza sira nia podér hodi halo violénsia ka linguajen diskriminativa no abuzu fíziku ba nia funsionáriu no nia ameasa ba funsionáriu ne’e katak wainhira funsionáriu ne’e halo keixa ba entidade seluk (polísia) mak diretór ne’e sei fó avaliasaun negativa ka empata nia karreira. Aktu ida ne’e ita bele konsidera hanesan abuzu podér.
    Ezemplu kazu:
    Iha tinan OGE 2017, orsamentu ne’ebé alokadu ba Ministériu X iha kategoria Bens no Servisu, item Asisténsia Téknika, deskreve iha livru OGE orsamentu hodi rekruta asesór nasionál ida. Diretór-Jeral iha Ministériu X, uza nia kompeténsia hodi bolu deit ema-ne’ebé nia koñese ka iha ligasaun familiar/grupu, maibe la liu hosi prosesu rekrutamentu ne’ebé lei haruka. Iha momentu ema ne’e asina kontratu no komesa servisu ona, nia (asesór nasionál) pratikamente la bele hatudu nia kompeténsia tuir nesesidade servisu ne’ebé ministériu ejiji, signifika katak nia la preense rekejitu nu’udar asesór legál nian. Ikus mai funsionáriu sira iha Ministériu X hatoo keixa mai CAC. CAC halo nia servisu hodi edentifika nia karik komete krime abuzu poder.
    Senáriu iha tabela: Abuzu Poder, KP artigu 297.o:
    No.
    Elementiu Justifikadu (Krime)
    Faktu sirak
    Prova sirak
    1
    Funsionáriu Ida
    - Diretór-Jeral iha Ministériu X.
    -    Kualidade nu’udar funsionáriu públiku;
    -    Iha kartaun funsionáriu;
    -    Surat homologasaun hosi KFP hodi asumi kargu nu’udar DG.
    2
    abuzu podér sirak ka viola devér hirak ne’ebé kai’it/nakai’it ho nia funsaun sirak
     - Rekruta asesór nasionál ida
    -    Lei la fó kompeténsia ba DG;
    -    Testamuña direta (Departamentu Rekursu Umanu ka funsionáriu Ministériu X)
    3
    ho intensaun hodi hetan ba nia rasik ka bá ema datoluk,
    -    Fó vantajen ba nia família ka grupu.
    -    Pratika nepotismu.
    -    Testamuña direta;
    -    Kontratu servisu nu’udar asesór nasionál.
    4
    benefísiu ne’ebé la tuir lei (la lejítimu) ka hasusar ema seluk
    -    La produz kualidade servisu;
    -    Simu osan Estadu nian la balansu ho rezultadu servisu.
    -    Relatóriu trimestral, semestral ka anuál, hatudu dezempeñu servisu  negativu.
    Elementu prejuizu/hasusar ema seluk: [Estadu/ ema (pesoál jurídiku) lakon dignidade, lakon sasán, bele patrimoniálal no laos patrimoniál] [kuantifikasaun no kualifikasaun ba nível prejuizu ka susar ne’ebé mak ema ka pesoál juridika ida hetan].
    Ad Hoc: Loc. lat. Uza iha eventuál substituisaun ka dezignasaun ofisiál ba determinadu aktu ida. Nota: Kuandu réu la-iha ka labele kontitui advogadu ida, juiz bele nomeia ad hoc ida.
    Administrasaun Danoza: Administrasaun ida sabaraut ka laloos hodi fó prejuizu ba entidade seluk. Tuir KP, artigu 274.o, administrasaun danoza defini katak: 1. Ema ne’ebé, kuandu iha obrigasaun atu fó-destinu ka administra  ema-seluk  nia  interese,  servisu  ka  bem patrimoniál, maski nia mós sosiedade ka pesoa koletiva ne’ebé soi interese, servisu ka bem sira-ne’e nia sósiu, hamosu  prejuizu  patrimoniál  signifikativu ekonomikamente tanba nia viola intensionalmente regra kona-bá kontrole ka jestaun ka aktua ho violasaun grave ba devér kona-bá nia funsaun, sei hetan pena prizaun tinan-1 too tinan-4. 2. Bem, interese ka servisu referidu iha númeru anteriór Estadu, pesoa koletiva ho utilidade públika, kooperativa ka asosiasaun populár nian karik, ajente sei hetan pena prizaun tinan-2 too tinan-6. 3. Pena sira-ne’e sei aplika mós ba ema ne’ebé halo ninian ka  hosik  ema-seluk  halo  ninian,  ilejitimamente,  koiza ne’ebé nia bele fó-destinu tuir de'it finalidade ne’ebé ema ne’ebé administra ema-seluk nia patrimóniu tenke tuir.
    Administrasaun Neglijente: Regula administrasaun ho la hatene, prejudika ba entidade seluk. Tuir KP, Artigu 275.o, administrasaun neglijente defini katak: 1. Ema ne’ebé, iha kondisaun deskrita iha artigu 274 nia númeru 1, hamosu danu patrimoniál tanba nia la aktua ho  kuidadu  ne’ebé,  tuir  sirkunstánsia  ne’ebé  haleu  nia hahalok no nu’udar nia bele, nia iha obrigasaun atu uza, sei hetan pena prizaun too tinan-1 ka multa. 2. Bem ka interese ne’e maka sira-ne’ebé hakerek hela iha artigu anteriór, númeru 2, karik, sei aplika pena prizaun too tinan-2 ka multa. 3. Atu hala'o prosedimentu kriminál tenke iha keixa.
    Agrimentu: Konkorda malu, lian baku ba malu, lian kona malu, hanoin ida de’it, lakontra malu, hamutuk hakarak ida de’it, hamutuk halo konsensus ba malu.
    Ajente Públiku: Servidor públiku, ema ne’ebé atende sasán ka servisu públiku nian, halo servisu estadu nian.
    Akereasaun: Tipu inkirisaun ida ne’ebé mak konfronta entre sasin ida ho sasin seluk ka sasin ida ho arguidu/a bainhira iha deklarasaun no depoimentu diferente entre sira kona-bá faktu krimi ida nian. Akereasaun ne’e so bele halo hosi Ministériu Públiku no Tribunál.
    Akontabildade: Responsabilidade, Accountability (ing). Konseitu ida ne’ebé individu, ajénsia ka organizasaun (setór pύbliku, setór privadu no sosiedade sivíl) sirak ne’ebé responsabliza ezekusaun ba sira nia podér ho loloos.
    Akontabildade Forense: Hanesan estudu no interpretasaun kona-bá evidénsia kontabilidade ba aprezentasaun iha forum legál sirak. fraude hanesan naok,  fraude mak hanesan hetan lukru liu hosi naok, ne’ebé involve naok  fundu ka  informasaun sira ka uza no utiliza ema nia rekursu/rikusoin nein hetan lisensa hosi ema ne’ebé refere. Kontabildade forense akontese wainhira ema uza kontabilidade espesiál no tékniku audit nian hodi hetan ka halibur informasaun sira ba tribunál no ba kestaun legál sirak. Ikus mai kontabilidade forense ne’e nia objetivu laos atu hetan de’it fraude mak akontese, maibe liu-liu atu hatene loloos osan hira mak lakon no osan ne’e nia paradeiru iha ne’ebé?
    Akontabildade Orizontal: Dif. (TI): Sujeitu ba funsionáriu públiku ba halo supervisaun ka verifikasaun no balansu ba ajénsia governu sira seluk (tribunál, ajénsia provedoria, auditoria no Banku Central), ne’ebé bele tau iha kauza, no ikus mai kastigu ofisiál sira ne’ebé prátika konduta ne’ebé la loos.
    Akontabildade Vertikal: Def. (TI): Mantém funsionáriu públiku sira atu responsabiliza ba eleitoradu ka sidadaun sira liu hosi eleisaun, imprensa ida ne’ebé livre, sosiedade sivíl ida ne’ebé ativa no kanál sira seluk ne’ebé hanesan.
    Akordu: Konkordánsia, konformidade, kombina-saun, ajuste, paktu; Aktu ne’ebé mosu tanba parte rua hetan konkordánsia ba malu. Akordu ne’ebé estabelese ho nia implikasaun ba direitu no dever hosi parte rua nian.
    Aktu Ilísitu: Asaun kontra lei, injurídiku, ilegítimu ne’ebé halo hosi autór (ajente ka funsionáriu estadu ida) ba proveitu sasán ida.
    Aktu Inkéritu: Atividade atu rekolla prova no halao delijénsia hosi prátika krimi ruma ne’ebé komete hosi ajénsia pύbliku ruma, asaun halo prova ba arguidu ruma.
    Aktu Inkirisaun: Atividade halo inkeritu, averigua-saun ka indagnasaun ba testamuña ida kona-bá krime ida ne’ebé akontese ona no iha prosesu investigasaun hela.
    Aktu Instrusaun: Atu instrusaun ka atu instrutόriu ba sira ne’ebé prátika iha faze prosesuál instrusaun nian ne’ebé atu prova desizaun Ministériu Pύbliku nian ba akuzasaun ka arkivamentu inkeritu atu nune’e bele determina katak arguidu bele ka labele submete ba julgamentu.
    Aktu Krime: Atividade/hahalok kontra lei ne’ebé prátika hosi ema ida/grupu ida.
    Akuzasaun: Aktu ka efeitu akuza nian, imputasaun krime, inkriminasaun, inkulpasaun, hatodan-ema, Tuduhan (Ind) accusation (Ing). Atividade halao julgamentu iha tribunál ne’ebé Ministériu Públiku hatoo akuzasaun kona-bá arguidu nia envolvimentu iha krime.
    E.g.: Funsionáriu ida ne’ebé komete krime korrupsaun, halo tiha ona investigasaun hosi CAC ba nia no relatóriu no prosesu entrega ona ba prokurador titular hodi halo akuzasaun. Akuzasaun ba nia ne’e hatoo iha julgamentu tribunál nian.
    Aman Sarani/Inan Sarani: Ema ka individu ruma mak sarani ema nia oan iha igreija tuir relijiaun katólika nian. Iha kestaun sosiadade nia le’et, aman sarani bele mós refere ba prátika koluzaun katak se de’it mak atu hetan servisu ka projetu ruma tenki iha aman sarani se lae susar atu hetan servisu ka projetu ne’ebé nia hakarak.
    E.g.: Sai tiha ona linguajen pύbliku (lia-fuan komum), katak so ema ne’ebé iha família (aman sarani/inan sarani) iha servisu fatin ruma mak, wainhira ema ne’ebé hakarak hetan buat-ruma hosi estudu ka hetan servisu ruma, se wainhira sira ne’e laiha família ka inan sarani/aman sarani iha servisu fatin ne’ebé refere, entaun susar atu hetan buat ruma. Aktu ida ne’e realmente akontese duni no sei mosu iha institusaun estadu/governu nian.
    Amnestia: Perdaun, hamos tiha ema nia krime orijinal hodi fó liberdade ba nia.
    E.g.: Tuir Lei-Inan, iha artigu 95.o, Parlamentu Nasionál iha kompeténsia hodi fó amnestia ba sidadaun ida ne’ebé komete krime (krime sirak ne’ebé iha ligasaun ho asuntu polítiku, kontra Umanidade, jenoside no sst)
    Amorál: Imorál, laiha morál, ema ne’ebé hahalok ka maneira ladiak, ema ne’ebé kustume a’at, hanoin a’at.
    E.g.: Haree ba hahalok ema monu ba korrupsaun, ida mak ema nia morál ne’e mihis, ganansiozu, kanten, la haree ba ninia viziñu nia moris sei kiak hela ka kbiit laek.
    Análiza Finanseira: Komparasaun entre osan tama no osan sai ne’ebé mak halo hodi hatene balansu hosi movimentasaun osan iha konta bankária no mós iha relatóriu finanseira nian.
    Análiza Informasaun: Servisu halao hosi ema ida ka ekipa ida kona-bá informasaun ne’ebé rekolla hosi entidade ka instituisaun oinoin hodi análiza klean no konstitui indísiu krime ka lae.
    Anula: anulasaun, anulamentu, kanselamentu, halakon-tiha, hakotu-tiha, cancel, cancelation (ing).
    E.g.: Funsaun Pύblika halo anulasaun ka kanselamentu ba rekrutamentu iha ministériu ne’ebé iha indísiu prátika laloos iha prosesu nia laran, bele konstitui konluiu ka kalusaun ba prosesu rekrutamentu refere.
    Apreensaun: Foti sasán obrigatoriamente ho lei nia forsa hosi ema ida ka pessoa jurídika ida nia liman ka nia posse ba nessesidade análiza no ezame iha ambitu investigasaun kriminál nian.
    Aprovizionamentu: Akizisaun ba sasán, azekusaun obra no prestasaun servisu destinadu ba fins públiku.
    Estadu Timor-Leste regulariza ona lei kona-bá aprovisionamentu nian, hanesan: Dekretu-Lei N.o 10/2005, loron 21 fulan-Novembru kona-bá Rejime Jurídiku Aprovisionamentu (RJA) ho nia alterasaun sirak: a) Dekretu-Lei N.o 14/2006, loron 27 fulan-Setembru kona-bá 1a alterasaun ba RJA. b) Dekretu-Lei N.o 24/2008, loron 23 fulan-Jullu kona-bá 2a alterasaun ba RJA. c) Dekretu-Lei N.o 1/2010, loron 18 fulan-Fevereiru kona-bá 3a alterasaun ba RJA. d) Dekretu-Lei N.o 15/2011, loron 30 fulan-Marsu kona-bá 4a alterasaun ba RJA. e) Dekretu-Lei N.o 38/2011, loron 17 fulan-Agostu kona-bá 5a alterasaun ba RJA.
