Manuel Coutinho Carmo Bucar Corte Real, SE, M.Ec.

Chefe Departamento de Ciência da Economia da FE da UNTL, Fevereiro-Setembro de 2000, Decano da FE da UNTL, Setembro de 2000 até Agosto de 2006, Inspector Geral do Estado, Agosto de 2006-Setembro de 2007, -Comissario Adjunto da CAC de Timor-Leste (2010 - 2018),
Docente Senior da Faculdade de Economia e Gestão da Universidade Nacional de Timor Loro-Sa´e
(Mês de Junho de 2000 até presente, 2023)

O Mundo de Informações

CAC DISIONÁRIU, K-V


Kadastru: Rejistu públiku ba sasán imóvel (rai, uma, fatin-komersiál, tos, natar, nsst) iha territória ida. Rejistu polisiál ba kriminozu sirak. Sensu, resensiamentu.

Kapital Dezenvolvimnetu: Tuir Orsamentu Jeral Estadu (OJE) nian, ne’e klasifika iha kategoria kapital desenvolvimnetu ne’ebé alokadu ba despeza infraestrutura nian, hanesan hari edifísiu, residénsia, armazen, estrada, ponte, irigasaun, liña eletrisidade no energia, fornesinetu bé, saneamentu, indústria, portu, aeroportu, telekomunikasaun, nsst.
Pagamentu iha Aprovisionamentu ba Kapitál Dezenvolvimentu:

No.
Natureza Pagamentu
Dokumentu ne’ebé Nesesita
1.
Aprovisionamentu Kapitál Dezenvolvimentu
-     CPV/PR;
-     PO;
-     Kontratu;
-     Invoice;
-     Detallu konta-bankária kada per kontratu;
-     Sertifikadu Pagamentu;
-     Relatóriu Inspesaun no Rekomendasaun hosi ADN;
-     Vistu Tribunál Kontas (ba kontratu valór 5 millaun ka boot liu).
-     Pedidu Pagamentu;

Kapital Menor:Tuir Orsamentu Jeral Estadu (OJE) nian, ne’e klasifika iha kategoria kapital minor: ne’ebé alokadu ba despeza sirak ne’ebé kompostu hosi: -sosa karreta; -ekipamentu informátika; -ekipamentu seguransa; -ekipamentu komunikasaun; -mobiliáriu; -jerador; no ekipamentu bé.
Pagamentu iha Aprovisionamentu ba Kapitál Menor:

No.
Natureza Pagamentu
Dokumentu ne’ebé Nesesita
1.
Aprovisionamentu Kapitál Menor
-     CPV/PR;
-     PO;
-     Relatóriu R&I;
-     Rejistu Aset;
-     Kontratu;
-     Invoice;
-     Detallu konta-bankária kada per kontratu;
-     Vistu Tribunál Kontas (ba kontratu valór 5 millaun ka boot liu).
-     Pedidu Pagamentu;

Kaptura: Kaer, detein, kaptura ba suspeitu ka krimonozu sira ne’ebé involve iha aktu kriminál atu enkamiña ba prosesu investigasaun.

Karreia Profisionál: Tuir artigo 35.o, Lei No. 8/2004, hatete katak: 1. Karreira profisionál nu’udar kunjuntu iha ierarkia kategoria nian ne’ebé koresponde ho funsaun nia natureza, ne’ebé funsionáriu sei asesu ba, tuir nia tempu servisu nian no méritu iha nia servisu (dezempeñu) profisionál. 2. Kategoria katak pozisaun ne’ebé funsionáriu okupa iha ámbitu karreira ida, hametin ho akordu tuir konteúdu no kualifikasaun iha funsaun ka funsaun sirak.

Kastigu: Pena, punisaun. Tuir lei No. 5/2009, pena ka kastidu, kompostu hosi: a). Repreensaun eskrita; b). Multa; c). Suspensaun; d). Inatividade; e). Aponzentasaun kompulsiva; f). Demisaun.

Kazu Sivíl: Kazu laos penál/pidana, kazu ka problema entre parte ida ho parte seluk kona-bá kazu sivíl (problema rai, rikusoin nsst).

Keixa: Hatoo kesar, hatoo informasaun kona-bá krime ida ne’ebé akontese.

Keixosu: Ema ne’ebé hatoo keixa, keixa ba entidade polisiál ka Ministériu Públiku, ho objetivu atu deklara buat ne’ebé la-loos mosu ka lao hela no estraga funsionamentu servisu ida nian.

Klientelismu: Tipu relasaun polítika iha ne’ebé ema-ida (patraun) fó protesaun ba ema seluk (kliente) hodi hetan apoiu; Relasaun explorasaun entre ema ne’ebé riku liu ka forte liu  "patraun" no ema ida mak kiak no fraku liu ka “kliente”.
E.g.:Asaun/desizaun ida ne’ebé mak foti, favorese liu ba kliente, nia maluk, nia amigu ka belun, ema ne’ebé nia koñese tiha ona. 

Kódigu Étika: Norma kona-bá komportamentu, hahalok, valór nian; Regra atetude ba servidor sira instituisaun ka estadu ida nian. Tuir Artigu 45.o, Lei No. 8/2004, loron 5 fulan-Maiu, hatete katak funsionáriu públiku tenki obedese, iha ninia atuasaun, tuir kódegu étika Funsaun Públika nian, hanesan: 1) Superior sira administra ho didiak interese nasaun nian, defende independénsia nasionál ne’ebé proklama iha loron 28 fulan-Novembru tinan-1975 no respeita valór morál no kulturál povo Timor-Leste nian. 2) Kumpri lei sirak hotu no liuliu ida-ne’ebé iha relasaun ho funsaun públika. 3) Implementa no provome respeitu sirak iha direitu umanu nian, primadu lei no prinsípiu demokrátiku nian. 4) Sai modelu iha integridade pesoál nian, autensidade no onestidade, buka beibeik atu kontribui ba reputasaun diak iha funsaun públika nian liu hosi komportamentu lorloron. 5) servi ba públiku ho didiak(cortesia) no dedikasaun, hatu’ur interese públiku a’as liu kualker interese partikular. 6) Halao ho didiak (zelo), intelijénsia no aptidaun o nia kargu, buka beibeik haklean liu hosi kursu formasaun nian no seluk-seluk-tan, atu ezekusaun efesiente iha servisu ne’ebé iha ligasaun ho fatin seluk. 7) Halo tuir indikasaun no instrusaun ne’ebé lejitimamente trasa ona hosi superior no rejeita kualker entidade ka individu ne’ebé la pertense iha administrasaun públika ati infuénsia iha o nia asaun ofisiál sirak. 8) Kumpri lei no onra obrigasaun privada sirak, respeita mós ordem tribunál nian. 9) Hanai ba públiku la ho forma diskriminasaun ka intimidasaun ruma, inklui aspektu seksuál, no la iha abuzu verbál ka fíziku iha relasionamentu fatin servisu nian. 10) La simu ameasa, intimidasaun ka konduta ruma ho intensaun, direta ka indireta, intervensaun iha misaun Administrasaun Públika Timor-Leste nian. 11) Esplika dever funsaun nian, kategoria no natureza nia funsaun iha Administrasaun Públika Timor-Leste ba ema sira ne’ebé la pertense ba. 12) Rejeita favor ruma, oferta ka remunerasaun ka prenda seluk ruma ne’ebé mak fó nu’udar troka ba halao servisu ruma ka hosik hela aktu ofisiál ruma. 13) Utiliza propriedade ne’ebé pertense ba Administrasaun Públika Timor-Leste ka informasaun ne’ebé persija nu’udar servidor públiku nian ba atividade sirak relasiona ho funsaun no obrigasaun servisu nian (ofisiál). 14) Revela/hatete ba Administrasaun Públika benefísiu ruma, direta ka indereta, bele sai nu’udar atividade lukrativu, negósiu ka empreza ne’ebé sei pertense iha funsaun no dever nian. 15) Kontribui ba konsolidasaun unidade nasionál nu’udar fatór determinante ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál Timor-Leste.

Kódigu Penál: Konjuntu ordenadu lei penál ne’ebé sistemátika, utiliza atu hatun pena (kastigu) no evita aktu krime atu labele mosu iha moris sosiál nian ne’ebé bele viola norma sirak ne’ebé estabelese ona. Lei kona-bá Kódigu penál. Kódigu Penál Timor-Leste regula iha Dekretu-Lei No. 19/2009, loron 8 fulan-Abril.

Kódigu Prosesu Penál: Konjuntu lei sirak ne’ebé destinadu hodi regula prosesu penál país ida nian. Kódigu Prosesu Penál Timor-Leste regula iha Dekretu-Lei No. 13/2005, loron 1 fulan-Dezembru.

Kódigu Prosesu Sivíl: Cόdigo de processo civil (port). Kódigu prosesu sivil Timor-Leste regula iha Dekretu-Lei No. 1/2006, loron 21 fulan-Fevereiru, nu’udar norma sirak rigorozu/estritamente relasiona ho prosesu judisiál ho natureza sivil nian.

Kódigu Konduta: Deklarasaun valór no prinsípiu sirak ne’ebé estabelese ho expektativa atu oinsa entidade, organizasaun naun govermental, empreza, grupu, afiliada ka indivídu ne’ebé atu banati tuir. Kódigu Konduta ne’e regula pesoál Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) ne’ebé ezerse funsaun iha CAC ho objetivu atu prevene pratiká ba aktu ka komportamentu sirak ne’ebé risku ba korrupsaun, servi ho exemplu iha ámbitu kna’ar nu’udar funsionáriu no ajente administrasaun estadu, hodi kontribui atu muda atitude servidor Estadu nian no mós komunidade nian iha prátika aktu sirak krime korrupsaun nian. Objetivu hosi Kódigu Konduta ne’e atu: 1. Estabelese padraun ba hahalok ne’ebé justu, legál, klaru no a’as hosi pesoál EAK atu aplika, no bazeia ba valór no prinsípiu “Anti-Korrupsaun” ba Prevene no Kombate Korrupsaun iha Timor-Leste; 2. Fortifika dezenpeñu pesoál EAK nian hodi servisu iha ambiente Prevene no Kombate Korrupsaun bazeia ba norma legálidade ne’ebé hatu’ur iha Estadu Timor-Leste. 3. Fortifika dezempeñu servisu efisiénsia no efikásia  hosi pesoál EAK ba melloramentu servisu hodi hasa’e konfiansa públiku hodi kumpri Vizaun no Misaun CAC nian.

Kolaborador Justisa: Justice collaborator (Ing), colaborador da justiça (port). Arguidu ida ne’ebé ho vontade ka hakarak rasik hodi servisu hamotuk ho autoridade kompetente (prokurador ka juiz) hodi deskobre liu-tan krime ne’ebé akontese ona.

Kolaborasaun CAC ho Instituisaun seluk: Tuir artigu 26.º, Lei harii CAC No. 8/2009, kolaborasaun ho instituisaun seluk, katak: Komisaun bele estabelese akordu sira, inklui memorandu entendimentu ho kualkér instituisaun ne’ebé kaer knaar hanesan (konjénere), nasionál ka rai-liur (estranjeiru) nian, hodi hare kona-ba: a) Knaar ruma ne’ebé atu halao hamutuk; b) Uza hamutuk instalasaun no pesoál sira; c) Troka infórmasaun sira.

Koluzaun: Conluio (port), collution (ing), kolusi (ind). Akordu sekretu entre parte ida, no setór públiku/privada hodi futu lia atu halo asaun ruma ne’ebé ho objetivu atu engana/lohi ka komete iha fraude ho objetivu atu hetan ka manan lukru finanseiru ilísitu. Parte sira mak envole, kustume bolu hanesan "kartéis"/kartel.
Kolusaun, tau lia hamutuk, futu lia hamutuk ba objetivu ne’ebé aat.
E.g.:Ofisiál aprovisionamentu futu lia hamutuk ho emprezáriu ida hodi nune’e bele fasilita projetu ruma ba emprezáriu refere, ikus mai sira na’in rua bele hetan vantajen ruma ka osan ruma.

Komadre: haree ba definisaun kompadre.

Kombate: Luta, asaun kontra, atividade hasoru buat laloos, movimentu kontra, atividade ka prosesu atu hamate, hamós, prevene, halakon, hasai buat ruma. CAC nia misaun ne’ebé hatu’ur iha Lei No. 8/2009 mak prevene no kombate krime korrupsaun.
E.g.: CAC estabele memorandu entendimentu ho entidade Estadu, setór privadu no ajénsia internasionál ba prevene no kombate korrupsaun iha nasaun Timor-Leste.

Komisaun Anti-Korrupsaun Timor-Leste: Insti-tuisaun independente ne’ebé harii bazea ba Lei No. 8/2009, loron 15 fulan-Jullu, iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste, hó nia natureza nu’udar: 1) Ema koletiva ida ne’ebé iha direitu públiku, hakna’ar ho personalidade jurídika, ho independén-sia téknika no autonomia administrativa no finansei-ra; 2) Órgaun polísia kriminál espesializada, ne’ebé independente, halo intervensaun tenke tuir deit kritériu legálidade no objetividade ne’ebé lei haruka; no 3) Iha ninia kualidade nu’udar órgaun polísia kriminál nian, Komisaun atua ho diresaun hosi autoridade judisiária kompetente tuir lei haruka. Komisaun mós hakna’ar ho nia misaun: Halo asaun prevensaun no investigasaun kriminál ba krime korrupsaun nian iha fórma oioin, pekulatu, abuzu podér, tráfiku influénsia no partisipasaun ekonómika iha negósiu, hanesan defini ona iha lejislasaun penál nian.

Komisáriu: Ema ne’ebé lidera Komisaun ida; Autoridade polisiál.
E.g.: Komisaun Funsaun Públika (KFP) lidera hosi Komisáriu nain-lima (Prezidente Komisáriu Prof. Doutor Faustino Cardoso, Komisáriu José Telo, Komisária Mikato Fernandes, no sira nain-rua-tan). Komandante PNTL lidera hosi Komisáriu ida (Brigadeiru-Jenerál Júlio Hornai). CAC lidera hosi Komisáriu Adérito Tilman no Komisáriu Adjuntu nain-rua (Manuel Bucar no Rui Pereira).

Komisáriu CAC: Tuir artigu 7.º, Lei harii CAC, hatete katak: 1. Parlamentu Nasionál mak hili Komisariu, tuir proposta hosi Governu, liu hosi Deputadu sira nia votu maioria absoluta, hosi sira ne’ebé marka prezensa, uitoan liu, kahaat tolu (3/4) hosi Deputadu sira-ne´ebé halao hela sira nia funsaun, no simu pose iha Prezidenti Parlamentu Nasionál nia oin. 2. Komisariu nia knaar mak: a) Dirije atividade Komisaun nian; b) Halo buat hotu no dilijénsia hirak ne’ebé kompeténsia Komisaun nian iha ámbitu prevensaun kriminál nian, nune’e mós halo rekomendasaun no elabora relatóriu sira; c) Koordena hahalok sira no dilijénsia investigasaun kriminál ne’ebé haknaar ba Komisaun; d) Fahe ba pesoál téniku investigadór, prosesu inkeritu no atus ne’ebé Ministériu Públiku delega, ka juíz haruka, iha ambitu prosesu judisiál; e) Kontrola legalidade hahalok sira no dilijénsia prevensaun no investigasaun kriminál nian ne´ebé Komisaun halo; f) Asegura koordenasaun pesoál tékniku investigadór ho autoridade judisiál sira; g) Asegura koordenasaun Komisaun ho órgaun polisia kriminál sira seluk; h) Halo rekrutamentu ba tékniku investigadór no pesoál apoiu sira seluk, tuir defini ona iha lei; i) Halao kbiit disiplinár ba pesoál ne´ebé serbisu ba Komisaun; j) Elabora relatóriu anuál kona-ba atividade Komisaun nian, liu-liu kona-ba númeru intervensaun sira ne´ebé iha prosesu inkéritu, hodi aprezenta ba Parlamentu Nasionál; k) Ezerse kompeténsia hirak seluk tan ne´ebé lei atribui. 3. Komisáriu bele delega ninia funsaun sira ba ninia ajuntu sira, ne´ebé bele subdelega, la halakon nia kbiit atu fóti fila fali funsaun ne’e bainhira deit. 4. La bele delega podér sira ne’ebé uza ba fó orientasaun sira ne’ebé hamósu hahalok  ne’ebé interfere direitu ba privasidade ka liberdade pesoál individu ida,  poder halo rekomendasaun no relatóriu sira.