    Tuir artigu 56.o, RJA hatete katak prosesu aprovisionamentu ne’ebé regulariza iha Estadu Timor-Leste, halao ho nia natureza rua (2) hanesan ba konkursu nasionál no ba internasionál ho ninia rekezitu sirak: a). Abertura no publikasaun; b). Konferénsia pré-konkursu (prebid meeting); c). Simu proposta iha konkursu ba fornesimentu sirak ka servisu; e). Asaun públiku ba abertura envelope seladu sirak ba konkursu nian hosi komisaun ne’ebé enkarregadu; f). Ekskluzaun ka admisaun konkorrente sira-nian hosi komisaun; g). Avaliasaun, selesaun no klasifikasaun konkorrente sira-nian hosi komisaun; h). Publikasaun kona-bá intensaun hodi oferese kontratu ne’e; i). Períodu ne’ebé fó ba konkorrente sira hodi hato’o sira-nia keixa sirak; j). Asina kontratu.
    Aprovizionamentu Ajustu Diretu: Prosesu hatudu diretamente entidade/empreza/kompañia ida ba ajudika obra/projetu ida. Tuir Rejime Jurídiku Aprovisionamentun (RJA) DL No. 10/2005 ho nia alterasaun ba dalima, konsta iha artigu 44.o deskreve katak aprovizionamentu liu hosi Ajustu Diretu:
    1. Nu’udar prosedimentu esepsionál ida, iha ne’ebé servisu públiku bele diriji ba fornesedor ida ka liu atu oferese nessesidade espesífiku no previa nia eksisténsia tuir sirkunstánsia espesífiku nian ho respeitu ba artigu 92.o no 94.o iha RJA.
    2. Iha prosedimentu ida ne’ e, atu hili adjudikatáriu (fornesidor) ba kontratu koresponde ho servisu públiku nian la liu hosi konkursu.
    Aprovisionamentu Konkursu Públiku Interna-sionál: Tuir artigu 39.o RJA hatete katak konkursu ida ne’ebé liu hosi prosesu aprovizionamentu ho finalidade atu promove partisipasaun hosi konkorente país seluk mós, ho ninia rekejitu, hanesan: 1. Ba konstrusaun físika ho montante liu osan millaun ida (>1 millaun). 2. Akizisaun sasán (sosa sasán) tékniku nian ho montante liu osa $250 mil. 3. Ba servisu konsultória ho montante liu osan $200 mil.
    Aprovisionamentu Konkursu Públiku Nasionál: Tuir artigu 38.o, RJA hatete katak konkursu ida ne’ebé liu hosi prosesu aprovizionamentu ho finalidade atu promove partisipasaun hosi ema singular ka empreza sirak ho ninia fatin (eskritóriu) iha Timor-Leste ka timor-oan ne’ebé ho modal/kapitál liu 50% (menus liu 51%). Konkursu ne’e nia valór hanesan ka menus > hodi osan US$ 100 mil.
    Aprovisionamentu liu hosi Pedidu Kotasaun: Tuir artigu 43.o, RJA hatete katak: 1. Prosedimentu aprovisionamentu ne’ebé liu hosi pedidu ba kotasaun, limite deit, kiik-liu fornesedor nain-tolu ne’ebé koñesidu ona iha servisu públiku nian no bele uza beibeik wainhira valór kontratu ne’e, kiik hosi dólar rihun-atus-ida ($100.000) ba sasán sirak hanesan: bens servisu, konstrusaun ka obra kiik sirak ne’ebé ho kompleksidade, ne’ebé la persija espesifikasaun téknika sirak ne’ebé adiantadu. 2. Iha prosedimentu ida ne’e, selesaun hodi fote desizaun ba kontratu ka oferta ida, nu’udar responsabilidade servisu públiku nian, sei la utiliza prosedimentu sirak ne’ebé liu hosi faze konkursu nian (sita iha artigu 56.o iha RJA). Regra hodi hili fornesidor ida, tuir artigu 91.o, hatete katak: a) proposta ho presu kiik liu konkorente seluk. b) proposta ho sasán kualidade no presu diak, nomós iha tempu kotuk/ anterior, fornesidor seidauk implika prejuiju ba Estadu iha kontribuisaun ka selu taxa nian.
    Arguidu: ema ka individu ruma ne’ebé sai suspeitu ba prátika krime ruma.
    Arkivamentu: Rai tiha dokumentu; prosesu hapara ona; la iha evidénsia forte ba akuzasaun. Tuir KPP artigu 235.º, arkivamentu deskreve katak: 1. Halo-tuir tiha artigu anteriór nia dispozisaun ka taka tiha inkéritu, Ministériu Públiku halo despaxu haruka arkiva tiha autus: a) Kuandu la hetan indísiu sufisiente kona-bá krime ida; b) Kuandu la hatene se maka halo krime; c) Kuandu lei la fo-fatin ba prosedimentu kriminál. 2. Bele iha arkivamentu totál ka parsiál. 3. Kuandu elementu foun ho relevánsia ba investigasaun mosu, ofisiozamente ka tuir rekerimentu, tenke loke fali inkéritu ne’ebé arkiva tiha ona ho baze iha motivu referidu iha númeru anteriór sira no 4. Ofisiozamente ka tuir lezadu nia rekerimentu, Ministériu Públiku nia ajente nia superiór ierárkiku imediatu bele haruka halo akuzasaun; se lae, autus tenke arkiva iha Ministériu Públiku nia servisu.
    Asaun: Halao, movimentu, manifestasaun forsa ruma, efeitu. Iha termu ekonomia (parsela/parte-idaidak ne’ebé fahe modal/kapitál iha sosiadade empreza ida). Dokumentu valor modal nian iha empreza ida. Ação (port), Saham (ind).
    E.g.: Governu Timor-Leste iha mós asaun (saham) iha Timor Telcom.
    Asaun Kriminál: haree ba asaun penál; meiu legál ba solisita kastigu ka punisaun ba ema ne’ebé komete krime ruma.
    Asaun Prevensaun Kriminál: Asaun prevensaun kriminál sira ne’ebé atu evita prátika krime ruma. Asaun ne’ebé buka atu hases ka hadok hosi lalaok krime nia, hases-an hosi hahalok kontra lei nian.
    E.g.: CAC asina akordu (MoU) ho PNTL ho objetivu atu halao asaun prevensaun kriminal ba funsionáriu sira ne’ebé utiliza patrimóniu Estadu nian hanesan karreta ka motorizada iha loron sábadu, domingu ka loron feriadu nian.
    Asionista: Asionáriu, acionista (port). Sósiu empreza nian liu hosi forma sosiadade asaun; Ema no pesoál jurídika ida ne’ebé ninia asaun (saham) iha empreza ida ka nu’udar assaun ninia nain.
    Ativu: Funsiona, prontidaun, intense, vivu, funsiona. Iha termu ekonomia (totalidade hosi sasán empreza ka ema ida nian, inklui osan, kréditu sirak, sasán merkadoria, sasán imóvel, investimentu nsst); Rikusoin hosi empreza ka ema ida nian.
    Ativu Finanseira: Iha kontabilidade públika, parte hosi ativu ne’ebé tau-hamotuk (reúne) valor disponível no valor realizavél sirak.
    Audit: Def. (TI): Examinizasaun  internu ka externu ba konta organizasaun/instituisaun ida-nian durante períodu ida, hosi prosesu, funsaun no dezempenu nia atividade no despeza. Asaun ne’e hodi produz relatóriu ida ne’ebé kredível no independente ba sira nia servisu konformidade ho lei  ne’ebé aplika ka vigora.
    E.g.1: Tribunál Superior Administrativu, Fiskal no Kontas, kada tinan iha nia programa hodi halo audit ba instituisaun estadu/ministériu/sekretária estadu kona-bá sira nia programa, atividade no despeza anuál nian, hodi edentifika despeza anuál sirak ne’e, obedese tuir prosedimentu ka iha infrasaun ruma.
    E.g.1: Iha tinan-2014, Tribunál Superior Administrativu, Fiskal no Kontas halo auditoria mai servisu CAC nian durante tinan-2010 too tinan-2015.
    Auditor: Ema ka ofisiál ida ne’ebé iha kibi’it atu halo examinasaun no aseitasaun ba gastu ka konta finanseira instituisaun ida nian.
    Auditoria: Kargu auditor; fatin ne’ebé auditor halo nia funsaun (servisu); ezame análitiku no perisiál ne’ebé tuir operasaun kontabelista nian, hosi dahuluk too hetan balansu.
    Autonomia Administrativa: Kna’ar ajénsia ka ins-tituisaun ida, halo ezekusaun ba nia administrasaun, sem/la iha intervensaun hosi ajénsia ka instituisaun seluk.
    E.g.: CAC desde estabelese iha fulan-Fevereiru tinan-2010 jere nia administrasaun iha polítika kombate korrupsaun (investigasaun kriminál) la iha intervensaun hosi entidade/ajénsia ka instiuisaun ruma.
    Autonomia Finanseira: Kna’ar ajénsia ka institui-saun ida, halo ezekusaun ba nia orsamentu, sem/la iha intervensaun hosi ajénsia ka instituisaun seluk.
    E.g.: CAC desde tinan-2016 hetan kompeténsia hosi Estadu/Governu hodi jere nia osan rasik, sem halo pedidu autorizasaun hosi Ministériu Finansa.
    Autór: ema ka individu ne’ebé sai autór ba asaun ruma, ema ne’ebé inísia, ema ne’ebé hahu, ema ne’ebé hamósu, fundador. 
    Autoridade Judisiária: Ajénsia ka instituisaun judisiária ne’ebé halo nia kna’ar iha área legál nian, mak hanesan juiz, prokurador no defensór públiku.
    Autór Intelektual: Autór matenek nain ne’ebé kustume fó influénsia ba aktu ruma mak akontese.
    Autu Buska no Apreensaun: Formatu ida ne’ebé hodi hakerek naran, kuantidade no kualidade hosi sasán sirak nian ne’ebé mak autoridade polisiál ka judisiária foti obrigatoriamente hosi/iha ema ka pesoál jurídika nia liman ka nia posse.
    Autu Inkirisaun Testamuña: Formatu ida ne’ebé hodi hakerek depoimentu hosi testemuña nia lia fuan sirak ne’ebé mak hato’o ba autoridade polisiál ka judisiária nian.
    Autu Interrogatóriu Arguidu: Formatu ida ne’ebé hodi hakerek deklarasaun hosi arguidu/a nia lia fuan sira ne’ebé mak hato’o ba autoridade polisiál ka judisiária nian.
    Autu Konstituisaun Arguidu: Formatu ida ne’ebé hodi hakerek mudansa estatutu husi suspeitu ba arguidu antes atu halo interrogatóriu.
    Autu Partisipasaun: Auto participação (port), atividade hatoo keixa ba krime ida ne’ebé akontese ona ba Ministériu Públiku hodi hola medidas investigasaun. Tuir KPP, artigu 212.o, autu-partisipasaun deskreve katak: 1. Partisipasaun tenke halo iha autu, no iha autu ne’e tenke hatama: a) Elementu ne’ebé bele hetan ona atu identifika arguidu no lezadu; b) Faktu ne’ebé konstitui krime; c) Loron, oras, fatin no sirkunstánsia iha-ne’ebé krime akontese; d) Meiu-de-prova ne’ebé hetan ona; e) Oinsá partisipante hetan koñesimentu kona-bá notísia-du-krime ne’e, kuandu laós nia rasik maka iha koñesimentu kona-bá krime ne’e; no f) Data ho partisipante nia asinatura.
    Atuasaun: Halao, implementa, aplika, atualizasaun.
    Atuasaun Polisiál: Halao kna’ar no kompeténsia nu’udar polísia tuir lei no ordem.
    Avokar (avoka): Foti fali (kazu ida) ne’ebé transfere kompeténsia ba instituisaun seluk hodi halo investigasaun (CAC, PNTL ka PCIC).
    E.g.: Delegasaun kazu krime korrupsaun hosi Ministériu Públiku (MP) mai CAC hodi halo investigasaun ho ninia limitasaun tempu ba loron tolu-nulu (30), maibe iha nia tempu investigasaun seidauk hotu, MP foti/husu kazu ne’e sira mak invetiga fali.
    Banku Dadu nian: Fatin halibur dokumentu funsionáriu pύbliku sira nian hafoin hetan rekrutamentu ba postu permanente. Definisaun tuir lei no 8/2008 Estatu Funsaun Pύblika hateten katak orgaun no institusaun funsaun pύblika tenki apresenta ba diresaun nasional funsaun pύblika to’o fulan 3 wainhira loron ba dala uluk tama servisu, kona-bá lista ema ne’ebé rekruta, no ema idak-idak tenke hatama informasun hanesan tuir mai: 1. Denominasaun no kategoria kargu nian; 2. Kualifikasun akadémiku; 3. Eskalaun; 3. Antigidade iha kategoria nian; 4. Tempu servisu; 5. Tinan.
    Batota: manobra, dizonestu, kecurangan, kong kalikong (Ind), Tapeasaun.
    E.g.: Kompañia  sanulu (10) mak tuir konkursu ka tender iha CAC  maibe kompañia 1 mak manan, realidade hatudu katak kompañia ida ne’ebé manan tanba tuir duni rekezitu aprovizomanentu CAC nian,  maibe tuir kompañia ida ne’ebé lakon sira kondena katak kompañia ida ne’ebé manan tanba ekipa aprovizonamnetu CAC manobra ka halo batota mak sira lakon.  Maibe iha realidade lae, sira lakon tanba sira la tuir duni rekezitus aprovizonanetu CAC nian.
    Bele sai riku maibe la ho korrupsaun: Slogan anti-korrupsaun. Tuir prinsípiu toleránsia zero katak hadook-an hosi hahalok a’at korrupsaun. Konsagra lia-fuan “bele moris diak maibe la ho dalan korrupsaun”, “bele iha sasán barak maibe labele halo korrupsaun”, “bele iha osan barak maibe laos ho dalan naok”, “bele sai riku no toba iha osan leten maibe labele foti sasán ne’ebé laos pretense ba o nian”.
    Bens no Servisu: Bens e serviços (port). Tuir Orsamentu Jeral Estadu (OJE) nian, ne’e klasifika iha kategoria bens no servisu ne’ebé destinadu ba despeza sirak ne’ebé kompostu hosi orsamentu ba: -viajen lokal; -viajen ba entranjeiru; -formasaun profisionál no semináriu; -enkargu instalasaun; -arrendamentu ba propriedade; -konbustível ba operasaun karreta; -manutensaun karreta; -seguru, renda no servisu; -material no fornesimentu eskritóriu; -material no fornesimentu operasional; -konbustível ba jerador; -manutensaun ba ekipamentu no edifísiu; -servisu operasionál; -asisténsia téknika; -servisu diversu seluk; no –pagamentu kuata.
    Rekezitu Pagamentu Direta ba Bens no Servisu ne’ebé aplika iha CAC:
    No.
    Natureza Pagamentu
    Dokumentu ne’ebé Nesesita
    1.
    Viajen Lokál
    -     Proposta orsamentu no planu atividade;
    -     Ordem Servisu (karta autorizasaun) hosi Autoridade Kompeténte;
    -     MOP aprovadu hosi Autoridade Lokál kompetente;
    -     Lista perdiem.
    2.
    Viajen Estranjeiru
    -     Karta konvite;
    -     Autorizasaun ba viajen;
    -     Itinerary viajen;
    -     Invoice ba billete no kustu;
    -     Lista perdiem.
    3.1.
    Semináriu no Workshop  iha nasionál
    -     Proposta semináriu ka workshop ne’ebé autorizadu ona;
    -     Lista partisipante semináriu ka workshop lokál;
    -     Oráriu semináriu ka worshop;
    -     Proposta viajen autorizadu;
    -     Lista perdiem;
    -     Invoice.
    3.2.
    Semináriu no Workshop ba estranjéiru ka internasionál
    -     Karta konvite;
    -     Proposta semináriu ka workshop ne’ebé autorizadu;
    -     Despaxu superior ba lista partisipante semináriu ka workshop;
    -     Itinerary viajen;
    -     Billete;
    -     Lista perdiem;
    -     Invoice ba billete no kustu.
    4.
    Utilidade
    -     Sumáriu liña item;
    -     Fatura/Invoice.
    5.
    Aluga Sasán
    -     Akordu/Kontratu;
    -     Invoice/Pedidu Pagamentu;
    -     Impostu 10%.
    6.
    Mina ba Gerador no Veíkulu
    -     Kontratu;
    -     Relatóriu Distribuisaun no Resebimentu;
    -     Invoice;
    7.
    Manutensaun Veíkulu
    -     Kontratu;
    -     Relatóriu Distribuisaun no Resebimentu;
    -     Invoice.
    8.
    Insuránsia
    -     Kontratu;
    -     Relatóriu Distribuisaun no Resebimentu;
    -     Invoice.
    9.
    Sasán Eskritóriu, Suplai no Despeza sirak seluk
    -     Kontratu;
    -     Deliver Order (DO);
    -     Relatóriu R & I;
    -     Invoice.
    10.
    Saláriu ba staf temporáriu, assessor no konsultor (servisu profisionál)
    -     Kontratu;
    -     Lista absénsia
    -     Relatóriu mensál;
    -     Invoice (asesór/konsultór);
    -     Impostu 10% grosu hosi naun-rezidente;
    -     Impostu 10% após US $500 ba rezidente.
    11.
    Servisu Seguransa
    -     Kontratu;
    -     Invoice;
    -     Karta Admisaun.
    12.
    Servisu Tradusaun
    -     Kontratu;
    -     Impostu 2%;
    -     Relatóriu Distribuisaun no Resebimentu
    -     Invoice.
    13.
    Servisu miscellaneous sirak seluk
    -     Kontratu;
    -     Relatóriu servisu;
    -     Invoice.
    14.
    Hadia no Manutensaun Konstrusaun
    -     Kontratu;
    -     Relatóriu progresu servisu;
    -     Sertifikadu pagamentu;
    -     Rekomendasaun hosi ADN;
    -     Invoice.
    Birokrasia: Burocracia (port), burokrasia, sistema administrasaun públika estadu nian, implementa iha instituisaun tomak estadu nian (ministériu, sekretária, repartisaun, etc), halao tuir hierarkia no obedese ba lei no prosedimentu sirak. bureaucracy (ing) birokrasi (ind).
    Birokrasia Kompleksu: Burokrasia ida ne’ebé naruk, burokrasia ida ne’ebé dalas ba dalas, atendimentu ba pύbliku hosi odamatan ida ba odamatan seluk, atendimentu pύbliku hosi meja ida ba meja seluk, atendimentu pύbliku ne’ebé kleur tebes.
    Brankeamentu Kapitál: Tuir artigu 313.o Kódigu Penál (KP) Timor-Leste hatete katak: 1. Ema ne’ebé, maski hatene katak bem ka produtu ruma mai hosi krime terrorizmu, tráfiku ho arma ka produtu nukleár, ema nia tráfiku ka venda, pornografia ho menór, korrupsaun, burla ka extorsaun, fraude fiskál, tráfiku ho espésie protejida no tráfiku ho órgaun ka tesidu umanu ka krime grave seluk tan, ne’ebé ema ruma komete, ho kompartisipasaun oin naran ida, no fó-fatin ba pena ho limite mínimu a’as-liu prizaun tinan-2: a) Konverte, transfere, ajuda ka fasilita operasaun ruma atu konverte ka transfere bem ka produtu ne’e, totalmente ka parsialmente, diretamente ka indiretamente, atu okulta ka disimula produtu ne’e nia orijen ilísita ka ajuda ema implikadu iha infrasaun sira-ne’e ruma nia prátika sees-án hosi konsekuénsia jurídika ne’ebé mai hosi nia hahalok; b) Okulta ka disimula bem ka produtu sira-ne’e nia natureza, orijen, lokalizasaun, dispozisaun, movimentasaun ka propriedade ka direitu konaba bem ka produtu sira-ne’e; c) Hetan ka simu vantajen ne’e ho títulu naran ida ka uza, detein ka konserva vantajen ne’e, sei hetan pena prizaun tinan-4 too tinan-12. 2. Sei aplika nafatin pena ba aktu sira-ne’ebé hakerek hela iha númeru anteriór, alínea a) too c), maski ajente pratika faktu ne’ebé integra krime subjasente iha territóriu la nasionál ka la hatene krime ne’e pratika iha ne’ebé ka se loos maka pratika krime ne’e. 3. Koñesimentu, intensaun ka propózitu ne’ebé tenke tama hanesan krime nia elementu konstitutivu bele rekoñese hosi sirkunstánsia faktuál efetivu no konkreta. 4. Lalika iha tiha uluk kondenasaun tanba krime subjasente nia prátika atu hatudu no prova katak rendimentu ne’e iha orijen ilísita. 5. Infrasaun subjasente inklui mós krime ne’ebé ajente pratika iha territóriu la nasionál kuandu aktu sira-ne’e konstitui krime iha Estadu ne’ebé ajente pratika krime ne’e no iha Timór-Leste nia territóriu. 6. Krime brankeamentu ba kapitál la aplika ba ema ne’ebé komete krime subjasente. 7. Brankeamentu ba kapitál nia tentativa fó-fatin ba kondenasaun no bele fó-fatin mós ba redusaun iha pena nu’udar regra jerál. 8. Pena prevista ba faktu ilísitu típiku sira-ne’ebé númeru 1, alínea a) too c) deskreve labele a’as-liu pena prevista ba infrasaun subjasente korrespondente nia limite másimu.
    Broker: Ema, individu ka negosiante ruma ne’ebé sai ponte ka manutalin ba ema, individu ka negosiante sira seluk. Iha Timor-Leste broker sira ne’e barak mak halo nia operasun iha ponte kaiz (sasán inportasaun no eksportasaun nian).
    Burla: Fraude, krime, embuste, logru, barganha, intrujise, vigariu, menipu, mengait, mendaya, memperdayakan (Ind).
    Burla Agravada: Tuir KP, artigu 267.o, burla agravada defini katak: Ema ne’ebé, tanba nia hahalok deskritu iha artigu 266.o: a) Hamosu prejuizu ho valór a’as-liu dolar amerikanu 2.000; b) Pratika burla hanesan nia servisu loroloron; c) Halo vítima tama iha situasaun ekonómika difisil, sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.
    Burla Informátika: Tuir KP, artigu 268.o, burla informátika defini katak: Ema ne’ebé, ho intensaun atu hetan enrikesimentu ilejítimu ba nia ka ba ema seluk, hamosu prejuizu patrimoniál ba ema seluk, tanba interfere iha tratamentu ba dadu informátiku nia rezultadu ka halo estruturasaun inkorreta iha programa informátiku, la utiliza dadu korretamente ka kompletamente, utiliza dadu maski laiha autorizasaun ka intervém oin naran ida iha prosesamentu maski laiha autorizasaun, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa.
    Burla Informátika Agravada: Tuir KP, artigu 269.o, burla informátika agravada defini katak: Kuandu konduta deskrita iha artigu anteriór hamosu sirkunstánsia ruma deskrita iha artigu 267, n. 1, ajente sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.
    Burla Simples: Tuir KP, artigu 266.o, burla simples defini katak: Ema ne’ebé, ho intensaun atu hetan enrikesimentu ilejítimu ba nia ka ba ema seluk, ho erru ka enganu konaba faktu ne’ebé nia provoka astusiozamente, halo ema seluk pratika aktu ne’ebé hamosu prejuizu patrimoniál ba ema ne’e ka ba ema seluk sei pena prizaun too tinan 3 ka multa.
    Comissão Anti-Corrupção (CAC): Bele haree iha Komisaun Anti-Korrupsaun.
    Defensor: Ema ka individu ida ne’ebé halo defeza ba nia kliente iha tribunál nia oin. 
    Defensor Pύbliku: Advogadu públiku, public defender (Ing), pembela (Ind). Ema ka indivudu ruma ne’ebé hetan nomeasaun atu defende interese ema ne’ebé la iha rekursu atu selu despeza ba advogadu  iha tribunál nia oin.
    Defensoria Pύblika: Institusaun ida ne’ebé presta nia servisu jurίdiku gratuitu ba ema sira ne’ebé laiha kondisaun finanseira atu fó kontratu ba advogadu sira hodi halo defeza ba sira perante investigasaun no julgamentu.
    Deklarasaun Arguidu: Tuir KPP, artigu 268.º, arguidu nia deklarasaun katak: 1. Interrogatóriu ba arguidu hahú ho pergunta kona-bá nia identifikasaun, maibé molok halo pergunta sira-ne’e tenke halo adverténsia referida iha artigu 60º, alínea c), no artigu 62º, nº 3. 2. Artigu 62º nia dispozisaun tenke aplika mos ba arguidu nia interrogatóriu iha audiénsia. 3. Kuandu arguidu hakarak fó deklara-saun kona-bá méritu-da-kauza, juíz husu nia konfesa ka nega faktu sira hakerek iha akuzasaun. 4. Kuandu tribunál fiar katak arguidu halo konfisaun livre no verdadeira, sei halo tan deit interrogatóriu no produsaun-de-prova sira seluk kona-bá faktu no sirkunstánsia ne’ebé seidauk esklarese didiak. 5. Kuandu arguidu nega faktu sira-ne’ebé hakerek iha akuzasaun, tribunál tenke rona nia iha buat ne’ebé iha relasaun ho prosesu. 6. Ministériu Públiku no defensór, tuir ordem ida-ne’e, bele husu ba juíz ne’ebé prezide julgamentu atu halo tan ba arguidu pergunta ne’ebé sira konsidera nesesária atu esklarese verdade. 7. Ho nia inisiativa rasik ka tuir defensór nia konsellu, arguidu bele lakohi fó resposta ba pergunta ruma ka pergunta hotu-hotu; maibé la bele hetan desvantajem tanba ne’e.
    Deklarasaun Lezadu: Tuir KPP, artigu 270.º, lezadu nia deklarasaun katak: Juíz bele halo pergunta ba lezadu, no Ministériu Públiku ho defensór, tuir ordem ida-ne’e, bele husu ba juíz atu halo tan pergunta ruma ba lezadu.
    Deklarasaun Rikusoin: Dokumentu ida ne’ebé sei preense hosi ema ida ka entidade ida kona-bá ninia rikeza anterior (móvel no imóvel) antes nia atu asume kargu espesiál ida. Tuir Lei no. 7/2007, estabelese kona-bá Estatutu Titular Órgaun suberanu, atu nune’e, titular sira no mós ba membru governu sira iha sira nia tomada de posse, iha loron tolu-nulu (30) nia laran, sei aprezenta rejistu interesse nian hodi hatoo ba tribunál rekursu. Lei ne’e la vinkula majistradu judisiál no membru parlamentu sira.