Kompadre: Ema ka individu ruma mak sai aman sarani ka inan sarani ba ema seluk nia oan tanba ne’e sira bolu-malu hanesan kompadre no komadre; kompadre no komadre refere ba moris sosiadade ohin loron nian halai liu ba fator kolusaun entre ema nain rua parte primeiru (1) hanesan fornesidor, parte segundu (2) hanesan benefisiáriu; kustume parte (1) mak oferese servisu ka projetu ba parte (2) maske parte (2) ne’e la elijibel atu hetan servisu ka projetu ne’ebé parte (1) fó. Tanba kolusan entre kompadre ho komadre entaun buat ne’ebé lei bandu maibe bele sai posivel.

Kompenténsia Governu: Tuir Lei-Inan, artigu 103.o, Governu nu’udar órgaun soberanu ida-ne’ebé iha responsabilidade atu hala’o no ezekuta polítiku jerál nasaun nian no mós órgaun superiór Administrasaun Públika nian. Governu nia Kompenténsia, tuir artigu 115.o, deskreve: 1. Governu nia kna’ar maka: a) Define no hala’o polítika jerál nasaun nian, wainhira hetan tiha aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál; b) Garante ba sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál; c) Hametin orden públiku no disiplina sosiál; d) Prepara Planu no Orsamentu Jerál Estadu nian hodi hala’o wainhira hetan tiha aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál; e) Halo regulamentu ba kna’ar ekonomia no mós setór sosiál sira; f) Prepara, negosia tratadu no akordu, selebra, aprova, adere, no fó-sai akordu internasionál sira-ne’ebé la’ós Parlamentu Nasionál eh Prezidente-Repúblika nia kompeténsia; g) Define no hala’o polítika interna nasaun nian; h) Hametin RDTL nia reprezentasaun iha relasaun internasionál sira; i) Dirije setór sosiál no ekonomia sira Estadu nian; j) Dirije polítika serbisu no seguransa sosiál nian; k) Fó garantia defeza no hametin riku-soin públiku nian no mós riku-soin Estadu nian; l) Dirije no koordena kna’ar Ministériu sira-nian no instituisaun siraseluk ne’ebé iha Konsellu-Ministru nia okos; m) Haburas dezenvolvimentu setór kooperativu no mós fó tulun ba produsaun família nian; n) Fó tulun ba inisiativa ekonómiku privadu; o) Hala’o kna’ar no mós hola medida ne’ebé presiza ba dezenvolvimentu ekonomiasosiál no ba nesesidade komunidade timoroan sira-nian; p) Hala’o kna’ar siraseluk ne’ebé Lei-Inan eh lei oan haruka; 2. Tama mós ba Governu nia kna’ar ho órgaun sira seluk: a) Hato’o proposta lei nian no rezolusaun ba Parlamentu Nasionál; b) Hato’o ba Prezidente-Repúblika proposta deklarasaun kona-ba halo funu no harii dame; c) Hato’o ba Prezidente-Repúblika proposta deklara-saun Estadu iha serku eh iha emerjénsia nian; d) Hato’o ba Prezidente-Repúblika proposta atu hala’o referendu, ba asuntu sirane’ebé iha relevánsia ba interese nasionál; e) Hato’o ba Prezidente-Repúblika proposta atu foti embaixadór, reprezentante permanente no enviadu extraordináriu sira; 3. Governu de’it mak iha kompeténsia lejizlativu ba matéria sira-ne’ebé kona-ba nia organizasaun rasik no nia lala’ok, no mós administrasaun diretu no indiretu Estadu nian.

Kompeténsia Jurisdisaun: Tuir KPP, artigu 47.º, kompeténsia jurizdisionál katak: 1. Juíz, iha tribunál singulár ka koletivu, maka iha kompeténsia atu halo julgamentu iha prosesu penál. 2. Iha faze inkéritu no iha faze ezekusaun-da-pena juíz kaer kompeténsia sira-ne’ebé lei fó ba nia hanesan juíz singulár.

Kompeténsia Kámara Kontas Tribunál Superior Administrativu, Fiskál no Kontas: Tuir Lei N.º 9/2011, loron 17 fulan-Agostu, deskre iha artigu 2.º, Jurisdisaun no Kompeténsia katak: 1. Tribunál Superior Administrativu, Fiskál no Kontas (TSAFK), liu hosi Kámara Kontas, nia komteténsia kontrolu iha finansa públika nian, halao tuir jurisdisaun no poder kontrolu finanseira nian iha ámbitu ordem juridikál RDTL nian, tantu iha territóriu nasionál no estranjeiru, iha relasaun ho servisu, organismu ka reprezentasaun Estadu iha rai-liu. 2. TSAFK, liu hosi Kámara Kontas, fiskaliza legálidade no regularidade reseita no despeza públika nian, halo apresiasaun ba boa jestaun finanseira no efetiva responsabilidade sirak iha infrasaun finanseira nian. Iha artigu 3.º, iha Ámbitu Kompeténsia nian, katak: 1. Sujeitu ba jurisdisaun no poder kontrolu finanseira Kámara Kontas, TSAFK ba entidade sirak hanesan: a) Estadu no nia servisu sirak, autónomu ka laos; b) Instituisaun públika sirak; c) Munisípiu no nia assosiasaun sirak; d) Servisu, fundu autónomu no fundu espesiál sirak previstu iha Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira.  2. Sujeitu ba jurisdisaun no poder kontrolu finanseira Kámara Kontas nian ba instituisaun hanesan tuir mai ne’e: a) Asosiasaun públika, asosiasaun entidade públika ka asosiasaun entidade públika no privadu ne’ebé ninia finansiamentu maioria hosi entidade públika ka sujeitu ba nia kontrolu jestaun; b) Empreza públika sirak; c) Sosiadade sirak ne’ebé estabelese tuir lei komersiál Estadu nian, ho entidade públika seluk ka sira nain rua nu’udar asosiasaun; d) Sosiadade sirak ne’ebé estabelese, liga ho lei komersiál, ida ne’ebé sira iha kapitál (modál) públiku ka privadu, kategoria nasionál ka estranjeiru, ida-ne’ebé hosi parte públiku nian, iha, iha forma direta ka indireta maioria kapitál sosiál ka iha kontrolu ba jestaun nian; e) Empreza sirak konsesionáriu iha jestaun empreza públika nian, sosiadade kapitál públiku sirak ka sosiadade ekonomia mista kontrola hosi entidade públika, empreza sirak konsesionáriu ka jestór sira servisu públiku nian, no empreza sirak konsesionáriu iha obras públika nian; 3. Atu iha efeitu ba lei ne’e, kontrolu jestaun katak kuandu parte públika nian kontrola direta ba jestaun nian, iha-ne’ebé kuandu bele hili membru órgaun administrasaun ida ka diresaun ka maioria membru órgaun fiskalizasaun ka kuandu organiza asaun privilejiu sirak. 4. Iha tan sujeitu ba jurisdisaun no kontrolu finaseira hosi Kámara Kontas: a) Fundasaun direitu privadu sirak ne’ebé simu iha tinan-tinan, ho karáter regular, osan (fundu) mai hosi orsamentu Estadu ka entidade públika sirak seluk, relativamente ba utilizasaun osan sirak ne’e; b) Entidade ho natureza saida-deit ne’ebé iha partisipasaun modál públiku nian ka benefesiáriu sira, ho títulu saida-deit, osan ka valór públiku seluk, iha medida natoon ba fiskalizasaun legálidade, regularidade no koresaun ekonómika no finanseira iha aplikasaun ba osan no valór públiku sirak ne’e; c) Konta partidu polítiku nian.

Kompeténsia Ministériu Públiku: Ministériu Públiku maka kaer asaun penál, no, iha-ne’e, nia tenke kolabora ho tribunál hodi hetan verdade no realiza direitu, no tuir kritériu estrita legálidade no objetividade iha nia intervensaun prosesuál hotu-hotu. Tuir KPP, artigu 48.º, Ministériu Públiku nia kompeténsia atu: a) Simu denúnsia, keixa no partisipasaun no haruka halao prosedimentu kriminál, kuandu iha rekizitu hotu-hotu kona-bá lejitimidade; b) Dirije inkéritu, avoka prosesu sira-ne’ebé nia haré katak nia tenke kaer rasik iha faze ida-ne’e; c) Husu juíz nia intervensaun atu pratika aktu jurizdisionál iha inkéritu; d) Halo akuzasaun no sustenta akuzasaun iha julgamentu; e) Hato’o rekursu; f) Promove ezekusaun kona-bá desizaun judisiál; g) Pratika aktu seluk ne’ebé lei hatama iha nia kompeténsia.

Kompenténsia Parlamentu Nasionál: Tuir Lei-Inan, artigu 92.o, Parlamentu Nasionál mak órgaun soberania Repúblika Timór-Leste nian ne’ebé reprezenta ema Timór-oan tomak, iha kbiit atu halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun polítika. Parlamentu Nasionál nia kompeténsia, deskreve iha artigu 95.o, atu: 1. Kompete ba Parlamentu Nasionál halo lei kona-ba asuntu báziku sira polítika interna ho externa nasaun nian. 2. Parlamentu Nasionál de’it mak halo lejizlasaun kona-ba: a) Rai-ketan RDTL nian, tuir artigu no. 4; b) Limite bee tasi laran Timór nian no mós zona ekonómiku eskluziva ho tan direitu Timór-Leste nian ba zona tatutan no plataforma kontinentál; c) Símbolu Nasionál sira, tuir no.2 Artigu 14; d) Sidadaun; e) Direitu, liberdade no garantia sira; f) Estadu no kapasidade ema nian, direitu família nian no mós jerasaun ne’ebé sei mai; g) Fafahek territoriál; h) Lei eleisaun nian no mós Rejime Referendu nian; i) Partidu no mós asosiasaun polítika sira. j) Deputadu sira nia Estatutu; k) Titulár sira-nia Estatutu iha Estadu nia organizasaun; l) Baze sistema hanorin nian; m) Baze sistema seguransa sosiál no mós saúde nian; n) Suspensaun garantia konstitusionál nian no mós deklarasaun estadu serku ho tan estadu emerjénsia nian; o) Defeza no Seguransa nia Regra; p) Regra Fiskál; q) Rejime orsamentu nian. 3. Parlamentu Nationál sei halo mós: a) Ratifika nomeasaun Prezidente do Tribunál Supremu Justisa ninian no mós eleisaun Prezidente Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian; b) Delibera kona-ba relatóriu kna’ar Governu nian; c) Hili membru ida ba Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian no mós ba Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian; d) Delibera kona-ba Planu no Orsamentu Estadu nian no mós relatóriu kona-ba orsamentu ne’e; e) Fiskaliza oinsá Estadu hala’o orsamentu nasionál; f) Aprova no mós fó-sai akordu no ratifika tratadu no konvensaun internasionál sira; g) Fó amnistia; h) Fó autorizasaun ba Prezidente-Republika atu hala’o vizita Estadu nian; i) Aprova revizaun ba Lei-Inan hosi maioria baluk-tolu rua (2/3) Deputadu sira; j) Autoriza no konfirma deklarasaun ba estadu serku no estadu emerjénsia nian; k) Halo proposta ba Prezidente-Repúblika atu halo referendu kona-ba asuntu sira ne’ebé iha interese nasionál; 4. Parlamentu Nationál sei halo mós: a) Foti nia Prezidente no membru sira seluk ba Meza; b) Foti membru na’in lima ba Konsellu-Estadu; c) Elabora no aprova nia Rejimentu; d) Forma Komisaun Permanente ida no harii komisaun parlamentár seluk-seluk;

Kompeténsia PDHJ: Tuir Lei No. 7/2004, artigu 5.o, Natureza mak: 1. PDHJ nu’udar órgaun independente ida, la sujeitu ba diresaun, kontrolu ka influénsia hosi kualker ema ka autoridade ida. 2. PDHJ iha kompeténsia atu halo apresiasaun ba keixa, halao investigasaun no haruka ba órgaun kompeténsia sirak rekomendasaun sirak kona-bá prevensaun ka represaun ba ilegálidade ka injustisa nian. 3. PDHJ ho habadak hanaran “Provedoria” ho finalidade prevene mal-administrasaun no proteje no promove direitu umanu nian no liberdade fundamentál ema nian, singular ka koletivu iha territóriu nasionál. 4. Provedoria presta nia realizasaun nesesáriu ba apoiu tékniku no adminis-trativu liu hosi Provedor no exerse nia funsaun independensia relasaun ho Governu no órgaun soberanu sirak seluk, partidu polítiku sirak no entidade no poder sirak seluk ne’ebé bele afeta provedoria nia servisu. 5. Provedoria iha kapasidade jurídika atu selebra kontratu, prosesa no sai prosesadu judisiálmente no husu, hetan no hosik sasán sirak nesesáriu no diak ba dezempeñu sira nia funsaun.

Kompeténsia Polísia: Tuir KPP, artigu 52.º, Polísia nia podér jerál atu: 1. Polísia nia ajente sira, maske tuir sira nia inisiativa rasik, iha obrigasaun atu impede ema atu halo krime, hola notísia kona-bá krime, deskobre krime nia ajente no hola medida kautelár nesesária no urjente atu asegura meiu-deprova. 2. Polísia iha mos obrigasaun atu, tuir pedidu, ajuda autoridade judisiária sira realiza prosesu nia finalidade, nomeadamente Ministériu Públiku iha inkéritu.

Kompenténsia Prezidente Repúblika: Tuir Lei-Inan, artigu 74.o, Prezidente-Repúblika maka Xefe-Estadu, símbulu no garantia independénsia nasionál no unidade Estadu nian, no instituisaun demokrátika sira-nia funsionamentu regular no komandante a’as liu Forsas Armadas nian. Prezidente Repúblika nia kompenténsia, deskreve iha artigu 85.o, atu: a) Promulga diploma legislativu no haruka publika rezolusaun hosi Parlamentu Nasionál ne’ebé aprova akordu no ratifika tratadu konvensaun internasionál sira; b) Hala’o kompeténsia kona-bá kna’ar Koman-dante Supremu Forsas Armadas nian; c) Hala’o direitu veto kona-bá diploma lejislativu nian, iha prazu loron 30 nia laran hahú hosi loron simu nian; d) Foti no fó pose ba Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria parlamentár sei foti, wainhira rona partidu polítiku sira-ne’ebé iha Parlamentu Nasionál; e) Husu Tribunál Supremu Justisa nian kona-bá apresiasaun preventiva no ba fiskalizasaun abstratu konstitusio-nalidade norma sira-nian, no mós haree inkonstitusionalidade tan omisaun; f) Hato’o ba referendu problema boot interese nasionál nian, tuir termu sira iha Artigu 66; g) Deklara estadu serku nian ka estadu emerjénsia, tuir Parlamentu Nasionál haruka, wainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian; h) Deklara funu ka halo dame, tuir proposta Governu nian, wainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, tuir Parlamentu Nasionál haruka; i) Rona tuir Governu, atu fó perdaun ka hamenus kastigu; j) Konfere, tuir lei, títulu onorífiku, kondekorasaun no mós distinsaun.

Kompenténsia Supreme Tribunál Justisa: Tuir KPP, artigu 12.º, Supremu Tribunál ba Justisa nia kompeténsia: 1. Nia plenáriu atu: a) Julga Prezidente da Repúblika; b) Julga rekursu hasoru desizaun ne’ebé Supremu Tribunál ba Justisa nia seksaun kriminál fó iha primeira instánsia; c) Uniformiza jurisprudénsia, tuir artigu 321º no sira-ne’ebé tuir; d) Ezerse kompeténsia seluk ne’ebé lei fó. 2. Supremu Tribunál ba Justisa nia seksaun kriminál iha kompeténsia atu: a) Julga prosesu tanba krime ne’ebé juíz iha Supremu Tribunál ba Justisa, Prokuradór-Jerál no Ministériu Públiku nia ajente ne’ebé kaer funsaun iha tribunál ida-ne’ebá halo; b) Julga prosesu tanba krime ne’ebé juíz iha primeira instánsia ka Ministériu Públiku nia ajente halo; c) Julga rekursu sira la previstu iha númeru anteriór; d) Koñese konflitu kona-bá kompeténsia ne’ebé mosu iha tribunál referidu iha nº 2, alínea b), sira nia klaran; e) Koñese pedidu kona-bá habeas corpus, tanba prizaun ka detensaun ilegál; f) Julga prosesu judisiál kona-bá estradisaun; g) Julga prosesu atu halo revizaun no konfirmasaun ba sentensa penál estranjeira; h) Ezerse kompeténsia seluk ne’ebé lei fó.