    Deklarasaun Testamuña: Tuir KPP, artigu 271.º, testemuña nia deklarasaun katak: 1. Testemuña sira fó depoimentu tuir malu, tuir ordem ne’ebé sira tama iha indikasaun, salvu kuandu juíz, ho fundamentu, deside oin-seluk. 2. Interveniente ne’ebé aprezenta testemuña maka halo pergunta ba testemuña ne’e; hotu tiha, interveniente sira seluk bele halo kontra-interrogatóriu ba testemuña ne’e. Kuandu iha kontra-interrogatóriu nia laran mosu fali kestaun ruma ne’ebé la sai iha interrogatóriu inisiál, interveniente ida uluk bele halo fali pergunta ba testemuña. 3. Juíz bele halo pergunta ne’ebé nia konsidera relevante atu deskobre verdade, iha kualker momentu. 4. Arguidu sira seluk nia defensór bele halo pergunta ba testemuña ne’ebé arguidu ida hatudu kuandu, tuir rekerimentu, juíz autoriza tanba konsidera relevante atu fó desizaun diak.
    Deklarasaun Peritu no Konsultor Tékniku: Tuir KPP, artigu 272.º, peritu ho konsultór tékniku nia deklarasaun katak: Juíz maka halo pergunta ba peritu ho konsultór tékniku; Ministériu Públiku ho defensór bele husu ba juíz atu halo tan pergunta ruma ba sira.
    Dekretu: Ordem, desizaun; mandadu judisiál hosi instituisaun governu ba implementasaun servisu legál ida.
    Dekretu Governu: Dokumentu legál ne’ebé regulariza asuntu tékniku no direitu entidade ida nian.
    E.g.:Direitu salarial Komisáriu no Komisáriu Adjuntu sira legaliza liu hosi Dekretu Governu No. 2/2010, loron 16 fulan-Marsu.
    Dekretu-Lei: Dokumentu legál ba legálizasaun ajénsia ka instituisaun ida ka ba estabelesimentu servisu espesializada ida ho nia prinsípiu legáliza legálmente servisu sirak ne’e no aprova iha Konsellu Ministru.
    Dekretu-Lei no. 23/2015 loron 29 fulan-Jullu: Estabelesimentu Estrutura Orgánika Komisaun Anti-Korrupsaun Timor-Leste.
    Dekretu-Lei no. 24/2015 loron 29 fulan-Jullu: Estabelesimentu Rejime Espesialista Anti-Korrupsaun ba Komisaun Anti-Korrupsaun Timor-Leste.
    Delegasaun Podér: Fó poder ba ema seluk (konfiansa), entrega poder, delegasaun de poder (port), delegation of power (Ing), transferénsia autoridade ka kompeténsia atu jere governu, hosi governu ida ne’ebé kaer ukun ba governu foun.
    Delitu: Krime, asaun ne’ebé sala, ofensa, halo sala.
    Denúnsia: Revela, divulga, publika, anúnsia, fó evidénsia. Tuir artigu 213.º, KPP, denúnsia katak: 1. Sidadaun naran ida bele halo denúnsia ba Ministériu Públiku ka ba ajente polisiál kona-bá krime públiku; ajente polisiál tenke fo-hatene ba Ministériu Públiku denúnsia ne’ebé nia simu. 2. Iha autu-notísia tenke hatama elementu sira referidu iha artigu anteriór, númeru 1; kuandu denúnsia halo verbalmente, ema ne’ebé simu denúnsia ne’e tenke hakerek denunsia ne’e iha autu, no denunsiante ho ema ne’ebé simu denúnsia tenke asina autu ne’e.
    Denunsiante: Ema ne’ebé (revela, divulga, publika, anúnsia, fó evidénsia). Whistle-blower (Ing).
    Depoimentu: Deklarasaun sirak ne’ebé hatoo hosi testamuña sira ba kazu ida ne’ebé iha prosesu investigasaun nian.
    Depoimentu Falsu: Hatoo informasaun/prova laloos, apresenta deklarasun ka sasin laloos, sala, false statement (Ing), peryataan palsu (ind).
    Depoimentu Indiretu: Tuir KPP, artigu 120.o, depoimentu indiretu signifika katak: 1. Kuandu depoimentu monu ba buat ne’ebé testemuña rona ema determinadu ruma dehan, juíz bele bolu ema ne’e mai fó depoimentu. 2. Kuandu juíz la bolu ema referidu iha númeru anteriór ne’e mai fó depoimentu, depoimentu ne’ebé fó tiha ona la serve hanesan meiu-de-prova, salvu kuandu ema ne’e la bele fó depoimentu tanba mate ona, sofre anomalia psíkika, iha vulnerabilidade espesiál, hanesan iha krime seksuál, ka la bele hetan. 3. Númeru anteriór nia dispozisaun aplika mos iha situasaun ne’ebé depoimentu monu ba buat ne’ebé testemuña lé iha dokumentu ne’ebé ema seluk hakerek. 4. Depoimentu ida la serve hanesan meiu-de-prova kuandu testemuña lakohi ka la bele hatudu ema ka fonte hosi ne’ebé nia hetan koñesimentu kona-bá faktu.
    Desizaun: Tesi lia-kotu, resolusaun, julgamentu, solusaun ba faktu ruma, foti desizaun katak hakotu desizaun, hakotu lia hodi foti ka hatun desizaun ruma, hakotu lia atu hola asaun ikus nian, foti desizaun atu hakotu lia no atu hakotu problema ruma, maski desizaun ne’e halo individu balun aseita no balun la aseita.
    Desizaun Judisiál: Desizaun judisiál, orden judisiál, decisão judicial(port) judicial decree(Ing).
    Desizaun Tribunál: Desizaun tribunál, desizaun hosi juiz sira atu fó sentensa ba arguidu hodi hetan kastigu.
    Detensaun: Aktu atu detein, prossessaun ilegítima, prizaun provizória, retensaun, kaer, tahan ema ruma ne’ebé involve iha aktu kriminál ka kontra lei ruma ho tempu provizóriu.
    Detensaun iha Flagrante Delitu: Tuir KPP, artigu 218.º, detensaun iha flagrante delitu defini katak: 1. Kuandu iha flagrante delitu kona-bá krime punivel ho pena prizaun, autoridade polisiál tenke halo detensaun. 2. Kuandu autoridade polisiál la bele halo detensaun, ema ne’ebé toman ema ruma iha flagrante delitu bele halo detensaun ba ema ne’e. 3. Ema ne’ebé halo detensaun tenke entrega kedas detidu ba autoridade polisiál besik iha fatin ne’ebá; autoridade ne’ebé simu detidu tenke tau iha autu-entrega kaptór nia identifikasaun no sirkunstánsia kona-bá kaptura, hamutuk ho elementu sira referidu iha artigu 212.º. 4. Kuandu tenke iha keixa atu halao prosedimentu kriminál tanba krime ne’ebé fó fatin ba detensaun, ema ne’ebé iha direitu atu halo keixa tenke aprezenta keixa, tuir kedas detensaun, para detensaun ne’e bele hamrik nafatin, keixa ne’e tenke hatama iha autu.
    Detensaun Preventiva: Preventive detention (Ing), detensaun ba ema ne’ebé iha karakter provizóriu no jeralmente aplika ba individu ne’ebé suspeitu ba krime todan, prizaun preventiva.
    Dever: Aktu obrigatóriu ne’ebé kesi ema ida atu halo servisu ida ne’ebé iha konkordánsia ona.
    Dever Arguidu: Tuir KPP, artigu 61.º, arguidu nia devér katak: Hamutuk ho sira seluk ne’ebé lei konsagra, arguidu iha obrigasaun: a) Atu, iha interrogatóriu, fó elementu kona-bá nia identifikasaun, no, salvu kuandu iha audiénsia-julgamentu, fó informasaun kompleta no lós kona-bá nia antesedente kriminál; b) Atu aprezenta-án ba autoridade kompetente, kuandu simu konvokasaun regulár; c) Atu entrega-án ba Dílijénsia hodi buka prova nesesária ba inkéritu ka julgamentu, iha situasaun ne’ebé lei la proibe; d) Atu halo termu ba identidade no rezidénsia, kuandu simu kualidade hanesan arguidu; e) Atu halo-tuir medida-koasaun sira seluk no medida-garantia patrimoniál.
    Dever Espesiál Funsionáriu Públiku no Ajente nian: Buat ne’ebé funsionáriu públiku iha obrigasaun espesiál atu halo tuir. Tuir Lei N.o 8/2004, loron 5 fulan-Maiu ne’ebé aprova Estatutu Funsaun Públika iha artigu 41.o deskreve dever espesiál ba funsionáriu no ajente Administrasaun Públika nian mak hanesan: a) Respeita no onra ba Lei-Inan, simbolu nasionál, lei no prinsípiu Governu RDTL nian; b) Utiliza no promove beibeik lian portugés no tetúm nu’udar lian administrasaun públika nian; c) Ezekuta funsaun servisu nian ho forma efesiénte, imparsial, profisionál no didiak; d) Mosu iha servisu fatin hatais didiak; e) Tau interese nasaun nian a’as liu interese ema-nian no grupu; f) Foti a’as dignidade Governu no administrasaun públika; g) Responde uluk Governu nian duke husu. h) Uza pozisaun iha funsaun públika no vantajem sirak ne’ebé hetan, inklui informasaun na patrimóniu ba servisu profisionál nian; i) Asegura transparénsia no dezempeñu funsaun nian; j) Sai responsável iha administrasaun no finanseira iha ezersísiu funsaun nian; k) Servisu ho onestu, ordenadu, kompetente no efesiénte ba defende interese Estadu no observa loloos oráriu servisu nian; l) Nafatin no hasa’e unidade, integridade, solidariedade no armonia iha funsaun públika; m) Fó sai lalais ba superior hierarkiku buat hotoo no kualker informasaun ne’ebé prejudika Estadu, liuliu kona-bá kestaun seguransa, finansaira no materiál sirak; n) Servir nu’udar ezemplu ba komunidade no respeita sidadaun sem halo diskriminasaun; o) Hamosu no halao ambiente ida diak iha servisu fatin; p) Hatudu servisu ne’ebé diak ba komunidade; q) Halo ho forma ida firme no loloos ba subordinadu sira; r) Fó liña orientasaun ida loloos ba funsionáriu kona-bá oinsa sira dezempeña sira nia funsaun; s) Fó ezemplu diak no hatudu modelu ba subordinadu sira; t) Fó oportunidade ba subordinadu sira hodi hasa’e sira nia karreira, liu hosi interese servisu nian; u) Kumpri regulamentu hothotu ne’ebé iha no ordem ofisiál hosi superior kompetente sira; v) Halo juramentu no tuir juramentu funsaun públika nian; w) Rai segredu profisionál ho objetivu atu proteje asuntu segredu Estadu nian; x) Haree no análiza didiak relatóriu sirak neébé simu kona-bá falta disiplina nian.
    Dever Espesiál Kolaborasaun ho CAC: Tuir artigu 25.º, Lei harii CAC No. 8/2009, devér espesiál kolaborasaun ho CAC, katak: 1) Komisaun wainhira halao ninia knaar sira, iha direitu atu hetan kolaborasaun no kooperasaun hosi entidade públika sira, no bele husu mós entidade sira ne’ebé kompetente hodi tulun investigasaun, inkeritu, sindikánsia, peritajen, ezame ka delijénsia ruma ne’ebé nesesariu. 2) Entidade públika sira iha obrigasaun atu hato´o infórmasaun ba Komisaun no fó dokumentu no elementu seluk tan ne’ebé Komisaun husu, nune’e mós atende solisitasaun ne’ebé husu, no determina mós prazu ba sira atu kumpri. 3) Komisaun, órgaun polísia kriminál sira seluk tan no Ministériu Públiku iha devér espesiál ba kooperasaun no koordenasaun iha atividade ne’ebé, temi iha lejizlasaun prosesuál penál nian.
    Dever Jerál Funsionáriu Públiku no Ajente nian: Buat ne’ebé funsionáriu públiku iha obrigasaun atu halo tuir. Tuir Lei N.o 8/2004, loron 5 fulan-Maiu ne’ebé aprova Estatutu Funsaun Públika iha artigu 40.o deskreve dever jerál ba funsionáriu no ajente Administrasaun Públika nian mak hanesan: a) dever lealdade; b) dever obidénsia; c) dever zelu; d) dever sigilu; e) dever insensaun; f) dever assiduidade no dever pontualidade.
    Dever Jerál Kolaborasaun ho CAC: Tuir artigu 24.º, Lei harii CAC No. 8/2009, devér jerál kolaborasaun ho CAC, katak: 1) Serbisu administrasaun direta, indireta no autónoma Estadu nian, ne’ebé sai objetu investigasaun kesi-an (vinkuladu) ba devér infórmasaun no kooperasaun nian. 2) Ema ida-idak ka pesoa koletiva sira hotu, ho salvaguarda sira ida-idak nia direitu no interese lejítimu, iha dever atu kolabora ho Komisaun.
    Devér Sijilu: Dever atu rai segredu; la fó segredu ba públiku. Tuir artigu 14.º, Lei harii CAC No. 8/2009, devér sijilu katak: Investigasaun no inkéritu ne’ebé mak  responsabilidade Komisaun nian, aplika rezime segredu justisa nian ne´ebé hakerek ona iha Lei Penál no Prosesu Penál. Bele haree segredu justisa.
    Devolve: Fó fila fali, restituir, entrega fali.
    Dezempeñu: Halao servisu/atividade ida, empreen-dimentu, atuasaun, komportamentu, prestasaun, susesu, absolvisaun, exekusaun, realizasaun, performance (ingles), prestasi(Ind).
    Dezonestidade: laran-foer, laiha morál, la obdese, laiha retidaun morál, laiha probidade, bosok, falsidade.
    Diploma Legál: Dokumentu legál sirak ne’ebé produz hosi orgaun kompeténte (Prezidente RDTL, PN no Governu).
    Direitu Arguidu: Tuir KPP, artigu 60.º, arguidu nia direitu katak: Hamutuk ho sira seluk ne’ebé lei konsagra, arguidu iha direitu: a) Atu, kuandu hetan detensaun, autoridade aprezenta nia ba juíz para primeiru interrogatóriu molok liu oras hitunulu resin rua, hahú iha momentu nia hetan detensaun; b) Atu, kuandu husu ba nia atu fó deklarasaun, hetan informasaun kona-bá faktu sira-ne’ebé imputa ba nia no kona-bá nia direitu; c) Atu, ho liberdade, fó ka la fó deklarasaun, konforme nia hakarak, no halo, ka husu atu halo, deklarasaun, iha kualkér altura durante inkéritu ka audiénsiajulgamentu, salvu artigu 61, alínea a) nia dispozisaun; d) Atu hetan asisténsia hosi defensór iha situasaun sira-ne’ebé lei obriga ka kuandu nia husu; e) Atu tribunál nomeia defensór ba nia, iha situasaun sira prevista iha artigu 68º, kuandu nia la iha defensór; f) Atu komunika livremente ho nia defensór, maske nia tama hela iha detensaun ka prizaun; g) Atu ema ruma ne’ebé nia hatudu hosi nia família simu informasaun kona-bá nia prizaun ka detensaun, kuandu nia tama iha detensaun ka prizaun; h) Atu aprezenta prova no husu Dílijénsia ne’ebé nia hanoin diak ba nia defeza, tuir lei; i) Atu ható rekursu hasoru desizaun ne’ebé desfavorese nia, tuir lei.
    Direitu Funsionáriu no Ajente Administrasaun Públika: Tuir artigu 49.o, Lei No. 8/2004 hatete katak sira ne’ebé: a). Halao funsaun tanba nomeadu ona; b). Simu osan no remunerasaun sirak ne’ebé estabelese tuir lei; c). Hetan servisu ho kondisaun diak no protesaun; d). Hetan tempu intervalu iha han-hahan nian no deskansa; e). Hetan deskansa semanál; f). Hetan deskansa seluk ne’ebé prevista iha lei ne’e; g). Sei hetan avaliasaun periódika iha servisu nian; h). Partisipa iha kursu formasaun profisionál nian no elevasaun kualidade nian; i). Hetan asesu iha respetiva karreia tuir prosedimentu ne’ebé vigora; j). Hetan tratamentu ho korreksaun no respeitu nian; k). Hetan abonu no ajudu kustu nian, tuir lei; l). Se karik hetan tranferénsia ka destakamentu tuir nessesidade Estadu nian, hetan transporte tuir kargu ba nia no ba nia família, ba ninia bagajen sirak tuir prosedimentu ne’ebé estipula iha lei ne’e; m). Hetan asisténsia médika no aimoruk sirak ba nia no nia famísia sira ne’ebé previstu iha lejislasaun esfesífika; n). Goza pensaun legál sirak; o). Sei rona nia lia-fuak dahuluk, molak fó punisaun; p). Sei diriji imidiatamente ba entidade ne’ebé se karik nia sente prejudikadu iha nia direitu.
    Direitu Jurίdiku: Konjuntu regra sirak ne’ebé regula organizasaun judίsiaria sirak no ba funsionamentu justisa nian.
    Direitu Kostumeiru: Konjuntu hosi norma konduta sosiál nian, regula iha komunidade ka uma-fukun tradisionál nian, hodi hakbi’it respeitu ema moris lorloron nian no hametin lasu tradisionál iha sira nia knua.
    Direitu Penál: Konjuntu hosi norma jurίdiku sirak ne’ebé koloka  pré-rekizitu ba aplikasaun penál no medida seguransa nian. Inklui mós, laos ba de’it parte ida ne’ebé kompostu sansaun, maibe mós parte seluk ne’ebé kompostu dutrina atu proibi ka autoriza.
    Direitu Penál Administrativu: Direitu kriminál administrativu, direitu penál justisa nian, mak direitu transjresoens ka kontraversoens.
    Direitu Penál Ekonόmiku: Konjuntu hosi norma juridiku sira ne’ebé tutela ba ativu ka asset (ing) no  atividade ekonómiku sirak, hanesan mós ba sira ne’ebé nakait ba infrasaun anti ekonómika, bem jurίdiku krime kontra  ekonomia.
    Direitu Penál Komum no Direitu Penál Espesiál: Direitu penál komum nakait ba krime emjeral, no krime sirak ne’ebé previstu iha kódigu penál. Direitu penál ka direitu kriminál espesiál mak sira ne’ebé nakait ba krime polítiku no fiskál/taxa nian.
    Dissiplina: Disciplina (port), ordem, instrusaun, edukasaun. Servisu ho disiplina, servisu tuir ordem servisu nian, Disiplina Militar, ordem ka edukasaun militar. Prosesu disiplinar, tuir Lei Funsaun Pύblika No. 8/2008 esplika katak prosesu disiplinar ne’e, emjeral hahu hosi servisu kompotente sirak foti kesar kona-bá kazu ruma. Pena disiplinar; kastigu ba funsionáriu pύbliku ruma ne’ebé kontra ka viola lei funsaun publika, Pena disiplinar ne’e sei hatu’ur prazu sirak tuir mai ne’e, sura hahu data ne’ebé desizaun ne’e bele hahu kedas;  1. Fulan ne’en kona-bá pena represaun hakerek no pena multa nian. 2. Tinan ida kona-bá pena suspensaun no pena inatividade (la hala’o kna’ar).
    Distinsaun: Diferensa, separasaun, diversidade, variasaun, diskriminasaun, kontradisaun. Disparida-de, klasifikasaun.
    Divulgasaun: Publikasaun, difusaun, revelasaun, loke ka fó sai informasaun, deskoberta, deskobrimentu. Hatoo informasaun ba públiku: dokumentu legál/prosedimentu ruma, atividade individu, funsionáriu públiku sira, ka  organizasaun hosi empreza/kompañia, informasaun sira bele inklui mós rikusoin, kandidatu polítiku, relatóriu finanseiru hosi empreza, ka kompañia doador sira.
    Dokumentu Auténtiku: Dokumentu loloos/ kredível, legálizadu, genuinu, legítimu, dokumentu fidedignu, dokumentu ne’ebé legálizadu hosi autoridade kompeténte sirak.
    E.g.: Ema sira ne’ebé hakarak konkorre mai vaga iha EAK nian, tenki hatama dokumentu sirak ne’ebé auténtiku ho ninia orijinal ka legálizadu.
    Dokumentu Falsu: dokumentu ne’ebé la original, dokumentu ne’ebé laos verdadeiru, dokumentu ne’ebé bosok ka la legítimu/legalizadu, dokumentu ne’ebé falsifikadu, dokumentu inkoretu.
    E.g.: Exempli gratio, por exemplo (port), ezemplu ida.
    Eksportasaun: Haruka/fan sasan (kafé, marmaru, sandalu, nsst) ba nasaun seluk. Exportação (port).
    Elejibilidade: Kapasidade atu bele ema hili, kelayakan, kepatuhan, kepantasan, kewajaran, (Ind) konviniénsia. Tuir artigu 8.º, Lei harii CAC No. 8/2009, elezibilidade, katak: 1. Komisáriu tenke sidadaun timoroan ida, ne’ebé goza nia kapasidade tomak no bele hili hosi: a) Majistradu Judisiál sira; b) Majistradu Ministériu Públiku; c) Defensór Públiku sira; d) Advogadu sira; e) Jurista sira ho méritu rekoñesidu ho esperiénsia profisionál tinan lima ba leten; f) Ajente polisia ne’ebé iha esperiénsia profisionál servisu nian tinan lima ba leten; g) Tékniku investigasaun kriminál ho experiénsia profisionál iha kareira ka iha área funsionál nian tinan lima ba leten. 2) Kadidatu ba Komisáriu tenke rekoñesidu ninia independénsia no imparsialidade ne´ebé ho nivel aas. 3) Komisáriu tenke haruka deklarasaun “Rejistu Interese” tuir prevé ona iha artigu 6 to´o 8 Lei nú. 7/2007, Jullu 25 no lejizlasaun komplementár.
    Eransa: Patrimόniu, bens, propiedade, sasán ne’ebé bele muda (móvel) ka labele muda (imóvel) ne’ebé sai rikusoin ba individu, grupu ka família ida nian. Sasán sirak ne’ebé mai hosi inan-aman ka bei-ala sira.
    Eskalaun: Dalas, nível, grau (port), eskalaun katak grau intermediu ida iha kualker kategoria ida ka nível salarial nian. Tuir DL No. 24/2015 kona-bá aprovasaun karreira EAK, iha artigu 5.o, konteúdu funsionál, tabela remuneratóriu no kuadru pesoál deskreve pesoál CAC kompostu hosi: 1a klase iha eskalaun 3; 2a klase iha eskalaun 5; no 3a klase iha eskalaun 7 no estajiáriu.
    E.g.:Funsionáriu CAC ka EAK ida mak foin hahu servisu jeralmente hahu hosi klase estagjiáriu durante tinan ida, no pasa ba eskalun ida (1) no tuir tinan ne’ebé determinadu iha lei ne’e hodi nia bele sae eskalaun. Wainhira nia servisu iha tempu ruma nia laran depois halo avaliasaun ba nia mak bele promove ba eskalun tuir mai.
    Estadu: Nasaun, paίz, organizasaun ida ne’ebé a’as liu, legítimu no ema hotu-hotu hakruk ba nia. Grupu sosial ida ne’ebé tur iha territόriu ida nia laran ne’ebé organiza hosi orgaun polίtiku, soberanu no iha direitu atu trasa nia objetivu nasional.
    Estadu Direitu: Lei mak podér a’as liu iha estadu ida nia laran, estadu ida ne’ebé ema hotu-hotu iha direitu hanesan, Estadu direitu signifika katak estadu ida ne’ebé dignifika ema hotu-hotu iha lei nia okos.
    E.g.:Sidadaun hotu-hotu iha direitu ne’ebé hanesan iha lei nia okos, lei mak boot liu hotu iha estadu ida ne’e, sidadaun Timor oan ida mak hala’o nia kna’ar hanesan diretór ka ema dasa rai bain-bain sira nain rua iha direitu hanesan iha lei nia okos, lei mak boot liu. Wainhira sira nain rua ne’e halo sala hanesan tenki hetan kastigu ne’ebé hanesan, laiha diferensa ba kastigu, mesmu-ke sira nain rua nia pozisaun la hanesan.  
    Estadu Direitu Demokrátiku: Desizaun saida deit ba Estadu nia moris diak, enkuantu persija partisipasaun povu tomak nian, lei fó dalan nu’udar ekspresaun sentidu estadu direitu demokrátiku.
    E.g.: Timor-Leste nu’udar Estadu Direitu Demokrátiku, tuir Lei-Inan povu mak hili demokratikamente Nai-ulun Prezidente Repúblika, hodi halao nia kna’ar konstitusionál ba tinan-5 nia laran.
    Estadu Médiku: Estatutu kona-ba ema nia saúde ka moras nian.
    Estrata Bankária: Dokumentu bankáriu entidade ida nian kona-bá nia osan nominál ne’ebé produz ka imprimi hosi banku ida.
    Étika: Valór hahalok ka komportamentu, atetude morál sosiadade, padraun morál bazea ba valór fundamentál moris no fiar nian.
    Exekusaun: Efeitu atu ezekuta, hatun desizaun efektiva ruma, hala’o desizaun tribunál nian, hala’o desizaun juiz nian iha orgaun tribunál sirak.
    Explorasaun: Peskiza, sondajen, averiguasaun, explora ema seluk, uza ema maibe la rekonpensa ema nia kolen, uza ema saugati de’it, hetan lukru boot hosi ema, hakarak manan boot la rekonese ema nia kolen.
    E.g.:Ajente ekonóniku balun ne’ebé hakarak hetan lukru boot liu hosi sira nia parseiru sirak.
    Extorsaun: Exploitasaun, uzurpasaun, aktu ida ne’e hanesan resultadu hosi ameasa, na’ok, agitasaun, assaltu, violasaun, deztruisaun, hamatak ema forsadu/pemerasan (Ind).
    Tuir Kódigu Penál Timor-Leste iha artigu 270.o deskreve katak extorsaun hanesan ema ne’ebé, ho intensaun atu hetan ba nia ka ba ema seluk enrikesimentu ilejítimu, obriga ema seluk, ho violénsia ka ameasa ho mal importante, halo dispozisaun patrimoniál ne’ebé hamosu prejuizu ba ema ne’e ka ba ema seluk, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.
    Extradisaun: Entrega ka fó fila fali ema ida-ne’ebé refuziadu iha nasaun seluk ba nasaun ida-ne’ebé reklama, hodi julga iha tribunal ka atu kumpri pena ka sentensa ne’ebé julga tina-ona. Ema ne’ebé halo asaun kriminál ka komete iha asaun penál atu entrega ba nasaun orijin atu julga tuir lei ne’ebé vigora. Prosesu  ne’e sei bele halo enkuantu iha ka existe ona akordu extradisaun entre nasaun rua.
    Evidénsia: Prova, testemuña, faktu, sasin, informasaun, esplikasaun, instrumentu ida ne’ebé uza atu enkoraza juiz sira atu tetu no fó sentensa ba arguidu ruma.
    Ezame: Teste; koko; buka hatene dokumentu ka sasán sirak nia originalidade.
    Ezame Perisiál: Teste ka koko originalidade ba dokumentu no sasán sirak ne’ebé mak halo hosi ema ne’ebé mak iha matenek ba área espesífiku ida nian.
    Falsa Deklarasaun: Deklarasaun ne’ebé la loos, deklarasaun ne’ebé la bazea ba faktu ka realidade.