Kompenténsia Tribunál: Medida ka kna’ar sira ne’ebé tribunál iha, kna’ar no jurisdisaun sirak ne’ebé atribui ba tribunál. Tuir Lei-Inan, artigu 118.o, kna’ar jurisdisionál, deskreve katak: 1. Tribunál sira maka órgaun soberania ho kompeténsia atu hala’o justisa hodi povu nia naran. 2. Wainhira hala’o nia kna’ar, tribunál sira iha direitu atu serbisu hamutuk ho autoridade sira seluk. 3. Desizaun ne’ebé tribunál sira fó ona tenke halo tuir duni no soi kbiit aas liu desizaun autoridade siraseluk nian. Tribunál nia kompenténsia konstituisaun tuir artigu 126.o, deskreve katak: 1. Kompete ba Tribunál Supremu Justisa nian, iha área lia jurídiku-konstitusionál nian: a) Apresia no deklara lala’ok latuir Lei-Inan no latuir Lei-oan atu-ofisiál lejizlativu sira no norma sira órgaun Estadu ninian; b) Haree uluk lala’ok Lei-Inan no Lei-oan nian kona-ba diploma lejislativu no referendum nian. c) Haree kona-ba lala’ok latuir Lei-Inan tan omisaun; d) Deside, iha sede rekursu nian, kona-ba dezaplikasaun norma sira-ne’ebé tribunál instánsia sira haree hanesan latuir Lei-Inan; e) Haree legálidade kona-ba konstituisaun partidu polítiku sira-nian no sira-nia koligasaun, no haruka halo sira-nia rejistu eh hamate sira tuir Lei-Inan no lei-oan sira haruka. f) Hala’o kompeténsia seluk-seluk ne’ebé Lei-Inan no lei-oan sira hato’o. 2. Kona loloos ba eleisaun sira, kompete ba Tribunál Supremu Justisa nian: a) Haree ba kondisaun legál ne’ebé tenke iha atu hala’o kandidatura Prezidente-Repúblika nian; b) Tesi-lia atu ema ida la sadik tan kona-ba regularidade no validade lala’ok prosesu eleitorál nian, tuir lei ne’e haruka; c) Fó validade no fó-sai rezultadu prosesu eleitorál nian.

Kompeténsia Tribunál Distritál: Tuir KPP, artigu 13.º, tribunál distritál nia kompeténsia atu: a) Julga prosesu kona-bá krime ne’ebé lei la fó kompeténsia ba tribunál seluk atu julga; b) Julga rekursu hasoru desizaun ne’ebé autoridade administrativa fó iha prosesu tan kontra-ordenasaun; c) Kaer kompeténsia judisiál iha faze ezekusaun-da-pena; d) Kaer kompeténsia judisiál iha faze inkéritu; e) Deside kestaun kriminál sira-ne’ebé lei la fó espresamente kompeténsia ba entidade ka tribunál seluk atu deside; f) Ezerse kompeténsia seluk ne’ebé lei fó.

Kompeténsia Tribunál Koletivu: Tuir KPP, artigu 14.º, tribunál koletivu nia kompeténsia katak iha matéria penál, sei funsiona atu julga prosesu kona-bá krime ne’ebé bele fo-fatin ba pena prizaun ho limite másimu as-liu tinan lima.

Kompeténsia Tribunál Singular: Tuir KPP, artigu 15.º, tribunál singulár nia kompeténsia katak iha matéria penál, iha kompeténsia atu julga prosesu-krime ne’ebé la tama iha tribunál koletivu nia kompeténsia no kaer mos kompeténsia sira seluk ne’ebé hakerek iha artigu 13º, Kompeténsia Tribunál Distritál.

Komutasaun: Atenuasaun/diminuasaun pena; hatun kastigu, substituisaun, permutasaun. Substitui (pena, kastigu) ba buat ne’ebé kaman; atenua.

Kondenasaun: Efeitu kondena nian, julgamentu atu kondena, condenation (Ing) kutukan (Ind); aktu ruma mak deklara katak ema ka individu ruma komete iha sala, desizaun judisiál ne’ebé kondena ema ruma iha prosesu sivíl.

Konfidensiálidade: Rai segredu, sekretu, sigilu, kerahasiaan (ind) confidence (Ing). Tuir artigu 15.º, Lei harii CAC No. 8/2009, konfidensialidade, katak: La halakon (fó prezuiju) ba pontu hirak ne’ebé mak hakerek ona iha artigu 22.o (bele haree iha Protesaun ba sasin (testamunã), dokumentu, infórmasaun sira no materiál probatóriu seluk ne´ebé Komisaun halibur ona, konfidensiál nafatin to´o halo akuzasaun, tuir rezime segredu justisa ne´ebé estabelese ona iha Lei.

Konflitu Dever: Situasaun ida ne’ebé mak  indivídu ka entidade ida la halo tuir dever hosi nia superior. Tuir Kódigu Penál, artigu 46.o, konflitu devér katak: 1.  La'os  ilísitu  ajente  nia  hahalok  ne’ebé,  kuandu  iha konflitu  atu  halo  tuir devér jurídiku  ka  autoridade  nia orden lejítima barak, halo tuir devér ka orden ida ho valór hanesan ka boot liu devér ka orden ne’ebé nia sakrifika. 2. Devér ba obediénsia ierárkika hotu kuandu fó-fatin ba krime.

Konflitu Interese: Situasaun ida ne’ebé mak  indivídu ka entidade ida tanba nia servisu, iha governu ka empreza privadu ka organizasaun  sosiedade sivíl, mak konfrontu ho nia interese/ hakarak ho nia dever profisionál nian ne’ebé exije hosi nia  pozisaun/kargu.
Konflitu interese entre parte ida ho perte seluk tanba  hakarak mak la hanesan, parte ida hakarak buat ida parte seluk hakarak buat ketak ida.
Tuir artigu 10.o Lei Funsaun Públika deskreve katak konflitu interese, mak hanesan: 1. Funsionáriu Públiku (FP) proibidu atu iha interese direta ho kualker organizasaun ida iha nia kontrola ka iha ligasaun komersiál ho servisu públiku nian. 2. FP la bele intervein igualmente iha kualker interese direta iha organizasaun públika ka privada hodi kria konflitu interese entre interese privadu no dever sirak ne’ebé nakait ho nia pozisaun ofisiál nian. 3. FP nu’udar kandidatu iha pozisaun funsaun públika nian, iha obrigasaun atu deklara situasaun profisionál nia kaben nian. 4. Iha kazu nu’udar suspeitu iha krime korrupsaun, fraude, pekulatu ka em-jerál, desvia patrimóniu ka osan públiku nian, FP ne’e, iha ámbitu prosesu nian, iha obrigasaun atu disponibiliza asesu ba nia sasán patrimóniu perante autoridade administrativa no judisiál nian, haree ba lei no akordu tuir poder inspesaun no fiskalizasaun nian. Tuir Dekretu-Lei No. 10/2005, Rejime Jeral Aprovisionamentu, artigu 32.º, konflitu interese defini katak: 1. Funsionáriu públiku no ajente administrasaun públika sira bele observa, liuliu ba sira nia servisu iha prosesu aprovisionamentu, kona-bá regra sirak konflitu interese nian ne’ebé estabelese ona iha Estatutu Funsaun Públika nian. 2. Ba servisu públiku sirak, kuandu intervensaun iha prosedimentu aprovisionamentu nian, labele reprezenta ka fó apoiu ba ema hanesan tuir mai ne’e: a) Maluk/família uma-laran too grau daruak nian (2o), kaben ka iha relasaun komersiál nian ho sira ne’ebé konkore mai; b) Komesa agora too tinan-3 liu-ba, iha momentu loke konkursu ne’e, iha sósiu hamotuk ho konkorente ruma. 3. Servisu públiku nian labele ajudika/fó kontratu ba família ne’ebé iha relasaun ran too 2o grau ka ajuda konsultan/apoiu hela ba konkorente ne’ebé hola parte, maibe ema servisu públiku ne’e intervein hela iha kualker títulu aprovisionamentu nian.
E.g.: Atu prevene no kombate korupsaun iha Estadu Timor-Leste ho rigor no firmeza, CAC halo enkontru fila-fila ho governante sira iha Estadu/Governu nian hodi ejiji instituisaun ida-idak bele estabelese kódigu konduta hodi kumpri regra konflitu interese nian ne’ebé estabelese ona iha Estatutu Funsaun Públika ka Rejime Jeral Aprovisionamentu nian, atu nune’e, kuandu superior sira iha foti desizaun, implementa loloos regra sirak ne’e ba alkansa sira nia programa no atividade sirak.

Konluiu: Futu-lia, konspirasaun, Hanoin atu hetan sasán ruma la liu hosi dalan loos (kontra lei).

Konspirasaun Kriminoza: Futu-lia kontra lei, crime conspiracy (Ing), conspiração criminosa (port) konspirasi kejahatan (Ind), futu-lia entre grupu ida ne’ebé ho propózitu atu hetan benefísiu ruma no viola lei.
E.g.: Iha nasaun balun konspirasaun kriminoza ne’e musu iha orgaun soberanu sira nia le’et hanesan tuir mai ne’e: Governu aloka osan lubuk ida iha ninia planu asaun anuál nian, antes atu lori ba Parlamentu hodi debate, Ministru ida futu-lia tiha ona ka konspirasaun kriminoza ho membru Parlementu balun liu-liu komisaun ne’ebé responsabliza ba orsamentu nian, hodi hatete katak se orsamentu hosi ministériu ne’e pasa entaun iha ezekusaun nian sei fasilita projetu ruma atu menbru Parlementu sira nia ema/grupu atu jere, entaun tanba iha ona konspirasun kriminoza ida ne’e entaun membru parlementu sira refere sei buka meiu para orsamentu ne’e pasaba.  Se ida ne’e akontese duni entaun aktu ida ne’e ita konsidera hanesan konspirasaun kriminoza.

Konstitui Krime: Hahalok sirak ne’ebé halo hosi ema/funsionáriu ida ne’ebé kontra lei ka preense rekejitu kona-bá krime.

Kontra Dever Servisu: La obdese ba dever servisu nian, la hakruk ba dever servisu nian. Iha Lei nú. 8/2004 kona-bá Estatutu Funsaun Públika iha artigu 40.o no 41.o  estipula kona-bá dever jeral no dever espesiál funsionáriu pύbliku no ajente administrasaun públika nian.

Kontraktor: Pesoál responsável ba halo projetu; ema ne’ebé iha kompañia ka jerente kompañia; ema ne’ebé servisu iha setór privadu.

Konvensaun: Def. (TI) Akordu internasionál ne’ebé assina hosi nasaun oi-oin no iha ninia implementasaun sei liu hosi  ratifikasaun hosi  estadu idaidak nian, atu nune’e regra no norma komum sirak bele implementa obedese tuir idaidak nia lejislasaun. Ho konvensaun ne’e, nasaun idaidak bele halo akondu kooperasaun bilaterál ka multilaterál ho efikaz.

Konvensaun Nasoens Unidas kontra Korrupsaun: United Nations Convention Against Corruption (UNCAC), Dokumentu akordu internasionál nasaun sirak iha mundu ne’e, ne’ebé nasaun sirak ofisialmente asina no ratifika iha idaidak nia estadu, formalmente deside hodi implementa medida sirak ba prevene no kombate krime korrupsaun, law enforcement, kooperasaun international, asset recovery, assisténsia téknika no troka informasaun. Objetivu atu hamenus tipu krime korrupsaaun sirak ne’ebé akontese iha paíz sirak iha mundu ne’e. Estadu Timor-Leste asina konvensaun ne’e iha loron 10 fulan-dezembru 2003 iha Sidade Mérida, Yucatán, Mexico-Amerika Latina. no ratifika iha loron 10 fulan-dezembru 2008 iha Uma-Fukun Parlamentu Nasionál.

Konta Bankária: Númeru konta banku nian, númeru konta ne’ebé autoridade banku sira fó ba kliente sira atu uza hodi rai no hasai osan tuir prosedimentu bankáriu nian, nomor rekening bank (Ind), bank account number (Ing).

Kooperasaun: Aktu ka efeitu ba koopera; Servisu entidade rua hodi alkansa objetivu ida ka hetan vantajen hamotuk.
E.g.: Atu fortifika servisu kualidade EAK nian ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste, Superior CAC estabelese kooperasaun diak ho entidade nasionál sirak hotu no internasionál sirak hanesan UNODC, UNDP, KOICA, ADB/OECD nsst.

Korrupsaun: Dodok, a’at, dois, rahun, naksobu, korromper. Foti vantajen ne’ebé ho eskala ki’ik, médiu ka boot ba nia-an/grupu/família. Korrupsaun refere ba karakter ka mentalidade ema ka individu nian mak: ema ne’ebé mentalidade ladiak, ema ne’ebé hahalaok ladiak, ema ne’ebé morál no étika ladiak, ema ne’ebé laiha integridade, atetude ida ne’ebé destroi mentalidade afeta ba étika no morál ema umanu nian. Definisaun simples ne’ebé hatoo hosi Banku Mundial no Tranparénsia Internasionál, katak korrupsaun nu’udar: “Abuzu poder hodi buka benefísiu ba sira-nia-an rasik” Definisaun ida ne’e, fahe ba pontu importante 4, mak hanesan: a) Asaun sirak ne’e halao mesak ka hamotuk ne’ebé kontra lei; b) Hahalok sirak ne’e halakon osan Estadu nian no estraga ekonomia nasaun iha futuru no fó impaktu negativu ba povu nia moris; c) Fo riku ba ema ida ka rua deit ka sira nia grupu; d) Asaun ne’e halao maioria hosi servidor Estadu nian ka funsionáriu ne’ebé kaer poder ka hetan fiar hosi Estadu no povu. Korrupsaun  bele klasifika  tuir:  korrupsaun bo’ot, ki’ik (patty) ka korrupsaun polítika depende ba sirkunstánsia kuantidade prejuizu (osan) mak lakon no iha setór ida ne’ebé akontese ba. Tuir Syed Hussian Alatas (Korrupsaun inimigu ita-hotu nian, 2004), iha tipologia hitu (7), mak hanesan: a) korrupsaun autogenik (Autogenic corruption), katak korrupsaun ne’ebé halo hosi ema-ida mesak, la iha ema seluk mak hola parte ka envolve; b) korrupsaun extortivu (Exortive Corruption) katak korrupsaun ne’ebé obriga ema seluk liu hosi ameasa, teror ka presaun ba ema nia nessesidade no sasán sirak ne’ebé sira iha; c) korrupsaun investivu (Investive corruption) katak korrupsaun ne’ebé ema fó sasán ba ema seluk ho objetivu atu hetan lukru iha tempu oin mai; d) korrupsaun nepotistiku (Nepotistic corruption) katak korrupsaun n’ebé uza sala poder hodi fahe lukru ba nia família, kolega ka nia grupu sira; e) korrupsaun suportivu (Supportive corruption) katak korrupsaun ne’ebé suporta malu no la iha ema seluk mak hatene; f) korrupsaun transaktivu (Transactive Corruption) katak korrupsaun ne’ebé akontese tanba iha akordu ba malu hodi fó no simu ba lukru sira nain-rua nian liu hosi atividade privadu ho estadu;  g) Korrupsaun defensivu (devensive corruption) katak korrupsaun ne’e akontese kuandu ema ida ne’ebé hetan prejuizu/danu/bankarota hola parte fali/mós ka modelu ne’e nu’udar lasu ida para nia bele hola parte ida aktu korrupsaun ne’e. Tuir Kódigu Penál Timor-Leste, Títulu VI deskreve kona-bá krime iha funsaun públika nia ezersísiu nu’udar krime korrupsaun, mak hanesan: - Korrup-saun pasiva ba aktu ilísitu, art. 292.o; - Korrupsaun pasiva ba aktu lísitu, art. 293.o; - Korrupsaun ativa, art. 294.o; - Pekulatu, art. 295.o; - Pekulatu uzu, art. 296.o; - Abuzu podér, art. 297.o; - Partisipasaun ekonomia iha negósiu, art. 299.o.
Karakter mosu Korrupsaun, hanesan tuir mai ne’e:
1. Ema monu ba Krime Korrupsaun tanba: a) Karater gulozu ema ne’e nian; b) Morál ne’ebé mak mihis; c) Rendimentu ida ne’ebé la sufisiente iha moris lor-loron nian; d) Nesesidade ida ne’ebé obriga (tenki kumpri); e) Efeitu demonstrativu/ konsumtivu; f) Baruk-ten ka la-kohi servisu; g) Edukasaun relijioza ne’ebé la implementa.
2. Aspetu Organizasaun: a) Ladun iha ka la hatudu ezemplu ne’ebé diak hosi superior; b) La iha kultura organizasaun ida ne’ebé mak diak; c) Sistema kontabilidade ne’ebé mak iha instituisaun ida ladun sufisiente; d) Frakasu iha jestaun kontrolu; e) Jestaun propózitu taka aktu korrupsaun iha organizasaun.
3. Aspetu ema nia Hela Fatin no Fatin Organizasaun: a) Valór sirak iha komunidade fó fatin ba akontesimentu aktu korrupsaun; b) Komunidade ladun hatene katak sira sai nu’udar objetu korrupsaun; c) Komunidade ladun hatene katak sira hola parte mós iha aktu korrupsaun; d) Komunidade ladun sente/hatene katak korrupsaun ne’e bele prevene no kombate, enkuantu sira mós bele hola parte; e) Aspetu lei kontra korrupsaun la forte, tamba iha lakuna iha lei ne’e rasik hanesan sentensa la koresponde ho sira nia hahalok no sst.
Implikasaun negativa hosi korrupsaun:
- Desvia rekursus finanseira ka material estadu nian; - Reduz kuantidade investimentu iha setór públiku no privadu; - Reduz konkorrênsia no efisiênsia iha merkadu komérsiu nian; - Hamenus reseita públika iha bens no servisu sirak essensial nian; - Aumenta despesa públika nian; - Reduz produtividade e la-estimula inovasaun; - Aumenta kustu atividade komersiál; - Reduz nívél empregu iha setór privadu; - Reduz kuantidade empregu kualidade iha setór públiku; - Aumenta kiak no desigualdade; - Destroi Estadu Direitu no Demokrátiku; - Impede reforma demokrátika sirak; - Aumenta instabilidade polítika; - Kontribui ba aumenta númeru kriminalidade nian.