    Falsifika: Halo falsu, laos originál, imita ka altera ho fraude, fó interpretasaun sala, halakon sentidu loos.
    E.g.:Flasifika dokumentu. Komisaun Funsaun Públika ignora promosaun ba funsionáriu sira ne’ebé aprezenta dokumentu foto-kópia nian ne’ebé la iha legálizasaun hosi instituisaun kompetenti no diskonfia funsionáriu sira ne’e halo falsifikasaun dokumentu, liuliu iha diploma akadémika nian.
    Falsifikasaun Osan: Flasifikasaun ba osan tuir kódigu penál artigu 307.o ema ne’ebé halo falsu osan ka hatun valór osan metalika lijίtima nian, ho intensaun atu halo sirkulasaun hanesan osan tebes.
    Falta Prova: Falta provas, insufficient evidence (Ing), kurangnya bukti (Ind) laiha prova naton atu forma konviksaun judisiál. 
    Fase-Osan: Fase osan, lavagem de dinheiro (port),  pencucian uang (Ind), money laundering (Ing). Wainhira osan ne’ebé ita hetan liu hosi dalan laloos ka maneira illegál no ema sira buka meiu atu osan sirak ne’e nakfila fali ba fonte legál ka bele rai ofisiál iha banku. Prosesu sirak  ne’e ita bolu fase osan hosi atividade ilegál ne’ebé mai hosi krime organizadu no tráfiku droga sirak, nsst.
    E.g.: Individu ka organizasaun runa mak hetan osan la apropiadu/latuir dalan loloos, uang haram (Ind) (hetan osan hosi fa’an aimoruk (droga), hosi prostitusaun, trafiku ema ka hosi kasino nsst)  no hakarak atu troka osan ne’e liu hosi transferénsia tuir banku  atu nune’e individu ka organizasaun ne’e bele hetan osan mós (fase osan ).
    Fatin-Bokon: fatin ne’ebé be’e iha, fatin ne’ebé  be’e fakar ba, tempat basah (ind), refere ba situasaun ohin loron fatin ka pozisaun ne’ebé nakonu ho osan, fatin ka posizaun ne’ebé nakonu ho projetu, fatin ka posizaun ne’ebé osan barak, fatin ka pozisaun ne’ebé halo ema sai riku matak de’it, fatin ka pozisaun ne’ebé akontese korrupsaun barak.
    Fiel Depozitóriu: Fatin ne’ebé mak rai ka jere sasán sirak ne’ebé mak preende hosi Autoridade Polisiál no Judisiária.
    Fiskál: Tributáriu. Atu regula sistema tributáriu iha nasaun Timor-Leste, PN aprova Lei Tributáriu Nú. 8/2008, loron 30 fulan-Juñu.
    Fiskalisazaun: Supervisaun, inspesaun, kontrola, vijilansia, dezkuidu, distrasaun
    Flagrante Delitu: Flagrante delito (port), kaer ho liman, kaer ema halo krime diretamente molak ema ses-an ka halai hodi halakon evidénsia krime. Tuir KPP, artigu 219.º, flagrante delitu, deskreve katak: 1. Sei konsidera krime iha flagrante delitu krime ne’ebé halo daudaun ka foin halo. 2. Sei konsidera mos krime iha flagrante delitu kuandu, halo tiha krime, ema ruma duni krime ne’e nia ajente ka hetan ajente ne’e ho objetu ka sinál ne’ebé hatudu katak nia foin halo krime ne’e ka partisipa iha krime ne’e no 3. Iha krime permanente situasaun flagrante delitu moris nafatin enkuantu sei iha sinál ruma atu hatudu katak krime ne’e sei halo daudaun no ajente sei partisipa daudaun iha krime ne’e.
    Fó no Simu: fó no simu, parte ida fó parte ida simu, take and give (ing), fó ho simu wainhira iha família nia laran no la iha interese buat ruma ida ne’e normal, aktu ida ne’e wainhira ita refere ba fó no simu projetu entre institusaun Governu no kompañia entaun ita tenki koloka didiak nia kontekstu, wainhira kompañia X nia simu ka nia mak sai manan nain ba prosesu tenderizasaun ida ne’ebé transparante entaun ida ne’e legál, maibe wainhira nia simu projetu tanba kolusaun ka nepotismu ida ne’e illegál ka ita bele dehan kolusaun, nepotismu ka kongkalikong mak nia manan, no ba sorin seluk wainhira ema ka individu ida iha unidade aprovizomanetu mak fó de’it ba kompañia X la tuir prosedimentu aprovizomanetu nian tanba funsionáriu publiku ne’e iha interese atu hetan buat ruma hosi kompañia X wainhira projetu remata  entaun ida ne’e ita bele konsidera hanesan praktika kolusaun, nepotismu.
    Fonte Legál: Mai hosi parte loos nian, referénsia fiar-nian, sumber hukum, sumber legal (ind), legal sources (Ing). Buat hotu ne’ebé hakerek mai hosi buat loos no kredível.
    Formasaun Prosesuál: Meus hodi halo tramentu ba dokumentu no sasán sirak ne’ebé mak tama iha ámbitu investigasaun kriminál tuir lei no prosedimentu sirak.
    Foti-Malorek: Foti matan momós, foti iha ema barak nia oin, foti la sinte moe, foti tiha la liga tiha rai, foti mais nia la sinte sala, foti depois nia la sinte surpreendidu. Ida ne’e ita konsidera hanesan na’ok no prátika korrupsaun.
    Fraude: Habosok, lohi, hamatak ema, lohi ema matan momós, aktu halo ida ne’ebé ladiak, prátika ho objetivu atu hamatak ka prejudika ema ruma, halo sala.
    Fraude Fiskal: Fraude fiskal hanesan krime ida, no se de’it mak komete iha krime ida ne’e bele sai sujeitu ba multa, prizaun ka rua-rua ne’e hotu/ambus. Tuir artigu 314.o, KP, fraude fiskal katak: Ema ne’ebé, atu la selu ka fó-fatin ba ema la selu, totalmente ka parsialmente, impostu, taxa ka obrigasaun pekuniária fiskál ruma ne’ebé tenke selu ba Estadu, tanba: a) La deklara faktu ne’ebé fó-fatin ba tributasaun ka ne’ebé presiza atu halo likidasaun; b) Deklara inkorretamente faktu ne’ebé serve hanesan baze ba tributasaun; c) Impede ho meiu naran ida ka sonega elementu nesesáriu atu halo fiskalizasaun ba aktividade ka faktu ne’ebé fó-fatin ba tributasaun, sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6.
    Fraude Seguru nian (insurance fraud): Fraude seguru nia akontese wainhira ema ka individu ruma apresenta reivindikasaun ba kompañia e seguru nia atu bele hetan benefísiu ruma ne’ebé nia rasik la iha direitu, ka wainhira ema ka individu ruma ho intensionalmente kausa kompañia seguru nia atu selu osan ne’ebé la devia selu.
    Fundu Adiantamentu: Tuir artigu 21.o, Dekretu Governu No, 1/2016, katak Orsamentu Estadu nian ne’ebé autorizadu ba despeza atividade nian no tenki aprova hosi superior másimu instituisaun ida nian. Orsamentu ne’e utiliza ba despeza sirak hanesan: a) viajen lokál la liu hosi loron 15; b) viajen ba estranjeiru; c) despeza ba delegasaun territorial iha nível munisípiu too fulan-tolu; d) despeza ba servisu embaixada no konsuladu too deit fulan-nen; e) Apoiu ba vítima dezastre naturál; f) Despeza ba merenda eskolar too fulan-ha’at; g) Subsídiu ba alimentasaun PNTL, F-FDTL, alfándega, karentina, Institutu Jestaun Ekipamentu no guarda florestál; h) semináriu no sesaun traballu; i) despeza ba selebrasaun nasionál iha bens no servisu nian; j) kontribuisan ba despeza Gabinete Prezidente Repúblika nian; k) Servisu maun-de-obra SEPFOPE nian; l) tratatamentu médiku iha estranjeiru; m) subsídiu eskolar; n) programa saúde públika nian. Osan ba adiantamentu nian kuandu liu hosi $25.000 sei hetan aprovasaun hosi Ministra Finansa ka nia delegasaun, ekseptu (lalika) ba Orgaun Autónomu Sem Reseita Própriu (OASRP) no Servisu no Fundu Autónomu nian (SFA).
    Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu: Orsa-mentu Estadu nian ne’ebé alokadu ba kapasitasaun rekursu umanu iha área espesífiku sirak ne’ebé instituisaun ka órgaun Estadu/Governu nian planeia ba melloria kualidade servisu no atendimentu. Fundu ne’e alokadu iha Sekretariadu Tékniku Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (STDKU).
    Fundu Maneiu: Orsamentu Estadu nian alokadu ba instituisaun sirak hodi halo despeza lorloron nian. Tuir artigu 21.o, Dekretu-Governu No. 1/2016, loron 1 fulan-Fevereiru, katak objetivu fundu maneiu hodi sosa sasán bens no servisu nian ho valór la bele liu $500 (dolár atus-lima), hanesan ba: refeisaun sirak, materiál urjente eskritóriu nian, material operasaun no manutensaun infraestrutura bázika no despeza seluk ho karákter urjente no natureza importante ne’ebé liga ho prestasaun servisu públiku nian ba populasaun. Fundu maneiu ne’e, la bele utiliza ba sosa sasán kapitál menor nian, tua (bebidas alcólicas), kombustível, manutensaun ba motorizada no karreta, viajem ba lokál no estranjeiru, óras ekstraordinária nian, selu ba servisu sirak hamos/dasa rai nian iha edifísiu públiku nian no servisu profisionál. Fundu maneiu ne’e mós la bele utiliza ba kontribuisaun sosial.
    Fundu naun Pretrolifera: Fundu ne’ebé la mai hosi minarai, fundu ka orsan ne’ebé mai hosi reseita sirak seluk hanesan impostu, taxa, retribuisaun, arrendamentu nsst.
    Fundu Pretrolifera: fundu hosi minarai, osan hosi minarai, reseita hosi minarai nian. Nasaun Timor-Leste kada tinan-tinan simu royalty hosi eksplorasaun minarai iha tasi timor (kosta sul). Dependénsia orsamentu Estadu Timor-Leste nian depende ba reseita hosi produsaun minarai, kuaze + 90%.
    Funsionáriu: Ema ne’ebé servisu iha entidade ida (públiku ka privadu). Tuir artigu 302.º Kódigu Penál nian hatete katak konseitu funsionáriu mak: funsionáriu sivíl, ajente administrativu, membru fórsa armada no polisiál sira nian.
    Funsionáriu Pύbliku (FP): Ema ne’ebé servisu ba estadu ka nasaun, ema ne’ebé servisu ba interese estadu nian, no simu osan. Ema ne’ebé lor-loron halo atendimentu ba pύbliku, servi ba nasaun ka ba povu. Tuir Lei No. 8/2004, loron 5 fulan-Maiu, defini katak FP mak ema ne’ebé rekruta no nomeia ba pozisaun permanente ida iha administrasaun públika nian, atribui ho dever no direitu própriu liga ho norma ne’ebé iha.
    Funsionáriu Estadu: Funsionáriu iha estadu ida nian (Timor-Leste) kompostu hosi (funsionáriu públiku/ kontratadu, F-FDTL, PNTL, juiz, prokurador, defensor, assessor nsst).
    Fuzitivu: Ema ne’ebé halai lakon hosi justisa, buronan, (Ind) aktu halai lakon ka hases an hosi orgaun kompetenti (polísia), ema ka individu ne’ebé  orgaun governu ka estadu buka hela, tuir hela sira nia ain fatin, buka tuir sira nia subar fatin.
    Garantia: Prova; seguransa; asegura (obrigasaun, intensaun ka sentimentu ida).
    Garantia ba ezersísiu atividade investigasaun: Tuir artigu 17.º, Lei harii CAC No. 8/2009, katak: Komisáriu CAC, wainhira halao ninia funsaun, Komisáriu Ajuntu sira wanhira halao sira nia funsaun hirak ne´ebé delega ona no pesoál tékniku investigasaun goza prerogativa órgaun sira polísia kriminál nian, tuir Lei Prosesuál Penál nian, hanesan tuir mai ne´e: a) Direitu ba asesu no livre tránzitu, tuir Lei hateten, hosi tempu no órariu hirak ne´ebé nesesáriu ba hala´o sira ninia funsaun, iha serbisu hotu-hotu no instalasaun entidade públika no privadu sira nian, ne’ebé sujeitu ba ezersísiu sira ninia knaar; b) Husu kolaborasaun autoridade polisiál sira, iha kazu kona-ba rekuza asesu ka obstrusaun/impedimentu ba ezersísiu asaun investigasaun hosi parte destinatáriu sira,  hodi muda obstrusaun  ne´e no hodi garante realizasaun no seguransa ba serbisu investigatóriu sira nian; c) Iha fatin ne’ebé halo investigasaun, entidade hirak ne’ebé hetan investigasaun, husik instalasaun ho kondisaun ne’ebé dignu no iha efikásia, hodi  hala´o  sira nia funsaun; d) Troka korespondénsia, servisu nian, ho entidade públika ka privadu sira kona-ba asuntu serbisu ne´ebé halo parte ninia kompeténsia.
    Governu: Poder exekutivu, ezekuta administrasaun no finansas estadu nian, implementa lei no ordem. Tuir Lei-Inan iha artigu 103.o hatete katak Governu nu’udar órgaun soberanu ida-ne’ebé iha responsabilidade atu hala’o no ezekuta polítiku jerál nasaun nian no mós órgaun superiór Administrasaun Públika nian.