Korrupsaun Ativa: Tuir Kódigu Penál artigu 294.o Korrupsaun Ativa mak: Ema ida ne’ebé nia rasik, ka liu hosi ema seluk no ninia konsentimentu ka ratifikasaun, fó ka promote ba funsionáriu ka ema seluk ho ninia konsentimentu, vantajen patrimoniál ka lao’s patrimoniál ba funsionáriu ne’ebé la merese ho intensaun hanesan hatudu tiha on iha artigu 292.o ka iha artigu 293.o kódigu penál nian.
E.g.1: Estudu Kazu: Xefe Auditor A iha Ministériu X ne’ebé xefia ekipa ida ba halo auditoria ba projetu akizisaun sasán informátika nian hosi kategoria Kapital Menor ne’ebé ezekuta iha Tinan Fiskal 2017 iha sira nia ministériu laran.
Iha fulan-Fevereiru tinan-2018, estabelese ekipa ida hodi halo servisu auditoria ba sosa sasán informátika nian ho servisu ba dahuluk sei rekolla dadu sirak no análize informasaun. Hosi servisu sirak ne’e, Ekipa hetan evidénsia lubuk ida ne’ebé mak prejudika prejuizu (perda) ba Estadu.
Diretór B ne’ebé responsável ba projetu ne’e, hatene katak projetu ne’e, sira halo falsifikasaun dokumentu. Haree ba situasaun ida ne’e, nia (diretór B) halo aprosimasaun ba Auditor A ho meius atu fó osan ($5.000), hodi nune’e Auditor A bele halakon tiha dokumentu falsifikasaun nian no halo relatóriu final karik, hatudu rezultadu la iha evidénsia ida no projetu kumpri tuir regra hotu.
Auditor A, ema ida nia integridade mihis ona, konkorda no la tauk halo falsifikasaun ba relatóriu auditoria nian.
Ikus mai, iha keixa hosi funsionáriu ruma iha Ministériu X ba CAC katak iha pratika korrupsaun iha sira nian Ministériu kona-bá akizisaun sasán informátika nian.
Prosesu Servisu Investigasaun nian
CAC simu tiha keixa ne’e, halo auto-partisipasaun ba MP, no la liu tempu naruk MP halo despaxu fó kompeténsia mai CAC hodi komesa loke/halo investigasaun ho tempu determinadu loron tolu-nulu (30) no indika kedas Prokurador Titular hodi orienta prosesu investigasaun nian. Nune’e, CAC simu tiha delegasaun kompeténsia no estabelese ekipa investigasaun halo prosesu investigasaun hanesan: análiza ba informasaun, foti dokumentu no buka informasaun relasiona ho projetu ne’e no halo inkirisaun ba testamuña (funsionáriu ne’ebé servisu iha diresaun no auditoria nian). Inkirisaun sirak ne’e hodi deskobre autór krime hodi konstitui nu’udar arguidu.
Senáriu iha tabela: Korrupsaun ativa tuir KP artigu 294.o:

No.
Elementiu Justifikadu (Krime)
Faktu sirak
Prova sirak
1
Ema Ida, nia rasik, ka liu hosi ema seluk, ho ninia konsentimentu (hakarak rasik) ka ratifikasaun;
- Sr. B hanesan Diretór Nasional ida iha Ministériu X;
- Sr. B hanesan responsável ba projetu akizisaun sasán informátika.
-    Kualidade nu’udar funsionáriu públiku;
-    Iha kartaun funsionáriu;
-    Kaer kargu hanesan diretór;
-    Responsável ba akizisaun sasán informátika.
2
fó ka promete ba funsionáriu ka ba ema seluk ho ninia konsentimentu, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál;
 - Sr. B promete iha prosesu auditoria no fó osan ba Xefe Auditor A.
-    Testamuña direta;
-    Deklarasaun hosi Diretór B.
-    Deklarasaun hosi Xefe Auditor A.
3
Funsionáriu ne’ebé la merese;
-    Xefe Auditor A
-    Testamuña direta;
-    Konta bankária (halo transferénsia);
-    Deklarasaun hosi Diretór B.
4
ho intensaun hanesan hatudu tiha ona iha artigu 292.º Kódigu Penál nian.
 - Halakon evidénsia
- Falsifika dokumentu
-    Relatóriu auditoria;
-    Dokumentu projetu;
-    Perisia (prova ne’ebé forte hosi peritus ida)

Korrupsaun Bo’ot (grand corruption): Korrup-saun ne’ebé akontese, justifika nia valór boot tebtebes no fó prejuizu boot ba estadu.
E.g.:Governu liu hosi ministériu ida, loke tenderizasun ba hadia estrada alkatraun iha tinan fiskal 2017, depois iha prosesu aprovisionamentu kompañia X mak halao projetu ida ne’e maibe la to’o rohan projetu ne’e a’at tanba tuir tékniku katak material ne’ebé kompañia uza la tiur padraun ne’ebé iha. Tanba projetu ne’e gasta orsamentu boot (millaun), entaun ita bele kosidera hanesan korrupsaun ne’ebé boot.

Korrupsaun Ki’ik (petty corruption): Korrupsaun ho kualidade la boot, kontraria ho korrupsaun ho kualidade boot.
E.g.:Ajente funsionáriu pύbliku ida komete iha korrupasun ho kualidade ki’ik hanesan foti propiedade estadu nian (surat tahan, kadernu, ka lapijeira) hodi ba uma hodi fó ba nia oan sira atu uza loron-loron ba eskola. Maski ajenti ne’e hatene katak nia la merese atu foti sasán estadu nian, maibe tanba nia nesesidade obriga no nia hanoin katak foti kadernu ida no lapijeira ida atu fó nia oan ba eskola ne’e laos sala boot. 

Korrupsaun Pasiva ba hahalok ne’ebé Kontra Lei (Ilísitu): Korrupsaun Pasiva ba hahalok ne’ebé la tuir lei (ilísitu) tuir termu artigu 292.o Kódigu Penál nian, funsionáriu ida ne’ebé nia rasik, ka liu hosi ema seluk, ho nia konsentimentu (hakrak  rasik) ka ratifikasaun, husu ka simu ba nia rasik ka ba  ema datoluk, maski nia la merese, vantajen patrimoniál  ka lao’s patrimoniál, ka nia promesa, atu halo buat ruma ka hosik hela de’it ne’ebé la tuir nia devér kargu nian, maski mósu molok hahusuk (solisitasaun) ka aseitasaun.
E.g.:Estudu Kazu
1.     Funsionáriu ida hosi servisu finansas nian ne’ebé simu osan ruma ka prezente, atu nune’e, nia labele aplika multa ruma (coima) ba kontribuinte ida ne’ebé atu entrega deklarasaun fiskál ninian ne’ebé liu tiha ona prazu ne’ebé fó sai.
2.     Xefe Auditor A iha Ministériu X ne’ebé xefia ekipa ida ba halo auditoria ba projetu akizisaun sasán informátika nian hosi kategoria Kapital Menor ne’ebé ezekuta iha Tinan Fiskal 2017 iha sira nia ministériu.
Iha fulan-Fevereiru tinan-2018, estabelese ekipa ida hodi halo servisu auditoria ba sosa sasán informátika nian ho servisu ba dahuluk sei rekolla dadu sirak no análize informasaun. Hosi servisu sirak ne’e, Ekipa hetan evidénsia lubuk ida ne’ebé mak prejudika prejuizu (perda) ba Estadu.
Diretór B ne’ebé responsável ba projetu ne’e, hetan kontaktu hosi Auditor A katak projetu ne’e, iha infrasaun iha falsifikasaun dokumentu. Haree ba situasaun ida ne’e, Auditor A halo aprosimasaun ba nia (Diretór B) ho meius atu husu ka hakarak simu osan ruma ($5.000), hodi nune’e Auditor A bele halakon tiha dokumentu falsifikasaun nian no halo relatóriu final karik, hatudu rezultadu la iha evidénsia ida no projetu kumpri tuir regra hotu. Realidade akontese duni, katak Auditor A, ema ida nia integridade mihis ona, depois iha konkordánsia hodi viola lei, konkorda no la tauk halo falsifikasaun ba relatóriu auditoria nian.
Ikus mai, iha keixa hosi funsionáriu ruma iha Ministériu X ba CAC katak iha pratika korrupsaun pasiva iha sira nian Ministériu laran kona-bá akizisaun sasán informátika nian.
Prosesu Servisu Investigasaun nian
CAC simu tiha keixa ne’e, halo kedas auto-partisipasaun ba MP, no la liu tempu naruk MP hatun delegasaun kompeténsia mai CAC ho tempu determinadu loron tolu-nulu (30) ho Prokurador Titular nia naran kedas, atu nune’e CAC estabelese ekipa investigasaun hodi komesa halo prosesu investigasaun: análiza ba informasaun, foti dokumentu no buka informasaun relasiona ho projetu ne’e no halo inkirisaun ba testamuña sira (funsionáriu ne’ebé servisu iha diresaun no auditoria nian.). Inkirisaun ne’e hodi deskobre autór krime no konstitui nu’udar arguidu.
Senáriu iha tabela: Korrupsaun Pasiva ba aktu ilísitu, tuir KP artigu 292.o:

No.
Elementiu Justifikadu (Krime)
Faktu sirak
Prova sirak
1
Funsionáriu Ida, nia rasik, ka liu hosi ema seluk, ho ninia konsentimentu (hakarak rasik) ka ratifikasaun;
- Sr. A hanesan Auditor ida iha Ministériu X.
- Sr. A hanesan responsável ba halo auditoria ba projetu akizisaun sasán informátika.
-    Kualidade hanesan funsionáriu públiku;
-    Kaer kargu hanesan auditor;
-    Xefia servisu hanesan auditoria.
-    Iha kartaun funsionáriu.
2
husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema datoluk;
 - Sr. A hetan osan;
-    Testamuña direta;
-    Deklarasaun hosi Diretór B.
3
Maske nia la merese (la iha direitu), vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál;
-    Osan $ 5.000
-    Sinal exterior rikeza nian;
-    Testamuña direta;
-    Konta bankária;
-    Deklarasaun hosi Diretór B.
4
ninia promesa, atu halo buat ruma ka hosik hela deit;
-    Bosok (mente) no falsifika relatóriu
-    Relatóriu auditoria;
-    Dokumentu projetu;
-    Perisia (prova ne’ebé forte hosi peritus ida)
5
la tuir nia devér kargu nian
-    Halo infrasaun;
-    Falsifika relatóriu
-    Prosedimentu auditoria;
-    Relatóriu auditoria;
-    Dokumentu projetu;
-    Perisia (prova ne’ebé forte hosi peritus ida)
6
Maske mósu molok hahusuk (solisitasaun) ka aseitasaun.
- Halo kontaktu no SMS ba Diretor B
-    Númeru kontaktu no hakerek SMS;
-    Dokumentu telekomuni-kasaun.

Korrupsaun Pasiva ba hahalok La Kontra Lei (lísitu) mak: Tuir termu artigu 293.o hosi kódigu penál nia, funsionáriu ida ne’ebé nia rasik, liu  hosi ema seluk, ho nia hakarak rasik ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik kaba ema datoluk, maske nia la merese, vantajen patrimoniál ka lao’s patrimoniál, ka nia promesa, atu halo buat ruma  ka hosik hela de’it ne’ebé la krontraria ho devér kargu nia, maski molok hahusuk (solisitasaun) ka aseitasaun, no funsionáriu ne’ebé nia rasik ka liu hosi ema seluk, ho ninia konsintimentu (hakarak rasik) ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik kaba ema datoluk, maski nia la merese, vantagen patrimoniál ka lao’s, patrimoniál hosi ema ne’ebé ba nia iha ona, iha hela ka sei iha hakarak maka’as atu depende ba funsaun pύblika sira ne’ebé sira hala’o.
E.g.: Funsionáriu B ida ne’ebé responsável iha parte registu dokumentu legál nian, Ministériu X simu prezente ida, atu nune’e nia bele prosesa lalais surat lisensa registu nian, ultrapasa fali ema lubuk ida nian (ema seluk nian) ne’ebé hatama uluk tiha ona atu hetan surat lisensa registu nian ba sira nia atividade.
Senáriu iha tabela: Korrupsaun Pasiva ba aktu lísitu, tuir KP artigu 293.o:

No.
Elementiu Justifikadu (Krime)
Faktu sirak
Prova sirak
1
Funsionáriu Ida, nia rasik, ka liu hosi ema seluk, ho ninia konsentimentu (hakarak rasik) ka ratifikasaun;
- Funsionáriu B iha Ministériu X;
- Funsionáriu B nu’udar responsável iha parte registu dokumentu legál nian.
-    Kualidade hanesan funsionáriu públiku;
-    Responsável iha parte registu dokumentu legál nian;
-    Iha kartaun funsionáriu.
2
husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema datoluk;
 - Funsio-náriu B simu/hetan prezente ida;
-    Testamuña direta;
-    Sinal exterior rikeza nian.
3
maske nia la merese, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál;
-    Prezente ka sasán ne’e
-    Sinal exterior rikeza nian;
-    Testamuña direta.
4
ninia promesa, atu halo buat ruma ka hosik hela deit;
-    Prosesa dokumentu registu la tuir orden registu.
-    Surat lisensa registu nian;
-    Testamuña direta.
5
la kontraria ho devér kargu nian maske molok hahusuk (solisitasaun) ka aseitasaun;
-    Ninia kna’ar atu prosesa dokumentu sirak ne’e.
-    Surat lisensa registu nian;
-    Testamuña direta.
6
hosi ema ne´ebé ba nia iha ona, iha hela ka sei iha hakarak makas atu depende ba funsaun públika sira ne’ebé nia halao.
-    Hetan prezente uluk ona.
-    Surat lisensa registu nian;
-    Testamuña direta.

Korrupsaun Polítika: Uza kompeténsia legál nu’udar governante/ukun-nain sira ba objetivu privadu/família/grupu nian ne’ebé lei la permite. Desvia poder ne’ebé povu fó-ba, ba asuntu partikular privadu/família/grupu nian. Uza poder públiku ba proveitu, promosaun ka prestíjiu partikular ba família/grupu nian.

Kostume: Hahalok, norma ka regra ne’ebé ita hala’o beik-beik agora, dezde ita-nia-beiala sira nia tempu, hahalok ka maneira ne’ebé sai tiha ona ita nia moris lorloron, forma ideia ka hanoin hosi ita nia kultura ne’ebé kompostu hosi valór kulturál, norma, lei no bandu ne’ebé ida ho sira seluk nakai’t ba malu no sai tiha ona sistema ida.

Kota: Formatu apontamentu prinsipál ne’ebé mak halo husi investigador ida liu hosi hakerek no registu iha papel bainhira halo asaun ka atuasaun ruma liga ho matéria investigasaun kriminál nian.

Krime: Violasaun ba lei penál, prátika aktu ofensivu ba lei penál iha estadu ida, ne’ebé bele hetan  kastigu/detensaun  delitu, ofensa, halo sala.

Kriminozu: Ema ne’ebé konstitui ka komete ona krime; réu; ema ne’ebé akuzadu halo asaun kriminozu ka kontra interese ema-barak nian.

Krime Ekstraordinária: Komete krime boot/a’as/ eksesivu; krime todan ne’ebé viola lei penál iha estadu ida.

Krime Kalariñu Branku: Krime ida-ne’ebé komete hosi ema ne’ebé hatudu-an nu’udar koñesidu iha sosiadade nia le’et. Kejahatan Kerah putih (Ind), white collar crime (Ing).