    Governasaun: Aktu atu governa nian, atividade lor-loron ne’ebé hala’o hosi ukun nain sira atu servi povu, jestaun, regulamentasaun.
    Governasaun Diak: Governu ida ne’ebé ukun ho loloos, la viola  direitu umanu no mós prevene no kombate asaun korrupsaun, boa governação (port), good governance (Ing). Governasaun ida diak, sei kompostu hosi prinsípiu sirak hanesan: -Visionáriu; -Onestidade no transparénsia; -Partisipasaun; -Akontabilidade; -Supreme lei; -Demokrasia; -Profisionalismu no kompeténsia; -Iha respons; -Efikaz no efetiva; -Dezentralizasaun; -Kooperasaun ho setór privadu no sosiadade sivil; -Komitimentu ba reduz disigualdade; -Komitimentu ba proteje meiu ambiénte; -Komitimentu ba halao merkadu ida justu.
    Gratifikasaun: Prezente, prémiu, satisfasaun, rekompensa. Tuir Kódigu Konduta CAC nian ne’ebé promulga iha Díli iha loron 25 fulan-Novembru 2015, deskreve katak sasán hanesan prezente, benefísiu ka rekompensa ruma, proibidu ba pesoál Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) atu husu ka simu, hodi nune’e labele influénsia ka determina desizaun ruma. Ema ne’ebé mak oferese vantajen ruma ho ninia objetividade no atu kria relasaun ne’ebé la klaru ho pesoál EAK nian ne’ebé ho hanoin ruma iha futuru, proibidu tuir valór ne’ebé temi ona iha leten. Pesoál EAK, direta ka la-direta, labele fó ka promete, husu ka simu prezente ka benefísiu ka vantajen patrimoniál ka la patrimoniál, no sai hanesan exemplu ba funsionáriu seluk liu hosi hahalok ne’ebé la-tolera ba korrupsaun. Kualker pesoál EAK ne’ebé simu prezente ruma iha obrigasaun atu halo deklarasaun ba superior hierarkia ka Komisáriu, atu nune’e bele devolve fali, no esplia katak Kódigu Konduta la-permite atu funsionáriu simu prezente ruma.
    Habeas Korpus: Habeas corpus (port). Tuir Kódigu Prosesu Penál, artigu 205.º, habeas corpus deskreve katak: 1. Ema ne’ebé tama hela iha detensaun ka prizaun ilegál, ka ema seluk ne’ebé goza nia direitu polítiku, hodi ema ne’ebá nia naran, bele husu ba Supremu Tribunál ba Justisa atu fó providénsia habeas corpus ba nia. 2. Prizaun ka detensaun nia ilegálidade ne’ebé fó fatin ba habeas corpus maka ida-ne’ebé mosu tanba: a) Entidade ne’ebé halo ka haruka halo prizaun ka detensaun ne’e la iha kompeténsia; b) Desizaun ne’ebé aplika detensaun ka prizaun ne’e bazeia iha faktu ne’ebé lei la fó fatin atu aplika detensaun ka prizaun; c) Detensaun ka prizaun nia prazu másimu, hanesan oras hitu-nulu-resin-rua atu aprezenta detidu ba primeiru interrogatóriu judisiál, liu tiha ona; no d) Prizaun ka detensaun ne’e halao iha fatin ne’ebé lei la autoriza.
    Halai-mak-Biban: refere ba halai, refere ba liafuan ne’ebé diriji ba ema ka individu ruma, liafuan ne’e hanesan avizu ba sira ne’ebé atu ka koko atu komete iha krime ruma karik tenki kuidadu, halo buat ida, diak liu hanoin uluk lai nia dezvantajen, se lae molok hakfodak bele aljemadu, ka molok hakfodak 72 óras iha prizaun preventiva. 
    Halibur (rekolla) Informasaun: Atividade husu no foti informasaun ruma hosi ajénsia ka entidade ruma, relasiona ho kazu ka krime ne’ebé akontese ona hodi sustenta prosesu averiguasaun ida ka investigasaun kazu krime ida.
    Halibur Notísia Krime: Atividade husu ka foti dokumentu sirak ne’ebé nakait ka iha relasaun ho krime ne’ebé akontese ona no iha prosesu investigasaun. Atividade inísiu ne’ebé mak halao hodi rekolla no deskobre akontesimentu no identifika autór ba krime ida.
    Halo Promesa ba Malu: Promete ka husu sasán ba malu, futu liaba malu. Bele haree definisaun korrupsaun ativa.
    E.g.: kompañia balun fó promesa ba xefe  aprovisonamentu katak, wainhira sira manan projetu sira sei fó pursentu ruma ba sira.
    Hamatak-ema: Na’ok ema, lohi ema, habosok ema.
    E.g. 1:  Aktu hamatak ema bele akontese iha nível a’as (ba ema boot sira ) no bele akontese iha nível ki’ik (akontese ba ema ki’ik sira), negosiante sira ne’ebé lorloron fa’an sasán (foz ka na’an) iha merkadu laran dala barak sira hamatak ema sosa-nai’in sira hodi habadak tiha latan susuben enak nian kidun atu nune’e wainhira tau foz ba, foz oitun de’it, maibe lata susuben enak ne’e haree hosi liur ema la nota, maibe kuandu ita haree didiak ema sosa nai’in sira lakon boot tanba foz oituan de’it maski lata ne’e haree hosi liur boot hela. Aktu sirak ne’e konsidera hanesan hamatak ema sosa nai’n sira (kosumidor sira).
    E.g.2: Ema fa’an na’an sira iha merkadu laran ne’ebé uza dasin, wainhira sosa nai’in sira (konsumidor sira) nota halo didiak sira  bele hamatak ita, tanba sira regula tiha dasin nia númeru tan ne’e kuandu tetu na’an ne’e kg 1 maibe tuir loloos la to’o kg 1  tanba sira regula tiha ona dasin ne’e. Aktu sirak ne’e konsidera hanesan hamatak ema tan ne’e bele sujeitu ba korrupsaun ki’ik.
    Hana’in an hodi Uza (pekulatu uzu): Bele haree iha pekulatu uzu.
    Haree ho Hau nia Ema:  Haree ho hau nia ema, haree mós ba tráfiku influênsia, refere ba situsaun kolusaun no nepotismu ida ne’e nia konotasaun mak iha lian Indonesia dehan anak titipan (ind), hau fó hela hau nia labarik ne’e atu ita boot tau matan hela, haree bodik ba, ajuda bodik ba.
    E.g.: Iha situasan Timor-Leste ohin loron aktu ida ne’e barak mak akontese, hanesan wainhira atu hala’o selesaun ka konkursu ba funsionáriu pύbliku sira ka selesaun ba bolsu estudu atu ba estudu iha rai liur, ema ka individu sira ne’ebé iha podér sempre halo aktu ida ne’e, sira la moe fó hatene ekipa selesaun liu hosi telefone, sms ka e-mail atu ajuda sira nia ema, sira nia labarik, sira nia oan ka sira nia família, hodi dehan haree ho hau nia ema. Wainhira ema ka individu ida prátika ida ne’e ita bele konsidera hanesan kolusun, nepotismu no bele mós tráfiku influênsia.
    Hariku-an: Atu halo nia a’an sai riku, to enrich (ing), memperkaya diri (ind).
    Hatete La’e ba Korrupsaun: Slogan anti-korrupsaun, deklara la’e ba korrupsaun, koalia ba pύbliku katak la’e ba korrupsaun signifika katak korrupsaun ne’e proibidu, bandu ba aktu korrupsaun, labele halo korrupsaun, hatete la’e ba korrupsaun ne’e hanesan palavra de ordem (port) “liafuan ida ne’ebé ema hotu tenki haktuir“ lia-fuan ne’e hosi CAC atu fó sai ba intidade tomak iha nasaun ida ne’e katak labele halo korrupsaun, alarme ka peringatan (ind) hosi CAC.
    Hierarkia: Hierarkia, pozisaun, kargu hosi dalas ida ba dalas seluk, organizasaun ida ne’ebé iha autoridade hosi dalas ida ne’ebé boot ka a’as to’o ki’ik.
    E.g.: hirarkia estrutura CAC  hahu hosi : Komisáriu, Komisáriu Adjuntu, Diretór, Xefe Unidade tun mai iha Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK).
    I.e.: Id est, isto é ou ainda ou seja (port), ne’e hanesan.
    Ignoránsia: dezkoñesimentu, ausência de conheci-mento (port) la hatene katak ida ne’e sala, nia matenek la to’o katak ida ne’ebé nia halo ne’e sala.
    E.g.: Xefe Unidade iha institusaun CAC haruka EAK ida atu halo foto-kopia dokumentu konfidensiál ida, maibe tanba foto-kopia iha edifísiu ne’e a’at, entaun nia ba foto-kokia iha liur (xerox). Wainhira nia ba foto-kopia iha liur, entaun dokumentu konfidensiál ne’e ema liur mós bele hatene ona entaun dokumentu ne’e sai pύblikadu iha liur no la konfidensiál ona, tanba dokumentu sirak ne’e alista korruptor sira nia naran entaun korruptor sira bele hases-an hosi justisa, tanba aktu sirak ne’e prejudika CAC iha investigasaun ba korruptor sira, aktu ida ne’e tuir loloos ita konsidera hanesan hahalok sala, maibe tanba EAK ne’e lahatene (ignoránsia) katak saida mak nia halo ne’e sala, entaun nia halo tanba nia hatudu ninia lealdade ba nia xefe unidade wainhira haruka nia atu halo servisu. Aktu ajente administrasaun ne’e, ita konsidera hanesan ignorásia. Nia sala maibe nia rasik lahatene katak ninia hahalok ne’e sala.
    Igualdade: Hanesan, uniformidade, identidade, ekidade, semelhansa.
    E.g.: iha kontitusaun RDTL artigu 17.o estipula kona-bá direitu no dever feto no mane ne’ebé hanesan iha setór hotu-hotu iha moris  família, sosial no kultura, ekonomia no politika.
    Ilegál: La legál, la lejítimu, la tuir lalaok lei ne’ebé iha, kontra lei.
    Ilejítimu: La lejítimu, la atende rekezitu legál, injustu, ilegítimo (port), haram (Ind), illegitimate (Ing).
    Ilisitu: Proibidu hosi lei, kontraria ho lei, lei la fó dalan, dezautorizadu, não autorizado (port).
    Imparsial: Imparsialidade, la halis, lia fuan ne’ebé koloka ba justisa no lia loos, faktu sirak ne’ebé iha interese pesoal sira nia letan ka grupu, lian ida ne’ebé refere ba, laos partisal.
    Importasaun: Hatama sasán (merkadoria nsst) hosi nasaun seluk mai nasaun ida ne’ebé persija. Importação (port). Nia kontráriu mak Eksportasaun.
    E.g.: Estadu Timor-Leste kada tinan-tinan halo importasaun ba fos hodi estabeliza presu merkadu nasionál.
    Impugnasaun: Kontestasaun. Tuir artigu 204.º, KPP, impugnasaun katak: Desizaun ne’ebé aplika medida-koasaun bele hetan impugnasaun, exetu kuandu aplika termu ba identidade no rezidénsia.
    Inatividade: Inatividade, la hala’o kna’ar, la halo asaun, passividade, pasivu hela, la ativu.
    E.g.: Kastigu inatividade ne’e se aplika ba ajente administravu pύbliku nian iha kazu atentadu grave kontra dignidade no prestijiu funsaun públika nian hanesan: baku-malu, simu fundu, viola dever servisu nian bainhira hala’o nia funsaun, hato’o deklarasaun falsu, no sst.
    Indemnizasaun: Kompensasaun, reparasaun, simu osan hodi hosik sasán ba entidade seluk ne’ebé antes nia okupa hela. Tuir KPP, artigu 320.º, Indemnizasaun, katak: 1. Kuandu desizaun revista kondena, maibé tribunál ne’ebé halo revizaun absolve arguidu, arguidu ne’e iha direitu atu simu indemnizasaun tanba prejuizu ne’ebé nia hetan no atu simu fali osan ne’ebé selu tiha ona kona-bá multa, taxa-justisa no kustas. 2. Tribunál ne’ebé halo revizaun maka iha kompeténsia atu fó desizaun konabá indemnizasaun, i, kuandu la iha elementu, bele hosik likidasaun ba sentensa nia ezekusaun. 3. Estadu maka iha responsabilidade atu selu osan ne’ebé apura iha julgamentu.
    E.g.: Komunidade Aldeia Tasi-Tolu hosik ona rai estadu nian ne’ebé sira okupa, tanba simu ona indemnizasaun hosi governu.
    Independénsia Téknika: Servisu investigasaun nian ne’ebé halo hosi CAC ka Ministériu Públiku ka entidade seluk, independentemenrte la iha intervensaun hosi kualker ema ida ka entidade ruma.
    Indultu: perdaun, hamós kulpa, indult (ing), indulto (port). Tuir Lei-Inan, kompeténsia atu fo indultu mak Prezidente RDTL obedese ba artigu 85.o alinea i) rona tuir Governu, atu fó perdaun ka hamenus kastigu. Tuir KP, artigu 122.o, indultu katak: Indultu extinge pena, totalmente ka parsialmente, ka tau pena seluk prevista iha lei no favorável liu ba kondenadu iha pena ne’e nia fatin. Kritériu atu fó indultu, regula iha Lei No. 5/2016, loron 25 fulan-Maiu.
    E.g.: Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste mak iha kompeténsia prerrogativu hodi fó indultu ba sidadaun ida ne’ebé komete krime. Indultu ne’e fó sai wainhira prezidente sei simu relatóriu hosi governu (ministériu justisa) kona-bá kondisaun no komportamentu atuál prizoneiru sira, antes atu foti desizaun.
    Infrasaun Disiplinar: Infrasaun disiplinar konsidera hanesan aktu sirak ne’ebé komete hosi funsionáriu ruma ne’ebé viola sira nia dever jeral no espesiál sirak ne’ebé nakai’t ba nia funsaun.
    Infrasaun Penál: Infrasaun penál, injustu penál, wrongfull act (Ing).
    Injustisa: Asaun la justu, deside la loos, la iha justisa, la iha igualdade, la iha tratamentu ida ne’ebé hanesan.
    Inkéritu: Delijénsia atu hatene klean tan informa-saun ruma. Aktu husu informasaun klean ba ema ida nu’udar suspeitu ka sasin no informador. Inkéritu hahú, tuir artigu 224.º, KPP, katak: Inkéritu hahú kuandu entidade enkarregada atu halo inkéritu simu notísia kona-bá krime no Inkéritu nia finalidade, tuir artigu 225.º, KPP, Inkéritu faze prosesuál kona-bá investigasaun iha-ne’ebé sei rekolla prova no halao dilijénsia atu hatudu hatak krime ida akontese, se maka responsavel ba krime ne’e, prejuizu ne’ebé maka mosu hosi krime ne’e no prejuizu ne’e nia valór atu indemniza hira, kuandu la bele halo julgamentu sumáriu.
    Inkirisaun: 1). Inkéritu, sindikánsia. 2). Averiga-saun, indagasaun. 3). Aktu ida ne’ebé autoridade kompetente buka hatene hosi testemuña kona-bá saida mak nia hatene kona-bá buat ida ka krime ida.
    Inkompatibilidade: Situasaun inkompatível, la bele harmoniza. Iha servisu estadu nian, lei la fó autorizasaun ba ema ida atu bele asume kargu rua ka liu ho nia natureza servisu diferente. Aplikasaun ne’e ba orgaun Estadu, Governu no diresaun sirak. Tuir artigu 9.º, Lei harii CAC No. 8/2009, Inkompatibilidade, katak: 1) Komisáriu hala´o ninia funsaun sira iha tempu tomak no hala´o funsaun hirak ne´e inkompatível ho: a) Dezempeñu kualkér funsaun públika ka privadu sira seluk; b) Atividade polítika sira; c) Simu remunerasaun hosi atividade ka kargu seluk. 2) Komisáriu hapara kualkér atividade sira ne´ebé temi ona iha leten molok simu funsaun sira.
    E.g. 1: Senhor Francisco Guterres “Lu Olo” kuandu hetan tomada de posse nu’udar Prezidente RDTL iha loron 20 fulan-Maiu 2017, iha momente ne’eba kedas nia tenki hosik legálmente nia kna’ar nu’udar Prezidente Partidu Fretilin nian.
    E.g. 2: Dosente Manuel Bucar kuandu hetan tomada de posse nu’udar Komisáriu Adjuntu CAC iha loron 16 fulan-Marsu 2010 no mós iha loron 30 fulan-Jullu 2014, iha momente sirak ne’eba kedas nia tenki hosik legálmente nia kna’ar nu’udar Dosente UNTL.
    Inkonstitusional: Lalaok ne’ebé la tuir konstituisaun, viola konstitusaun, kontra lei-Inan.
    Inspesaun: Fiskalizasaun, vistória, cek administra-saun sasán instituisaun ida nian.
    E.g. :CAC iha tinan-2017, kria ekipa inspesaun hodi verifika patrimóniu Estadu hanesan karreta, motorizada no sst iha Ministériu Edukasaun, MAP no Sekratária Estadu balun iha VI Governu Konstitusionál.
    Inspesaun Jerál Estadu: Inspeção Geral do Estado (IGE). Tuir Dekretu-Lei No. 22/2009, artigu 1.o, Natureza IGE nu’udar órgaun kontrolu no fiskalizasaun administrasaun públika ho nia misaun atu halo kontrolu ba jestaun diak rekursu finanseira, orsamentu no materiál sirak iha servisu administrasaun públika nian.
    Integridade: Inteireza, pureza, retidaun. Ema ne’ebé servisu ho konsisténsia iha ámbitu: lealdade, onestidade, responsabilidade, transparénsia nsst.
    E.g. :Funsionáriu CAC sira tenki iha integridade ne’ebé forte atu kombate korupsaun, atu kombate korrupsaun  rekezitu matenek de’it seidauk signifikante maibe liu-liu ema sira ne’ebé iha integridade maka’as no klean se lae korruptor sira bele halo fali subornu ba sira. Integridade tenki forte atu nune’e sira labele monu ba tentasaun hosi koruptor sira nia manobra, sira mós tenki forte iha prinsípiu atu nune’e sira la fasil atu monu ba tentasaun.
    Intensaun: Hakarak halo buat ruma tuir planu no vontade livre.
    INTERPOL: Polísia internasionál, international police (ing). Tuir Dekretu-Lei nº 15 /2014, artigu artigu 7.º, katak Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PSIK) mak iha kompeténsia atu asegura lala’ok departamentu INTERPOL nian kona-ba finalidade ba ninia misaun rasik no fahe informasaun ho órgaun polísia kriminál sira seluk.
    Interrogatóriu: Aktu atu interroga, litik, inkeritu, interrogatório (port). Tuir artigu 16.º, Lei harii CAC No. 8/2009, Interogatóriu, katak: 1) Interogatóriu sira ne’ebé Komisaun halo, Komisáriu, Komisáriu Ajuntu, ka pesoál tékniku investigasaun sira mak hala’o, konfórme Komisáriu mak determina, tuir Lei haruka. 2) Ema ida ne’ebé hetan notifikasaun ba tuir interrogatoriu iha direitu atu hetan infórmasaun  kona-ba natureza alegasaun ne’ebé tula ba nia ka keisa ne’ebé atu investiga, molok hahu interogatóriu, tuir temi iha Lei. 3) Interogatóriu sira la bele nakloke ba públiku no bele iha prezensa advogadu, direitu ida ne´ebé mak interogadu sira (ema sira ne´ebé mak hetan interogatóriu) tenke hatene liu hosi dalan formal no ho tempu naton (atempada), tuir Lei haruka.
    E.g.: Investigador CAC nian hala’o hela interrogatóriu ba arguidu krime korrupsaun nian ida hosi Ministériu ida iha VI Governu Konstitusionál nian.
    Investigasaun Kriminál: Servisu rekolla informa-saun, halo inkéritu ba sasin ka arguidu sira hodi konstitui ba akuzasaun. Tuir pontu 2) artigu 5.o Lei No. 8/2009 estipula servisu investigasaun kriminál nian, mak hanesan: a) Halo inkéritu ka prátika hahalok inkéritu ne´ebé delega ona hosi Ministériu Públiku; b) Halibur notísia krime nian; c) Deskobre ema sira-ne´ebé responsável ba prátika krime; d) Buka hatene loloos (averigua)  indísiu ka notísia faktu nian ne´ebé bele konstitui krime; e) Halo identifikasaun no kaer (halo detensaun) ema sira; f) Halo notífikasaun hirak ne´ebé presiza, hosi nia rasik ka hamutuk ho autoridade polisiál seluk; g) Halao interrogatóriu iha ámbitu investigasaun nian no hahalok instrutóriu seluk ne’ebé presiza para halao atribuisaun sira ne’ebé simu; h) Buka  no revista sasán; i) Tahan sasán no dokumentu sira; j) Halo vijilánsia; k) Rona no halo gravasaun ba ema koalia ka komunika malu liu hosi telefóne, ho autorizasaun judisiál; l) Halo ezame ba livru, dokumentu, rejistu, arkivu sira no elementu seluk ne’ebé relasiona duni ho sasán sira ne’ebé sai objetu investigasaun nian, nune’e mós kualkér vestíjiu infrasaun nian; m) Husu hanoin matenek nain sira (proceder a pericias), sukat no halibur amóstra sira ba ezame laboratóriu nian; n) Promove selajen iha kualkér instalasaun.
    Iha Prosesu Investigasaun nian, tenki obedese no halo tuir pontu NEN (5W1H) tuir mai ne’e:
    Ø O que (What), Krime SAIDA mak akontese?
    Ø Quem (Who), Autór ne’e, SE loos?
    Ø Onde (where), Iha fatin ka instituisaun NE’EBÉ mak krime ne’e akontese?
    Ø Porque (Why), TANBA-SA mak nia komete krime ne’e?
    Ø Quando (When), WAINHIRA mak krime ne’e akontese? (óras, loron, fulan no tinan)
    Ø Como (How), OINSA mak nia komete krime ne’e?
    Taka investigasaun, tuir artigu 20.º, Lei harii CAC No. 8/2009, taka investigasaun katak: 1) Wainhira Komisaun halo hotu investigasaun, Komisaun hatama ninia relatóriu finál ba Ministériu Públiku, tuir lejizlasaun prosesuál penál nian haruka. 2) Iha ambitu investigasaun, wainhira Komisaun konklui katak faktu hirak ne’ebé hetan iha investigasaun la hatudu krime ne´ebé prevé ona iha artigu 4º, haruka prosesu ida-ne´e ho karáter urjénte ba entidade sira ne´ebé kompetente. 3) Wainhira la iha matéria ne´ebé kait ho ezersísiu asaun penál nian, Komisaun bele hasai rekomendasaun sira hodi haruka ba entidade ka ema sira ne’ebé objetu investigasaun nian hodi hadi´a nia prosedimentu sira.
    Inviolabilidade dokumentu: Tuir artigu 18.º, Lei harii CAC, hatete katak: 1) Korespondénsia, materiál ka infórmasaun hirak ne´ebé fó ka Komisaun hetan ka halibur, sei la hetan (izenta)  sensura ka interferénsia hosi ne’ebé deit. 2) Arkivu, fixeiru, dokumentu, komunikasaun, fundu no ativu sirak Komisaun nian ka buat hirak ne´ebé Komisaun kaer, la bele viola no bele too  ka nakloke públiku tuir lezislasaun ne´ebé aplika.
    Julgamentu: Aktu atu julga, prosesu atu julga, prosesu atu fó kastigu, sentensa, desizaun, kondenasun, dekresimentu, deklarasaun judisiál.
    Juramentu: Aktu ba jura nian, afirmasaun ka promesa solene, kompromisu, afirmasaun ida ne’be afirma formalmente ho sasin ba nain maromak ka ba buat ruma ne’ebé ita fiar ho objetivu atu hametin fiar no seriedade.
    Juramentu Servisu Funsaun Públika nian: Tuir lei No’5/2009, ema ida atu sai funsionáriu permanente ka asume kargu ida, sei halo juramentu perante entidade públika nia-oin, hanesan:
    “Juro   por   Deus”  (ou  “Juro   por   minha  honra”)   “obedecer   à  Constituição  e  ser   leal ao Estado e ao Governo no exercício das minhas funções como funcionário público.
    Juro obedecer às leis e regulamentos em vigor e desempenhar as funções oficiais que  me  são  atribuídas  com  a  máxima  isenção,   dedicação  e  responsabilidade e ter sempre em devida consideração os interesses do Estado, o Programa do Governo e os   valores   da   função   pública,   sem   olhar   aos   meus   próprios   interesses   como indivíduo ou como membro de qualquer grupo.
    Juro   guardar   segredo   sobre   os   dados   e   os   documentos   de   que   tome conhecimento   por   virtude   das   minhas   funções   e   que   devam   ser   mantidos confidenciais.
    Juro trabalhar em defesa do bem público e servir a comunidade e o povo, com isenção, honestidade, profissionalismo e correcção, salvaguardando os superiores interesses da Nação".
    Juramentu Kompromisu EAK iha CAC nian:
    Eu, ... Juro por minha honra” obedecer à Constituição e ser leal ao Estado no exercício das minhas funções como ....
    Juro obedecer às leis e regulamentos em vigor e desempenhar as funções oficiais que me são atribuídas com a máxima isenção, dedicação e responsabilidade e ter sempre em devida consideração os interesses do Estado, os valores e princípios de Anti-Corrupção, sem olhar aos meus próprios interesses como indivíduo ou como membro de qualquer grupo.
    Juro guardar segredo sobre os dados e os documentos de que tome conhecimento por virtude das minhas funções e que devam ser mantidos confidenciais.
    Juro trabalhar em defesa do bem público e servir o interesse do Estado, na qualidade de integridade, legalidade, confidensialidade, isenção, honestidade e profissionalismo, salvaguardando os superiores interesses da Nação".
    Jurίdiku: Tuir prinsípiu lei nian, legítimu, válidu, lísitiu, legál, akordu ruma ne’ebé bazea tuir lei.
    Jurisdisaun: Área territórial ne’ebé exerse poder, kompeténsia, autorizasaun, yurisdiksi, (ind), jurisdiction (Ing). Poder atribui ba autoridade ida atu halo nia kumpri lalaok lei nian no kondena sira ne’ebé viola buat ruma.
    E.g.: Ema ka individu ruma mak komete iha krime korrupsaun iha area jurisdiksaun tribunál Distrital Díli, tenki julga duni iha territóriu jurisdiksaun Díli nian, labele julga fali iha territóriu jurisdiksaun tribunál seluk nian.
    Jurisprudénsia: Siénsia direitu ka lei nian, solusaun sirak hatoo kona-bá kestaun direitu nian mai hosi tribunál superior. Interpretasaun filafali hosi tribunál ba lei nian iha kazu konkretu ne’ebé hatama ba julgamentu. Desizaun hosi juís iha tribunál ba kazu konkretu ruma no sai referénsia ba juís sira tuir mai hodi hakotu kazu ne’ebé hanesan (barak liu adopta iha sistema common law).