Krime Subjasente: Krime origem ka krime inísiu ne’ebé mak hamosu krime brankeamentu kapitál.

Krime Organizadu: Krime ne’ebé akontese la’os komete hosi ema-ida mesak maibe krime ne’e komete organizadu ka planeadu ona; krime ida ne’e mósu no akontese daet ba ema lubuk-ida ka organizasaun ho objetivu ida de’it.

Krime Omisaun: Krime ne’ebé akontese iha fatin/instituisaun ida no nia superior ka nia kolega servisu nian hosik hela ka la fó kauza; la hatoo kesar ba entidade kompetente ruma.
E.g.: Diretór Nasionál ida hetan investigasaun hosi CAC ba infrasaun ne’ebé nia komete tanba hosik hela ka la halo impedimentu ka la fó kauza ba nia funsionáriu (staf) sira ne’ebé uza filafila patrimóniu Estadu nian ba asuntu privadu/ família/grupu.

Kritéria Objetidade: Karakter atuasaun/opiniaun/ hahalok (atetude) ka desizaun ruma ne’ebé publíka ka fó sai, bazea ba fonte kredível no la influénsia hosi parte ruma. 

Kritéria Legálidade: 1. Kritéria kualidade ka estadu legál; konformidade ho lei; lejitimidade; 2. Sistema bazea tuir lei.

Kritéria Subjetidade: Karakter interpretasaun hosi individuál ida bazea ba nia haree no nia opiniaun rasik. Karakterístika hosi opiniaun ka atetude ida tuir pensamentu, impresaun no preferénsia pesoál.

Kualifikasaun Jurídika: Tetu tuir lei hodi determina violasaun ba lei penál nu’udar krime ka lae hodi determina ema, mós nia estatutu nu’udar testemuña ka suspeitu iha violasaun ne’e.

Lezadu: ema ne’ebé hetan violasaun ka torturasaun hosi ema seluk, mai hosi krime oi-oin, hanesan: violasaun sexual, violasaun doméstka nsst.

Lezadu nia Lejitimidade: Tuir KPP, artigu 71.º, lezadu nia lejitimidade defini katak: Sei konsidera lezadu iha prosesu penál, hamutuk ho ema ne’ebé lei espesiál fó kualidade ne’e: a) Ofendidu; ofendidu maka ema ne’ebé soi interese ne’ebé lei hakarak proteje ho inkriminasaun; b) Ema ne’ebé tenke kesar para asaun penál bele hahú; c) Ema naran ida, iha krime korrupsaun, pekulatu ka abuzu-de-funsaun hosi autoridade públika.

Leilaun: Fan sasán sirak ne’ebé iha valor (istóriku, kulturál, materiál) ba públiku ne’ebé hetan konvite ho objetivu ba sira ne’ebé deside fó presu boot liu. Hasta, praça, arrematação, almoeda (port). Tuir Dekretu-Lei No. 32/2011, loke konkursu públiku ba leilaun, sei halao tuir: a) Deskrisaun sasán leilaun nian; b) valor báziku leilaun nian, iha instituisaun ida ne’ebé atu aplika; c) kondisaun no prazu atu selu sasán sirak ne’e hosi manan-nain konkursu ne’e; d) fatin, prazu, loron no óras atu entrega proposta ba leilaun nian; e) Loron no óras ba sasán sirak ne’ebé ema leilaun atu ba haree; no f) loron no óras ne’ebé proposta leilaun nian atu loke hodi haree.

Lei: Regra ba direitu ne’ebé hatu’ur hosi autoridade estatal no sai obrigatóriu hodi kumpri iha komunidade ida ka estadu ida. Norma ka konjuntu hosi norma ne’ebé elabora ba vinkula entidade estadu ida nian.

Lei No. 8/2009, 15 fulan-Jullu: Lei kriasaun Komisaun Anti-Korrupsaun Timor-Leste.

Lei Pensaun Vitalísia: Lei ne’ebé regula ema nia moris tomak iha momentu ne’ebé ema ne’e halao nia servisu durante tempu determinadu. Iha Estadu Timor-Leste, pensaun vitalísia ba titular sira regura tuir Lei No. 7/2007. Loron 25 fulan-Jullu, kona-bá Estatutu Titular Orgaun Suberanu nian.

Lei Tradisional: Lei ne’ebé regula iha komunidade nia moris tradisionál, laos lei formal, lei ne’ebé maioria la hakerek, lei ne’ebé hatun hosi bei-ala sira, lei ne’ebé hosik hela hosi ita nia antepasadu sira.

Liman Lais: Na’okten, ema ne’ebé na’ok ema nia sasán, ema ne’ebé foti ka lori ema seluk nia sasán la iha kuñesimentu hosi sasán nia nain.

Lisensa: Husu autorizasaun, permisaun. Autoriza-saun ba funsionáriu ida atu lalika tama servisu iha tempu determinadu.

Lisensa Espesiál La ho Vensimentu: Tuir artigu 55.o, Lei No. 8/2004 deskreve katak: 1. Ba funsionáriu públiku ne’ebé eleitu ka nomeadu ba kargu polítiku a’as nian, nu’udar membru Parlamentu Nasionál ka Governu, iha direitu ba lisensa espesiál la ho vensimentu ho durasaun nia mandate polítiku. 2. Ba funsionáriu públiku ne’ebé kandidadtu ba Parlamentu Nasional, iha direitu atu husu lisensa espesiál la ho vensimentu durante períodu legal ba kampaña eleitorál nian. 3. Ba funsionáriu ne’ebé eleitu ona ba kargu Deputadu PN bele husu ona suspensaun ba nia funsaun sirak, nune’e bele assume ona nia kargu polítiku ne’ebé eleitu. 4. Ba funsionáriu públiku ne’ebé la husu lisensa espesiál ba períodu a’as-liu fulan-tolu (3), kontinua mantein iha kategoria ne’ebé nia okupa antes loron nia komesa nia lisensa. 5. Iha kazu lisensa espesiál ho durasaun a’as-liu fulan-tolu (3), ba funsionáriu ne’ebé okupa kargu diresaun ka xefia, lakon nia direitu ba kargu ne’e. 6. Ba funsionáriu públiku ne’ebé hahalo hela nia kargu polítiku, la iha direitu atu konkorre ba vaga iha funsaun públika iha períodu lisensa la ho vensimentu nian. 7. Ba funsionáriu públiku sei integra fila-fali iha funsaun públika ho kategoria hanesan ne’ebé nia hetan antes nia komesa hahu nia lisensa. 8. Funsionáriu ne’ebé hetan lisensa no fila-fali ba servisu, iha situasaun lisensa la ho vensimentu, sei hatun despaxu hosi membru Governuno publika iha Jornal Repúblika.

Lisensa ho Direitu Vensimentu: Tuir artigu 53.o, Lei No. 8/2004 deskreve katak: 1. Funsionáriu públiku iha direitu ba lisensa no kontinua simu osan: a) lisensa anuál; b) lisensa médiku; c) lisensa lutu; d) lisensa maternidade; e) lisensa ba efeitu kazamentu; f) lisensa ba estudu nian. 2. Durasaun kada kategoria lisensa no regra espesífika seluk lisensa idaidak nian, sei estipula liu hosi Dekretu Governu. 3. Ba ajente Administrasaun Públika sei la rekoñese direitu iha alinea f) iha no. 1 iha leten. 4. Ba funsionáriu públiku ne’ebé la tama servisu tanba lisensa ho direitu vensimentu, ba períodu liu fulan-nen (6), mantein nafatin nia kargu ne’ebé nia okupa desde loron dahuluk nia hetan lisensa. 5. Iha kazu lisensa ho direitu ba vensimentu ho durasaun liu fulan-nen, funsionáriu ida-ne’ebé okupa iha diresaun ka xefia, lakon nia direitu ba kargu ne’e. 6. Ba funsionáriu iha situasaun ne’ebé hakerek iha no. 5, integradu nafatin iha funsaun públika ho nia nível no kategoria nafatin (hanesan), ne’ebé nia hetan, antes nia komesa hetan nia lisensa. 7. Kuandu durasaun formasaun boot liu tinan-rua (2), haree ba konsiderasaun relevánsia ho koñesimentu no esperiénsia ne’ebé hetan, funsionáriu públiku ne’e bele integra fali ho kategoria a’as liu ne’ebé nia iha loron ne’ebé nia komesa halao nia lisensa.

Lisensa La ho Vensimentu: Tuir artigu 54.o, Lei No. 8/2004 deskreve katak: 1. Bele admite hosi diresaun servisu ba lisensa la ho vensimentu ho nia períodu tinan-rua (2), tuir regulamentu Governu nian. 2. Ba funsionáriu públiku ne’ebé la tama servisu iha situasaun lisensa la ho vensimentu iha períodu liu fulan-tolu (3), kontinua mantein nia kategoria ne’ebé nia okupa ona, molak loron komesa nia lisensa. 3. Iha kazu lisensa la ho vensimentu ho durasaun a’as-liu fulan-tolu (3), ba funsionáriu públiku ne’ebé okupa kargu iha diresaun ka xefia, lakon nia direitu ba kargu ne’e. 4. Ba funsionáriu sei integra fali iha funsaun públika ho kategoria hanesan, antes nia hahu nia lisensa. 5. Funsionáriu hetan lisensa no tama-fali, sei hatun despaxu liu hosi liu hosi membru Governu no publika iha Jornal Repúblika.

Lísitu: Tuir lei, legál, permite tuir lei, justu, loos, la kontra lei.

Livre Tranzitu: Kartaun propriu ida ne’ebe mak Autoridade Polisiál sira uza hodi hetan asesu livre ba fatin hotu-hotu iha ambitu investigasaun kriminál. Tuir paragráfu a) Lei harii CAC No. 8/2009, artigu 17.o, hatete katak iha ezersísiu investigasaun kriminál nian, CAC iha direitu ba asesu no livre tránzitu, tuir Lei hateten, hosi tempu no órariu hirak ne´ebé nesesáriu ba hala´o sira ninia funsaun, iha serbisu hotu-hotu no instalasaun entidade públika no privadu sira nian, ne’ebé sujeitu ba ezersísiu sira ninia knaar;

Lokutor: Ema ne’ebé hatoo informasaun; entidade ne’ebé hatoo informasaun.
E.g.: CAC kada semana rua iha loron kinta-feira fulan-fulan, sempre hatoo informasaun ka nu’udar lokutor anti-korrupsaun nian iha rádiu FM Sekretária Estadu Komunikasaun (SEKOM) nian ba reseptor ka rona-nain sira iha rai-doben Timor-Leste.

Máfia: Rede ne’ebé kompostu hosi ema lubun ida ho nia objetivu atu halo asaun naok, bosok, lohi, manipulasaun, ameasa, bosok tun bosok sa’e, halo manobra tun sa’e.

Mandadu Detensaun: Tuir KPP, artigu 221.º, mandadu ba detensaun defini katak: 1. Sem prejuizu ba artigu anteriór, nº 2, nia dispozisaun, kuandu la iha flagrante delitu, tenke iha mandadu judisiál atu halo detensaun, no mandadu ne’e nia duplikadu tenke entrega ba detidu. 2. Iha mandadu ba detensaun tenke hatama: a) Ema ne’ebé atu kaer nia identifikasaun no kualidade iha prosesu laran; b) Detensaun nia fundamentu no finalidade; c) Prosesu nia númeru no identifikasaun. 3. Mandadu tenke halo ho kópia tolu: kópia ida atu hatama iha autus nia laran kuandu iha ona sertidaun kona-bá kaptura, ida ba entidade kaptora nia arkivu, orijinál atu entrega ba detidu iha momentu ne’ebé halo kaptura. 4. Detensaun ne’ebé la tuir artigu ida-ne’e nia dispozisaun laós legál.

Mandadu Komparénsia: Notifikasaun hodi bolu ema tantu testemuña no suspeitu hodi mai hasoru malu ho autoridade ne’ebé mak bolu.

Mandatu: Misaun; inkumbénsia; madadu. Kna’ar ukun ba període ida. Kna’ar no kompeténsia ne’ebe mak atribui husi lei ba termu fiksu ida. Tuir artigu 11.º, lei harii CAC No. 8/2009, mandatu no prosedimentu hili Komisáriu, mak: 1. Komisáriu ne´e hili ba mandatu tinan hat nian, hafóun fali dala ida de´it ba períodu ne´ebé hanesan. 2. Mandatu Komisáriu nian hotu rasik (automátikamente): a) Wainhira tempu hotu ona; b) Wainhira sofre inkapasiade fízika ka mentál permanente ne´ebé taka dalan ba nia hodi hala´o ninia funsaun sira, maibe Parlamentu Nasionál nomeia komisaun ida kompostu hosi médiku tolu hosi Serbisu Nasionál Saúde nian mak  halo teste ba kondisaun nee; c) Komisáriu simu ka kaer fali kargu seluk, funsaun ka atividade ne´ebé la kompatível ho ninia mandatu; d) Wainhira mate; e) Wainhira para servisu (renúnsia); f) Wainhira hetan kondenasaun, ho kastigu ne’ebé  transita iha julgamentu no hetan duni kastigu (prizaun efetiva); g) Ezonerasaun, hetan aprovasaun hosi maioria absoluta Deputadu sira ne’ebé marka prezensa, uitoan liu kahaat tolu (3/4) hosi Deputadu sira ne’ebé  halao hela sira nia funsaun, tuir proposta ne’ebé hatoo hosi Primeiru Ministru, wainhira Komisáriu viola nia obrigasaun sira temi  iha lei ida-ne´e. 3. Simu tiha proposta ezonerasaun ne’e, Meza fahe  ba Komisaun Espesializada Permanente kompetente, hodi husu pareser iha prazu loron lima nia laran. 4. Molok hasai sira nia pareser, Komisaun tenke, ho obrigatóriu, rona Komisáriu. 5. Meza Parlamentu Nasionál deklara nia mandatu remata (cesasaun). 6. Governu tenke husu fali eleisaun Komisariu fóun ba Parlamentu Nasionál,  ne´ebé tenke halao  kleur liu iha loron 30 nia laran molok  mandatu ne’e remata, tuir dalan ne’ebé previstu ona ba halao eleisaun dahuluk. 7. Wainhira mandatu hotu, laos tanba nia tempu too ona,  Governu husu ba Parlamentu Nasionál atu hatudu ema ida hosi Komisáriu Ajuntu sira nu´udar Komisáriu Interinu.  8. Wainhira mósu kazu nu’udar temi iha númeru ida uluk ne´e, eleisaun ba Komisáriu tenke halao lalais ho urjente iha fulan rua nia laran, konta hosi  mandatu nia remata.
E.g.: Mandatu Komisáriu CAC nian sei termina kada tinan-ha’at dala ida. Primeiru Mandatu komesa hosi tinan 2010-2014 no segundu Mandatu hosi 2014-2018 (jullu).

Komisáriu Adjuntu CAC: Tuir artigu 12.º, Lei harii CAC No. 8/2009, Komisáriu Ajuntu sira, katak: 1. Komisáriu bele nomeia, to´o Komisáriu Ajuntu tolu, hodi servisu hamutuk ho nia (koajuva). 2. Bele nomeia ba Komisáriu Ajuntu sira, ema sira ne´ebé ho titulár lisensiatura, liuliu direitu, ekonomia, jestaun, kontabilidade no administrasaun públika, ne’ebé iha experiénsia profisional iha area hirak nee oitoan liu mak tinan lima. 3. Bele nomeia Komisáriu Ajuntu sira ba mandatu ida ho tinan haat, bele hafoun fali dala ida de´it ba períodu ne´ebé hanesan. 4. Ba Komisáriu Ajuntu sira bele aplika, ho adaptasaun hirak ne´ebé nesesáriu, dispostu neebé temi  iha artigu 9, 10, no 11 Lei ida-ne´e.

Mauhaes: Husudor, maukorut, pemerasan (Ind); ema ne’ebé haesdor nia klienti sira, dala barak sira la iha hanoin ba vítima sira ne’ebé sira haes, sira haree wainhira sira nia kliente ka vítima ne’e fraku oituan sira haes dadaun.
E.g.: Individu ruma ne’ebé halo prátika sub-subar iha ponte kaiz kustume haes emprezáriu sira wainhira sira atu hasai sira nia kontentor iha portu.

Memoradu Entendimentu: memoradum of undertanding (MoU) (ing), akondu entre instituisaun rua ka liu ho objetivu atu halo servisu hamotuk ida ho durasaun tempu determinadu.
E.g.: Atu prevene no kombate korrupsaun ho efetivu no rigor iha Timor-Leste, CAC estabelese ona akordu entendimentu ho instituisaun Estadu (PNTL, PDHJ, CFP no IGE), Edukasionál (UNTL no UNDIL), Sosiadade Sivil (CEPAD), Ajénsia Internasionál (KPK-Indonézia no MACA-Malázia).

Merkadu Negra: Merkadu funsiona iha dalan nakukun; fan sasán ba-mai iha fronteira no la selu taxa ba estadu nain-rua. Fan sasán ilegál ka kontrabandu.

Money Trail: Termu ne’ebé mak uza barak liu iha ámbitu investigasaun kriminál nian ne’ebé mak liga ho osan (finanseiru) katak, lao tuir osan; buka tuir osan ninia hun no rohan; buka hatene osan ne’e mai hosi ne’ebé no ba iha ne’ebé ka ba iha se.

Móvel: Bele muda, bele foti ka muda hosi fatin ida ba fatin seluk, hanesan karreta, motorizada, aviaun, ro-ahi, no kontentor sirak.

Nasaun: Paíz, rai moris fatin, pátria, agrupamentu ema sira iha territóriu ida, povu territóriu ida organizadu polítikamente liu hosi governu ida.

Natureza: Esénsia, karater, buat ne’ebé existe, lala’ok, maneira de ser (port), sifat dasar (Ind).

Negosiasaun: Prosesu negósiu liu hosi dalan fó ka simu ho objetivu atu hetan konkordánsia hamutuk hosi parte ida ho parte seluk liu hosi dalan individuál ka grupu. Prosesu hakotu kazu ruma liu hosi dalan konsensu entre grupu sirak ne’ebé iha problema.

Negόsio Negra: Negósiu iha dalan nakukun, negósiu la selu taxa, negósiu ilegál ka kontrabandu.

Neglijénsia: Deskuidu, inkúria, dezleixu, abandonu, eskesimentu, haluha, dezatensaun, la fó atensaun ba.
E.g. 1: Diretór balun komete infrasaun tanba asina dokumentu administrasaun no finansa nian por neglijénsia, tanba sira la intende didiak prosedimentu/regulamentu jestaun administrasaun no finansa ne’ebé regula iha Estadu Timor-Leste.
E.g. 2: Motorista ida lori karreta la ho kuidadu hodi soke ema iha estrada públiku.

Nepotismu: Favoritismu, Grupuismu, partidarismu, fó ka oferese ba sira nia família ka kolega intimu sira, hosi ema sira ne’ebé tur iha podér (hodi fó ba sira servisu ka projetu).
E.g. 1: Membru governu balun fó de’it oportunidade ka prioridade eskola ka servisu ba de’it sira nia família, grupu no partidariu sira. 
E.g. 2: Durante Governu Konstitusional sira nia tempu, iha ministériu balun fó ka oferese kargu ka pozisaun ba de’it sira nia grupu partidariu sira, hanesan ministru hosi partidu X too nia diretór balun oferese pozisaun ba sira nia ema, sem haree ema nia kapasidade funsionál. Ida ne’e nu’udar hahalok nepotismu nian. 

Norma: Prinsípiu, regra, lei, modelu, padraun, lei ka regulamentu sira ne’ebé existe iha sosiedade ka estadu nia laran ne’ebé ema hotu-hotu tenki banati tuir, norma ka lei ne’e sai tiha hanesan baze fundamentu atu regularija komunidade sira nia hahalok, lei ka bandu ne’ebé sai hanesan sasukat atu sukat no tetu buat ruma.

Normativu: Lalaok tuir norma, atividade hothotu bazea ba norma/lei, servisu hothotu estadu nian obedese tuir lei ne’ebé vigora.

Notifikasaun (krime): Meiu atu bolu ema/entidade/ funsionáriu ida ne’ebé mak iha koñesimentu kona-bá krime ida hodi mai apresenta iha entidade konpetente nia servisu fatin. Tuir KPP, artigu 248.º, notifikasaun katak: 1. Kuandu la bele halo julgamentu iha oras hitu-nulu-resin-rua após detensaun nia laran, ka, aprezenta tiha arguidu iha tribunál, la bele halo kedas julgamentu, tenke fó liberdade ba arguidu ho termu ba identidade no rezidénsia. 2. Iha situasaun prevista iha númeru anteriór, tenke notifika arguidu ho interveniente sira seluk kona-bá data atu halo julgamentu. 3. Kaer ka simu tiha arguidu, entidade polisiál notifika testemuña ne’ebé iha koñesimentu kona-bá buat ne’ebé akontese ho ofendidu atu mai audiénsia no fo-hatene ba arguidu katak nia bele aprezenta testemuña, to tolu, iha audiénsia-julgamentu. 4. Tenke hakerek okorrénsia sira-ne’e hotu iha autu-notísia iha flagrante delitu. Tuir artigu 19.o, Lei harii CAC No. 8/2009, hatete katak ema ne´ebé mak, Komisaun fó ona notifikasaun tuir dalan loloos, la mósu (komparese) no laiha justifikasaun loloos ka la koopera ho Komisaun, hetan kastigu tuir temi iha lejizlasaun penál no prosesuál penál nian.

Notísia Krime: Informasaun kriminál ne’ebé mak espalla iha públiku nia le’et no entidade sira haloo asaun ruma kona-bá notísia ne’e (rekolla informasaun ligadu ho akontesimentu krime).

Nulidade iha Sentensa: Tuir KPP, artigu 286.º, nulidade iha sentensa katak: Sentensa hetan nulidade kuandu: a) La hatama fundamentasaun kona-bá faktu ka direitu, indikasaun, maske ho remisaun, atu fundamenta tribunál nia konviksaun kona-bá faktu provadu ka la-provadu, desizaun kondenatória ka absolutória; b) Kondena tanba faktu ne’ebé la tama iha akuzasaun ka akuzasaun alterada, kuandu iha; c) Tribunál ne’ebé fó la iha kompeténsia kriminál; d) Laós hakerek, salvu artigu 349º, nº 4, nia dispozisaun.

Objetu Ilísitu: Iha investigasaun CAC nian, aktu ka faktu sirak ne’e, proibidu tuir lei.

Objetu Material Krime: Sasán sirak ne’ebé hola parte iha objetu komportamentu kriminozu nian.
E.g.:Kazu omesídiu, tudik/dima/katana ne’ebé suspeitu uza hodi sona/ta mate vítima.

Observánsia: Ezekusaun fiel; refere ba prosedimentu sistema iha órgaun públiku no empresa sirak nia laran ne’ebé garante  atividade operasional no finanseiru ne’ebé mak banati tuir lei, regra, norma, regulamentu no padraun sirak.

Obstrusaun: Obturasaun, impedimentu parsiál ka totál, teri netik, obstakulu, terhalang (Ind).
E.g.:Obstrusaun ba prosesu legál katak: aktu ida ne’ebé sai obstakulu ka impedimentu ba prosesu kazu ruma.

OECD: The Organization for Economic Co-operation and Development. Organizasaun ne’e nia misaun atu harii ekonomika ida forte hosi nia membru sirak, hasa’e efesiénsia, sistema merkadu internu, haluan merkadu livre, no kontribui ba dezenvolvimentu industriál liuliu iha nasaun foin dezenvolve-an. OECD estabelese elementu walu (8) kona’bá Ética nian ne’ebé publika iha tinan-2000: 1. Kompromisu polítiku (Political commitment). 2. Kódigu konduta viávél (Workable codes of conduct). 3. Mekanismu sosializasaun profisionál (Professio- nal socialisation mechanisms). 4. Órgaun koordenasaun Ética (Ethics coordinating body). 5. Apoiu kondisaun servisu publiku nian (Supportive public service conditions). 6. Enkuadramentu legál efetivu (Effective legál framework). 7. Mekanismu efisiente iha prestasaun konta nian (Efficient accountability mechanisms). 8. Sosiedade sivil ativa (Active civil society).

Omisaun: Hosik hela, la komporta, ausénsia hosi asaun.
E.g.:Diretór ida la uza nia kompeténsia hodi hapara utilizasaun karreta hosi nia funsionáriu ne’ebé uza la loos ka la tuir nia dalan. Diretór ne’e hosik hela, signifika nia komete omisaun.

Onestu:  sinseridade, onestidade, integridade, laran mós, hanoin mós, hahalok mós, la bosok, honesty (ing) honestidade, probidade, integridade, retidão (port).
E.g.: Diretór hosi institusaun ministériu ida-nian haruka ninia funsionáriu publiku ida ba foti dadu presu sasán sirak iha loja. Servisu ne’e nia halo tuir instrusaun no prosedimentu ne’ebé iha. Aktu ka hahalok ida ne’e  ita rekoñese nu’udar halaok onestu.

Organograma: Estrutura organizasaun; irarkia organizasaun, reprezentasaun gráfika organizasaun ida hosi superior tun-mai departamentu ka unidade.

Organograma CAC: Tuir Dekretu-Lei N.º 23 /2015
loron 29 fulan-Jullu, kona-bá aprovasaun Estrutura Orgánika Comissão Anti-Corrupção, kompostu hosi:
-   Komisáriu;
-   Komisáriu Adjuntu Servisu Apoiu no Kooperasaun;
-   Komisáriu Adjuntu Investigasaun;
-   Komisáriu Adjuntu Prevensaun no Sensibilizasaun;
-   Diresaun Servisu Apoiu no Koperasaun:
   •  Unidade Pesoál Apoiu
   •  Unidade Kooperasaun
   •  Unidade Jestaun Finanseira no Lojístika
   •  Unidade Planeamentu, Akizisaun no Kontratasaun
-   Diresaun Investigasaun:
   •  Unidade Investigasaun Kriminál
   •  Unidade Informasaun no Seguransa
-   Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun:
   •  Unidade Estudu no Avaliasaun Risku
   •  Unidade Inspesaun no Monitorizasaun
   •  Unidade Promosaun Valór no Integridade

Orgaun Polísia Kriminál Espesializada: Institui-saun ne’ebé halo nia kna’ar nu’udar polísia ba krime espesífiku mak hanesan CAC, PCIC no polísia imigrasaun. CAC halao nia servisu hodi kombate krime korrupsaun iha ezersísiu funsaun públika nian.

Orgaun Soberanu: Tuir Lei-Inan, artigu 67.o, Órgaun soberania sira maka Prezidente-Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunál sirak.

Orsamentu Jerál Estadu (OJE): Orçamento Geral do Estado (OGE). Orsamentu anuál ne’ebé governu aprezenta iha parlamentu nasionál hodi halo apresiasaun molak halo aprovasaun no ikus sei promulga hosi prezidente repúblika no publika iha gazeta jornal da repúblika.

Orsamentu Rektifikativu: Orsamentu rektifikativu, orsamentu ne’ebé koriji/emenda atu hala’o tuir kondisaun atuál ba hatutan desenvolvimentu, tanba orsamentu tinan anterior la sufisente atu hala’o planu desennvolvimentu governu nian. Aprovasaun OGE hosi Parlamentu Nasionál ba ezekusaun iha tinan-ida nia laran, maibe iha tinan klaran governu aprezenta fali proposta orsamentu rektifikativu ba PN tanba orsamentu atuál la sufisiente atu ezekuta iha tinan sorin ikus nian.

Osan Obrigadu: Osan agradesimentu, osan favor, uang terima kasih (ind); osan selu kolen ba ema ida tanba konsidera hanesan halo favor ba nia; aktu ida ne’e akontese tanba relasaun servisu hanesan funsionáriu pύbliku ho emprezáriu ida entaun ita tenki koloka didiak nia konteksu, tanba wainhira kompañia X tuir tender iha ministériu ida depois nia manan wainhira nia hala’o hotu tiha nia servisu iha loron ikus nia mai fó osan obrigadu ba entidade iha ministériu ne’ebé refere (divisaun aprovisomentu nian) aktu ida ne’e ita konsidera hanesan prátika kolusan. kompañia X fó osan estadu nian ba funsionáriu aprovizonamnetu iha ministériu ida ne’e sala, tanba osan esatdu nian, depois tanba nia fó osan entaun orsamentu ne’e loloos atu halo servisu atu projetu nia kualidade sai diak entaun nia fahe fali ba funsionáriu ne’ebé refere ida ne’e bele fó impaktu ba kualidade projetu nian, no mós wainhira kompañia X fó osan ba funsionáriu ministériu ida, entaun nia hakarak iha futuru mai nia mak sei maman nafatin projetu wainhira iha tan tender.

Osan Públiku: Dinheiros públicos (port). Tuir  Lei  No. 13/2009, kona-bá Orsamentu no Jestaun Finanseira, artigu 12.º, osan públiku: 1. Signifika katak: a) Osan ka valór ne’ebé deside/tau hosi Governu; b) Osan ka valór ne’ebé deside/tau hosi ema singular ka koletivu hodi naran Governu tuir lei regula. 2. Osan públiku, seluk nian mak reseita ne’ebé simu hosi: a) Impostu; b) Taxa; c) Juru/osan-funan; d) Dividendu ka pagamentu seluk mai hosi empreza públika, iha ne’ebé Estadu hola parte; e) Rendimentu mai hosi sasán móvel no la-móvel; f) Rendimentu mai hosi lisensiamentu ka sasán sirak fan iha kontrola Estadu nian; g) Roialti; h) Multa, taxa regulador, indemnizasaun iha prosesu; i) Doasaun no oferta sirak.

Osan Sigaru: Osan sigaru, osan atu sosa sigaru, uang rokok (Ind), termus ne’e koñesidu tebes iha tempu okupasaun (indonézia), hanesan meius ida atu halo kolusaun no subornu. Se individu ruma mak la fó sigaru ba ema ne’ebé atu trata nia asuntu iha institusaun governu nia entaun nia sei hetan difilkuldade boot. Maibe se nia fó sigaru ba ema ne’ebé atu trata nia asuntu entaun iha tempu  badak nia laran nia asuntu ne’e sei rezolve lalais. Óras ne’e dadaun ema toman liu uza termus osan pulsa duke uza termus osan sigaru.

País: Rai, territóriu, patria, fatin estadu ida, povu iha territóriu ida.

Paktu: Akordu, agrimentu, konkordánsia, kata sepakat (Ind) lia fuan kona malu.

Paktu Integridade: Akordu integridade entre ajénsia nain-rua ka liu kona-bá servisu importante sirak hodi dook hosi pratika korrupsaun.
E.g. : Servisu CAC nian iha tinan-2013, realiza ona diskusaun kona-bá paktu integridade hodi kria esbosu (draft) ba regula servisu entre Governu ho setór privadu iha área konstrusaun físika nian ka kontratu saida deit realiza entre Governu ho empreza, atu evita akontese protika gratifikasaun ka korrupsaun entre servidor públiku ho emprezáriu sira.

Parentesku: Ran família rasik, maun-alin rasik, orijen ida-deit, inan-aman ida-deit. Laços de sangue (port). Tuir artigu 11.o, parentesku, katak: 1. Ema sira ne’ebé iha ligasaun kazamentu ka aman ho oan rasik, bele servisu iha seksaun, departamentu ka ministériu ida, wainhira ida ho seluk la iha ligasaun diretamentu. 2. Eksepsionál se kuandu iha razaun forte atu justifika, ba funsionáriu sira ne’ebé iha ligasaun ran-familiar-rasik, tuir no. 1 iha leten, bele autoriza atu servisu, mesmu sira responde diretamente ida ho seluk, iha-ne’ebé sei iha aprovasaun uluk hosi entidade kompetente.

Partisipasaun Ekonomika iha Negósiu: Tuir kódigu penál artigu 299.ofunsionáriu ne´ebé, tanba razaun halao kna’ar públiku tenke intervein iha kontratu ka operasaun seluk ka aktividade, no aproveita kondisasun ida ne’e, hodi hetan ba nia ka ba ema datoluk, diretamente ka liu hosi ema seluk, vantajen patrimoniál, ka, liu hosi dalan seluk ruma, partisipasaun ekonómika ne’ebé la tuir dalan loloos, ho nune’e hasusar interese públiku sira ne’ebé mak nia tenke administra, fiskaliza no defende ka halao duni”.
E.g. : Sr. KW nu’udar Diretór Nasionál ida iha servisu aprovisionamentu nian. Iha tinan-2016, tuir orsamentu ne’ebé alokadu iha Item Manutensaun Ekipamentu no Edifisiu, kode 690) estabelese kontratu ida ba rehabilitasaun armajen ministériu Z nian. Iha prosesu aprovisionamentu nian, hatudu katak kompañia X mak sai manan-nain. Dokumentu kompañia X prepara hosi Diretór Nasionál no iha tempu determinadu, selebra ka ‘asinatura kontratu’ entre superior ministériu ho empreza nain. Projetu ne’e, iha nia andamentu finalizasaun, tuir tékniku identifika katak la iha kualidade. Kazu ne’e sai polémika no ikus hatoo keixa ba MP. Kazu ne’e MP hatoo despaixu ba CAC hodi loke prosesu investigasaun. Iha prosesu investigasaun nian identifika katak diretór ne’e iha ligasaun familiar ka ninia primu rasik mak responsável ba kompañia ne’e.
Senáriu iha tabela: Partisipasaun Ekonomika iha Negósiu, KP artigu 299.o:

No.
Elementiu Justifikadu (Krime)
Faktu sirak
Prova sirak
1
Funsionariu ne’ebé, tamba razaun halao knaar públiku;
- Sr. KW ne’e nu’udar Diretór Nasional Aprovisionamentu
- Sr. KW hanesan responsável ba selebrasaun projetu rehabilitasaun
-    Kualidade hanesan funsionáriu públiku;
-    Kaer kargu hanesan diretór;
-    Lidera prosesu aprovisiona-mentu ba projetu rehabilitasaun ne’e.
-    Iha kartaun funsionáriu.
2
Intervein iha kontratu ka operasaun seluk ka aktividade;
- Viola konflitu interese;
- Fó benefisiu ba kompañia X;
- La halo deklarasaun konflitu interese;
- Dokumentu kontratu nian
3
Aproveita kondisasun ida ne’e, hodi hetan ba nia ka ba ema datoluk, diretamente ka liu hosi ema seluk, vantajen patrimonial, ka, liu hosi dalan seluk ruma;
-    Kompañia X mak selebra kontratu ho Ministériu Z.
-    Dokumentu asinatura kontratu nian.
4
Partisipasaun ekonómika ne’ebé la tuir dalan loloos;
-    Kompañia X mak manan.
-    Diretór Nasional Aprovisionamentu viola ninia dever;
-    Testamuña painel;
5
Hasusar interese públiku sira ne’ebé mak nia tenke administra, fiskaliza no defende ka halao duni;
-    Projetu la kualidade.
-    Relatóriu inspesaun téknika.

Parentesku: Parente, família rasik, ligasaun ran (hubungan darah), ligasaun família, hubungan keluarga (Ind). Tuir Lei Funsaun Públika No. 8/2004, artigu 11.o deskreve katak parentesku: 1. Ema sira ne’ebé iha ligasaun kazamentu ka inan-aman ho oan sira, ba sira só bele servisu iha seksaun ka departamentu ka ministériu, se kuandu sira la iha ligasaun servisu diretamente ida ho seluk. 2. Eksepsional (bele permite) no kuandu iha razaun forte atu justifika ba funsionáriu sira ne’ebé iha ligasaun parentesku tuir pontu 1 iha leten, hodi hetan autorizasaun ba servisu, mesmu-ke iha ligasaun diretamente ida ho seluk, tenki liu hosi aprovasaun entidade kompetente.

Patrimóniu Estadu: Sasán Estadu nian, Konjuntu rekursu Estadu nian. Rekursu sirak ne’ebé utiliza ba funsionamentu dezenvolvimentu nasionál.
Tuir Dekretu-Governu No. 1/2015, loron 7 fulan-Janeiru, aneksu G, Formuláriu rejistu ba patrimóniu karreta no motorizada:

Naran
 
Espesifikasaun
Númeru Barkode
:
 
Xapa Matrikula
:
 
Kategoria
:
 
Sub-Kategoria
:
 
Marka
:
 
Modelu
:
 
Diskrisaun
:
 
Númeru xasis/serial
:
 
Fonte
:
 
Data R&I
:
 
Kustu USD
:
 
Númeru PO
:
 
Ministériu/Instituisaun
:
 
Departamentu/Sekretariadu
:
 
Divizaun
:
 
Munisípiu
:
 
Postu Administrativu
:
 
Utilizador
:
 

Pedidu Prorrogasaun: Husu atu hanaruk tan tempu ba investigasaun kriminál; husu atu extende tan tempu ba servisu ruma.

Pekulatu: Tuir Kódigu Penál, artigu 295.o nian, funsionáriu ida ne’ebé la ho lejitimidade (la tuir lei) foti ba nia diak rasik ka ema seluk, osan ka sasán ne’ebé bele muda (móvel), pύbliku ka partikular ne’ebé entrega ba nia, iha nia liman, ka nia bele hetan asesu ba tanba nia funsaun sira.
E.g.: Funsionáriu A nu’udar Xefe Departamentu, tanba ninia kargu, Ministériu X fó fiar hodi atribui transporte (karreta) ida hodi suporta ninia servisu lorloron (segunda too sexta-feira), tiur lei, kareta ne’e uza deit iha óras servisu nian, maibe iha sábadu ka domingu tenki iha autorizasaun eskrita hosi ninia DG ba servisu sirak ne’ebé ejiji duni. Maibe iha kazu seluk, la iha autorizasaun hosi superior/DG, funsionáriu ne’e uza kareta iha loron domingu hodi tula nia família ba pasiar no haris-tasi iha fatin turista nian.
Senáriu iha tabela: Pekulatu, KP artigu 295.o:

No.
Elementiu Justifikadu (Krime)
Faktu sirak
Prova sirak
1
Funsionáriu Ida
- Sr. A hanesan funsionáriu iha Ministériu X.
- Sr. A tama iha estrutura Ministériu X
-    Kualidade hanesan funsionáriu públiku;
-    Kaer kargu hanesan Xefe Departamentu;
-    Iha kartaun funsionáriu.
2
La ho lejitimidade (la tuir lei).
 - Loron domingu;
-  Estasiona karreta iha tasi-ibun.
-    Karreta patrimóniu Estadu;
-    La iha surat autorizasaun.
3
Foti ba nia diak rasik ka ema seluk.
 - Uza iha loron domingu.
-    Rejistu patrimóniu Estadu;
4
Osan ka sasán ne’ebé bele muda (móvel).
-    Karreta Estadu nu’udar patrimóniu Estadu.
-    Livru rejistu patrimóniu;
5
Pύbliku ka partikular ne’ebé entrega ba nia, iha nia liman, ka nia bele hetan asesu ba tanba nia funsaun sira.
-    Karreta Estadu entrega ba nia hodi halo servisu.
-    Dokumentu atribuisaun karreta;
-    Livru rejistu patrimóniu;

Pekulatu Uzu/Hana’in an hodi uza: Tuir kódigu penál artigu 296.o “Funsionáriu ida  ne’ebé uza ka hosik ema seluk uza ho finalidade ida ne’ebé la loloos, kareta sirak ka sasán móvel sira ne’ebé ho valór boot (signifikativu) ne’ebé entrega ona ba nia, iha nia liman ka nia bele hetan asesu ba sasán hirak ne’e tanba razaun nia funsaun sirak, hodi fó ba nia rasik ka ema datoluk, benefísiu  ne’ebé la tuir lei (la lejítimu) ka hasusar ema ruma.
E.g.: Funsionáriu pύbliku ida ne’ebé hetan autorizasaun hodi utiliza karreta tanba nia assume kargu ruma iha institusaun publiku ida nia laran, maibe dala ruma nia la obdese ba lei no prosedimentu ba utilizasaun karreta estadu nian, entaun iha loron feriadu/domindu ida, nia haruka nia oan (lei la fó autorizasaun) hodi lori/konduz karreta Estadu nian hodi tula nia Tio no Tia ba sira nia uma no nia oan mane seluk hodi ba treinu futebol.
Senáriu iha tabela: Pekulatu Uzu, KP artigu 296.o:

No.
Elementiu Justifikadu (Krime)
Faktu sirak
Prova sirak
1
Funsionáriu Ida
- Sr. A hanesan funsionáriu iha Instituisaun públiku ida.
- Sr. A iha kargu iha estrutura instituisaun nian
-    Kualidade hanesan funsionáriu públiku;
-    Kaer kargu iha instituisaun;
-    Iha kartaun funsionáriu.
2
Uza ka hosik ema seluk uza.
 - Loron  domingu;
-  Funsionáriu nia oan lori karreta Estadu.
-    Karreta patrimóniu Estadu;
-    La iha autorizasaun.
3
Finalidade ida ne’ebé la loloos
 - Uza ba interese familiar.
-    Lei la fó autorizasaun.
4
Kareta sirak ka sasán móvel sira ne’ebé ho valór boot
-    Karreta Estadu nu’udar patrimóniu Estadu.
-    Livru rejistu patrimóniu;
5
Entrega ona ba nia, iha nia liman ka nia bele hetan asesu ba sasán hirak ne’e
-    Karreta Estadu entrega ba nia hodi halo servisu.
-    Dokumentu atribuisaun karreta;
-    Livru rejistu patrimóniu;
6.
Razaun nia funsaun sira, hodi fó ba nia rasik ka ema datoluk, benefísiu  ne’ebé la tuir lei (la lejítimu) ka hasusar ema ruma
-    Prejuizu ba Estadu
-    Kustu manutensaun no seña kombustível

Perísia: Ema peritu; abilidade; destreza. Testemuña ne’ebé mak nu’udar ema matenek nain iha área espesífiku ida.

Permuta: Troka, resiproka; troka ema nain-2 (ida ba fali ida seluk nia fatin no hanesan). Tuir artigo 32.o, Lei No. 8/2004, permuta, katak: 1. Nomeasaun resiproka no simultánia hosi funsionáriu ne’ebé pretense ba kuadru pesoál servisu nian ka organismu distinadu. 2. Permuta halao entre funsionáriu sira ne’ebé pertense iha kategoria no karreira hanesan, rekerimentu hosi sira ne’ebé hakarak husu ka inisiativa hosi Administrasaun Públika, no liu hosi akordu.

Personalidade: 1. Karáter ka kualidade ba ema ida; 2. Buat ne’ebé determina individualidade ba ema ida. 3. Elementu estável hosi konduta ema ida; nia hahalok lorloron nian nune’e; buat ne’ebé diferente ho ema seluk 4. originalidade.

Personalidade Jurídika: unidade integrativa hosi ema ida, liga ho konjuntu karakterístika esensiál sirak (intelijénsia, temperamentu, emosaun) konstitui tuir prinsípiu legál nian. Atuasaun individuál iha servisu sirak halao tuir koridor lei nian.

Pesoál Koletiva: 1. Abrange ba ema barak; 2. Pertense ema barak. Iha lei CAC nian, segnifika katak: iha misaun prevene no kombate korrupsaun, sei hola parte integralmente pesoál hothotu CAC nian “Espesialista Anti-Korrupsaun”.

Pessa Prosesuál: Dokumentu sirak ne’ebé mak kompostu husi prova no sasán sirak ne’ebé mak tau hamutuk ona relasiona ho kazu espesífiku ida hodi entrega ba iha Ministériu Públiku no Tribunál.

Poder: Iha kompeténsia atu, iha posibilidade atu, iha autorizasaun atu, iha forsa atu, iha influénsia.

Poder Ezekutivu: Haree ba konstitusional Estadu nian (Lei-Inan), iha poder ba ezekusaun lei, polítika, seguransa no defeza, administrasaun no finansas públika Estadu nian. Bele haree iha kompenténsia Governu.

Poder Judisiáriu:  Haree ba konstitusional Estadu nian (Lei-Inan), iha poder ba  determina no assegura aplikasaun lei sirak hodi garante direitu entidade iha Estadu nian.

Poder Konstitusionál: Halao poder trias polítika (poder exekutivu, lejislativu no judisiáriu).

Poder Lejislativu:  Haree ba konstitusional Estadu nian (Lei-Inan), iha poder ba halo lei, fiskaliza servisu governu nian, aprova orsamentu hodi garante funsionamentu Estadu. Bele haree kompenténsia Parlamentu Nasionál.

Poder Marítimu: Kapasidade nasaun ida nian atu utiliza hodi kontrola rikeza tasi-nian ba ekonomia nasionál, sirkulasaun kaer-ikan no iha tempu funu atu impede no garante inimigu la bele utiliza territóriu tasi.

Poder Públiku: Órgaun/entidade sira ne’ebé iha autoridade atu halao servisu ba fins Estadu nian; Halao administrasaun públika.

Polísia Kriminál Espesializada: Halao kna’ar nu’udar polísia ba krime espesífiku. Refere ba CAC, nune’e nia halo nia kna’ar ba prevene no kombate krime korrupsaun.

Prerrogativa: Priviléjiu, prevalia, atribusaun, hak istimewa yang dimiliki oleh presiden (ind); direitu espesiál ne’ebé presitente hetan.
E.g.:Tinan-tinan presidente uza nia direitu prerrogativu hodi fó indultu ba presioneriu sira antes hetan rekomendasau hosi Ministériu Justisa.

Prevensaun: Impedimentu, fó hanoin atu labele halo, akonsella entidade sirak atu la bele monu ba hahalok/tentasaun ka halo infrasaun.
E.g.: Prevensaun nu’udar aktu ida atu impede hodi la bele fó prejuizu ba entidade seluk/governu/estadu.

Prevensaun Kriminál: Atividade fó edukasaun ka sensibilizasaun ba ema ka entidade lubuk ida hodi hado’ok sira nia komportamentu atu la bele monu ba krime ruma ka viola prosedimentu ruma ne’ebé vigora ona. Tuir pontu 1) artigu 5.o Lei CAC No. 8/2009, deskreve katak prevensaun kriminál ninia papel mak: a) Halibur (rekolla) no analiza infórmasaun hirak ne´ebé kait ho kauza sira, no prevensaun korrupsaun nian; b) Halo asaun sira kona-bá sensibilizasaun hodi limita lalaok  korrupsaun nian, motiva ema sira atu kuidadu (prekausaun) ka hamenus (redús) hahalok no situasaun hirak ne´ebé lori (fasilita) ema ba hamósu hahalok kriminozu sira; c) Fó hanoin (akonsella) kualkér instituisaun ka entidade públika kona-bá oinsa prevene no funu hasoru hahalok korrupsaun nian.

Prezunsaun Inosénsia: Presunção da inocência (port), preseption of innocent (ing), praduga tidak bersalah (ind). Ema (arguidu) ida seidauk konsidera hanesan sala-nain bainhira seidauk deside/tesi/ hakotu hosi tribunál.

Prinsípiu Anti-Korrupsaun: CAC destaka nia servisu ho prinsípiu anti-korrupsaun, mak hanesan: 1.legálidade; 2.toleránsia zero; 3.interese públiku, imparsialidade no igualdade; 4.transparénsia no publisidade; 5.konfidensiálidade; 6.independénsia no autonomia téknika; 7.kooperasaun institusional; 8.boa utilizasaun ba bens material CAC nian.

Prinsípiu Investigasaun: Tuir KPP, artigu 252.o, prinsípiu investigasaun katak: Ofisiozamente ka tuir rekerimentu, tribunál haruka hato’o meiu-de-prova hotu-hotu ne’ebé konsidera esensiál atu deskobre verdade, sarak respeita kontraditóriu.

Prinsípiu Kontraditóriu: Tuir KPP, artigu 246.º, prinsípiu kontraditóriu katak: Tribunál tenke fo-fatin atu ezerse kontraditóriu, nomeadamente molok fó desizaun kona-bá kestaun insidentál no iha produsaun prova ne’ebé aprezenta ka ezamina iha audiénsia, se lae, iha nulidade.

Prinsípiu Investigasaun: Tuir KPP, artigu 252.º, prinsípiu investigasaun katak: Ofisiozamente ka tuir rekerimentu, tribunál haruka hato’o meiu-de-prova hotu-hotu ne’ebé konsidera esensiál atu deskobre verdade, sarak respeita kontraditóriu.

Prinsípiu Legálidade: Tuir KP, artigu 1.o, prinsípiu legálidade katak: 1. Ita labele konsidera aksaun ka omisaun ida hanesan krime molok lei ne’ebé moris tiha ona kuandu aksaun ka omisaun  ne’e  akontese  define  aksaun  ka  omisaun  ne’e hanesan krime no estabelese pena respetiva. 2.  Medida  ba  seguransa  bele  aplika  de'it  ba  estadu  ho perigozidade ne’ebé nia presupostu lei anteriór define tiha ona.

Prizaun Alternativa: Tuir KPP, artigu 337.º, prizaun alternativa katak: 1. La selu multa no la halao ezekusaun patrimoniál karik, kondenadu tenke kumpre pena prizaun alternativa. 2. Kuandu hetan detensaun atu kumpre prizaun alternativa, kondenadu bele selu hotu kedas multa respetiva ba funsionáriu enkarregadu atu ezekuta mandadu-kaptura hodi hapara detensaun. Funsionáriu ne’e tenke entrega resibu kona-bá osan ne’e no sertifika tanba sá la halao mandadu-kaptura.

Prizaun Preventiva: Aplikasaun prizaun ba arguidu ida atu labele halai, atu la bele halo perturbasaun ba investigasaun ba nia no atu labele halo perturbasaun ba ordem públika. Tuir Kódigu Prosesu Penál, artigu 194.o deskreve katak: 1. Atu aplika prizaun preventiva tenke iha, hamutuk ho rekizitu sira previstu iha artigu 183º, presupostu sira tuirmai ne’e, dala ida: a) Indísiu forte katak arguidu halo krime dolozu punivel ho pena prizaun as-liu tinan tolu; no b) Medida-koasaun seluk laós adekuada ka laós sufisiente. 2. Prizaun preventiva bele aplika mos ba ema ne’ebé tama ka hela irregularmente iha territóriu nasionál ka ema ne’ebé hasoru prosesu ba estradisaun ka espulsaun, nu’udar lei espesífika regula. 3. Molok aplika prizaun preventiva, kuandu bele, ka aplika tiha prizaun preventiva, tenke rona arguidu atu fo-fatin ba nia atu dehan medida ne’e nia presupostu iha ka lae. 4. Kuandu iha rekizitu atu aplika prizaun preventiva, maibé arguidu iha anomalia psíkika, tenke hatama nia iha ospitál psikiátriku ka instituisaun adekuada seluk, enkuantu sei presiza medida provizória ne’e no anomalia ne’e sei iha.

Produtu Krime: Rikusoin sirak ne’ebé mak ema ida hetan husi hahalok krime nian.

Proibisaun: La bele halo, impede atu la bele halo, la permiti. Tuir artigo 42.o, Lei No. 8/2004, proibisaun, katak: Funsionáriu públiku la bele halo: a) Halao atividade ne’ebé prejudika ónra no dignidade Estadu nian; b) Abuzu podér; c) La ho autorizasaun Governu nian, sai fali funsionáriu públiku nasaun seluk; d) Uza ho lalaok boot-liu sasán, osan ka propriedade Estadu nian; e) Tuir, sosa, fan ka aluga, tuir lalaok ilegál (kontra lei), sasán, dokumentu sirak ka korespondénsia ne’ebé pretense ba Estadu nian; f) Halao atividade hamotuk ho kolega, superior ka subordinadu (staf) sira, iha-laran ka iha-liur iha setór ida-ne’ebé servisu ba, ne’ebé fó benefísiu ba interese pesoál nian ka direta ka indireta fó vantajem la-diak ba Estadu; g) Halao atividade negativa ho intensaun odiu/vingansa ba/ho subordinadu ka individu seluk sira, iha-laran ka iha-liur iha ambiente servisu nian; h) Simu prezente ka lembransa hosi ema ruma ne’ebé ho respeitu tanba iha relasaun ho ezersísiu funsaun servisu nian; i) Tama iha fatin sirak ne’ebé bele hatun ónra ka dignidade funsaun públika nian, ekseptu halao servisu tuir kna’ar funsaun sirak nian; j) Atua ho forma arbitrária ba/ho subordinadu ida; k) La bele halo ka halo ho forma ne’ebé parte seluk la bele hetan asisténsia naton, prejudika la iha vantajem; l) Halakon rezultadu departamentu nian; m) Uza segredu Estadu nian ne’ebé nia hatene hodi foti vantajem ba nia-an ka nia grupu nian; n) Servir (ajuda) intermediáriu ba imprezáriu sira hodi hetan kontratu ba fornesimentu sasán no servisu nian; o) La bele nain ba asaun (saham) ka titular kapitál/modal iha empreza ne’ebé nia atividade halao iha setór ne’ebé sira servisu ba; p) Hakotu/ hapara asaun (saham) ka titular modál empreza sirak nian ne’ebé nia atividade la halao iha setór ne’ebé sira servisu ba, maibe sira permite atu iha kontrolu diretu hosi empreza.

Promosaun: Hasa’e eskalasaun ka kargu, hasa’e deviza. Tuir artigo 22.o, Lei No. 8/2004, promosaun, katak dezignasaun ba funsionáriu públiku hosi eskalaun atuál (daudaun nia hetan/okupa hela) ba eskalaun a’as ida, bazea ba kritériu méritu no liu hosi konkursu própiu.

Protesaun: Fó seguransa, abrigu, ausíliu, resguardu.

Protesaun ba Sasin (testamuña): Tuir artigu 22.º, Lei harii CAC No. 8/2009, protesaun ba sasin no sira ne’ebé tulun (asistente) Komisaun katak: 1) Komisáriu bele husu protesaun ba sasin sira no ba ema seluk ne´ebé kolabora ho Komisaun tuir lejizlasaun ne´ebé aplika. 2) Sasin no ema sira-ne´ebé envolve iha investigasaun ho knaar ne’ebé Komisaun fó iha direitu ba husu protesaun, tuir temi iha lei.

Prova: Halo teste ba verisidade, halo autensidade ba sasán/instrumentu ruma, demostrasaun evidente, komprovasaun, demóstrasaun, verifikasaun, testemuña, depoimentu, buat ruma ne’ebé hateten lia loos ba eventu ruma, informasaun real no konkretu, sasin, buat ne’ebé sai sasin ba hahalok a’at ruma.

Prova Eskrita/prova ho hakerek: Prova, kompro-vasaun, demóstrasaun, verifikasaun sira ne’ebé apresenta ho  eskrita ka ho hakerek iha surat tahan leten, prova ho surat, laos ho ibun de’it.

Prova Materiál: Prova ne’ebé mak aprezenta hosi ema matenek nain ida ba asuntu espesífiku ida liu hosi teste no ezame sientífiku no laboratóriu nian.

Projetu: halibur atividade sirak, ne’ebé implika nia utilizasaun iha rekursu oi-oin, no nia ezekusaun determinadu ho objetivu ida.
Projetu nu’udar servisu ida ne’ebé halao ba dala ida deit (não repetitivo), planifikadu no realiza halao tuir espesifikasaun téknika nian ne’ebé determinada ona, no ho kustu, investimentu no prazu pré-definidu.
Bele mós define projetu katak servisu ida ho volume no komplexidade konsiderável tebes, ne’ebé realiza ho partisipasaun unidade sirak iha kompañia ida nian no eventualmente ho kolaborasaun hosi parte terseiru”. Típiku projetu sirak, hanesan Obra pontuál: (ponte, edifísiu, fábrika, aero-portu, portu, etc.), Obra linear: (estrada, liña elétrika, etc.) no rehabilitasaun no manutensaun. Objetivu hosi projetu, konsidera pontu importante tolu: 1) Hatudu  ka halao  ho “kualidade”; 2) Termina tuir  “prazu”; no 3) Halo tuir “kustu” ne’ebé estabelese ona?
Jestaun projetu hanesan konjuntu atividade ne’ebé liu hosi planeamentu, koordenasaun iha ezekusaun no kontrolu ne’ebé atu garante dezenvolvimentu projetu ida ke diak  no halai tuir nia sasukat (“kualidade”, “prazu”, “kustu”)

Projetu Emerjénsia: Projetu ne’ebé hala’o iha tempu emergénsia, projetu ne’ebé hala’o ho lalais, urjenti, labele adia, prioridade uluk. Tuir Rejime Jurídiku Aprovisionamentu nian katak projetu emerjénsia bele implementa liu hosi aprovisiona-mentu ajuntu diretu nian, konsta iha artigu 44.o.
E.g.: Iha tempu udan-taurai makas, Governu aloka orsamentu boot ba projetu ho klasifikasaun “projetu emerjénsia”. Iha projetu ida-rua mak la tama iha klasifikasaun emergénsia no la halao tuir prosedimentu legál lei arpovisonamentu nian, no projetu sirak ne’e deskonfia hamosu prátika korrupsaun.

Promosaun: Hasa’e grau, hasa’e eskalaun. Dezignasaun funsionáriu públiku ida ba eskalaun ka grau superior hosi eskalaun ka grau ne’ebé nia okupa hela, tuir kritériu méritu no perante konkursu públiku.

Prorogasaun: Hanaruk tan tempu; ekstende tan tempu; delasaun.

PSIK: Polísia Siéntifika Investigasaun Kriminál. PSIK harii tuir Dekretu-Lei No. 15/2014, loron 14 fulan-Maiu ho nia natureza nu’udar korpu superiór polísia kriminál, ne’ebé organiza tuir ierarkia iha Ministru Justisa nia mahon ho autonomia administrativa, finanseira no patrimoniál. No nia misaun atu fó tulun ba autoridade judisiál sira, dezenvolve no promove asaun prevensaun, detesaun no investigasaun hirak ne’ebé hola parte iha ninia kompeténsia ka hirak ne’ebé autoridade judisiál kompetente sira fó ba nia, hanesan asegura sentralizasaun nasionál ba informasaun kriminál no koordenasaun operasionál ne’e rasik no kooperasun polisiál internasionál.

Rede Anti-Korrupsaun: Grupu prevene korrup-saun; grupu estudante sira hanoin hanesan hodi prevene korrupsaun.
E.g.:Planu Estratéjiku CAC nian, hamosu programa no atividade hodi kria Grupu Anti-Korrupsaun iha nível sekundáriu too nível universitáriu, hanesan iha tinan-2014 CAC estabelese Grupu RUAK (Rede Universitáriu Anti-Korrupsaun), kompostu hosi estudante universitáriu sira iha universidade sirak iha Kapitál Díli.

Rede Korrupsaun: Rede korrupsaun, konjuntu ema ka grupu korruptor sira ne’ebé iha objetivu atu halo korrupsaun ka buka benefísiu ba sira nia grupu liu hosi dalan kontra lei ne’ebé vigora no aumesmu tempu ho sira nia matenek hases-an hosi aplikasaun lei nian.
E.g.: Planu estratéjiku CAC, 2012-2020, nia meta prinsipál ida mak deskobre no sobu rede no prátika korrupsaun ho krime koneksa sirak.

Rede Tráfiku: Rede tráfiku, konjutu ema ka grupu ne’be iha objetivu hanesan atu halo tráfiku ba ema. 

Rejime Duodesimál: Rejime autorizasaun espesífiku ba ezekusaun orsamentu Estadu nian hosi entidade Estadu/Governu hothotu, iha/kada fulan-fulan tanba OGE seidauk hetan aprovasaun no tama iha vigor. Tuir Lei No. 13/2009, deskreve iha artigu 31.o, rejime duodesimál katak: 1. Iha situasaun ne’ebé orsamentu la tama iha vigor iha tinan dahuluk finanseiru nian, Governu bele uza fali Dotasaun Orsamentu Temporál (DOT) ba halao nia atividade sirak, desde-ke: a) Kada dotasaun orsamentál kobre deit despeza ida durante períodu la liu fulan ida; b) Kualker dotasaun orsamentál la bele liu um doze avos (1/12) hosi dotasaun orsamentu ne’ebé define tiha ona, tuir lei OGE tina kotuk nian. 2. DOT ne’e sei kaduka/lakon kuandu iha ona lei OGE foun.
E.g.: Tanba impasse polítika iha IV Lejislatura Parlamentu Nasionál no VII Governu Konstitusionál RDTL, iha tinan fiskál 2018 (fulan-Janeiru too fulan-Juñu), Governu ezekuta DOT hodi finansia atividade hothotu instituisaun Estadu/Governu nian iha ka fulan-fulan.

Rekuperasaun Ativa: Recuperação de ativa (port), Asset recovery (Ing). Rekuperasaun legál hosi Estadu/Governu ba sasán sirak ne’ebé lakon tanba prátika hosi korrupsaun hosi rejime aktuál ka anterior, sira nia família, parseiru polítiku ka ema estranjeiru, hafoin hetan ona desizaun hosi tribunál. [The legál process of a country, government and/or its citizens to recover state resources stolen through corruption by current and past regimes, their families and political allies, or foreign actors]
E.g.: Estadu Timor-Leste liu hosi Ministériu Públiku hatoo karta pedidu ba Ministériu Negósiu Estranjeiru hodi hasai Nota-Reklamasaun Polítika ba rekuperasaun ativa ba sidadaun Amerikanu Bobby Boye (asesór legál internasionál ne’ebé servisu iha Ministériu Finansas, IV Governu Konstitusionál) ne’ebé hetan sentensa ona iha tribunál USA tanba komete fraude no fó prejuizu ba Estadu Timor-Leste ho osan + $US 3,5 millaun, hodi devolve/entrega fali osan korrupsaun nian mai Estadu Timor-Leste.

Rekursu: Efeitu atu hatoo ba, ajuda, sokoru, desizaun kona-bá prosesu dixiplinar bele iha rekursu ba ulun boot servisu nian. Tuir KPP, artigu 350.º, rekursu katak: Iha prosesu sumáriu iha deit rekursu hasoru sentensa ka despaxu ne’ebé halo prosesu hotu.

Rekursu Ekstraordináriu: Ema sira ne’ebé lei permite atu la-simu desizaun tribunál justisa iha última instánsia no distina atu kumpri, ba kazu eksepsionál sirak.

Rekursu Finanseiru: Kuantidade osan hosi  instituisaun ida nian ne’ebé iha, sumber daya uang (ind).

Rekursu Kontensiozu: Rekursu foti lia hasoru malu, katak foti lia ba autoridade ka jurisdisaun propiu sira, rekursu esternu, wainhira kazu ruma la bele resolve iha ministériu, sekretariu estadu, ka ajénsia seluk governu nia laran entaun kazu ne’e bele rekursu ba nível juridisaun ne’ebé a’as liu. Peradilan banding (Ind), judicial appeal (Ing).

Rekursu Naturál: Rikusoin rai nian ne’ebé existe hanesan mina-rai, floresta (ailaran) no mineral seluk; sumberdaya alam (Ind), natural resources (Ing).

Rekursu Umanu: Ema lubuk ida ne’ebé ho kompeténsia profisionál no abilidade téknika hodi servisu iha instiuisaun ka estadu ida; human resourses (Ing), sumber daya manusia (Ind).

Relatóriu Interkalar: Relatóriu ida ne’ebé mak halo hosi investigador ida atu esplika situasaun espesífiku haleu kazu ida ho objetivu hodi husu intevensaun Ministériu Públiku no Tribunál tantu iha rai laran no mós iha rai liur nune’e Ministériu Públiku no Tribunál bele kompreende kona-bá situasaun refere hodi halo intervensaun tuir lei ne’ebé mak iha.

Relatóriu Finál: Relatóriu ba atividade ida ne’ebé hotu/termina ona. Iha investigasaun korrupsaun ne’ebé CAC halo tuir delegasaun kompeténsia ne’ebé MP haruka mai ho ninia limite tempu bele loron 30, atu nune’e kuandu investigasaun finaliza, sei haruka relatóriu finál ba MP hodi estuda no halo akuzasaun. Tuir Kódigu Prosesu Penál artigu 234.º, relatóriu finál katak: 1. Iha kazu previstu iha artigu 57º, nº 2, investigasaun hotu tiha, entidade enkarre-gada atu halo inkéritu hakerek relatóriu finál no haruka autus ba Ministériu Públiku no 2. Kuandu haré hatak presiza halo tan Dílijénsia komplementar hodi deskobre verdade, Ministériu Públiku haruka halo Dílijénsia ne’e, fiksa ho prazu atu halo.

Relatu Deligénsia Eksternál RDE): Relatóriu ida ne’ebé mak halo husi investigador hodi fó hatene kona-bá asaun no autuasaun sirak ne’ebé mak nia halo relasiona ho investigasaun ba kazu ne’ebé mak nia investiga hela ka kazu ne’ebé mak nia dezenvolve no averigua hela.

Renumerasaun: Rekompensa, prémiu, pagamentu, adisionál, reparasasun; sumber pengahasilan (ind).

Reportagem Fotográfika: Relatóriu ne’ebé kompostu hosi fotografia kompletu ho ninia esplikasaun kona-bá sasán no movimentasaun ema nian hahu hosi inísiu to’o ninia estatutu ida ikus.

Reseita Públika: Kuantidade hosi rekursu monetá-ria ne’ebé estadu simu iha períodu ida; renda pύblika, rendimentu pύbliku. Reseita Estadu RDTL kada tinan-tinan hetan/simu reseitu públika liu hosi taxa petrolífera no naun-petrlífera ba sustenta dezenvolvimentu nasionál.

Item Code
Item Description
Line item Code
Line item Description
500
Taxes on commodities
 
5000
Sales Tax
5001
Excise Tax
5002
Import Duties
5003
Export Duties
510
Taxes on income
 
 
 
5100
Individual Income Tax
5101
Individual Income Tax Others
5102
Withholding Tax
5103
Corporate Taxes
520
Service Tax
5200
Service Tax
530
Other Tax Revenues
5300
Other Tax Revenues
540
Fees & Service charges
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5400
Business Registration Fee
5401
Postage Fees
5402
Property rentals
5403
Interest Receipts
5404
Water Fees
5405
National University Fees
5406
Vehicle Registration Fees
5407
Vehicle Inspection fees
5408
Driver Licence Fees
5409
Franchising Public Transp Fees
5410
Transport Penalties
5411
Other Transport Fees
5412
Telecommunication Fees
5413
ID & Passport
5414
Visa Fees
5415
Hospital & Medical fees
5416
Court Fees
5418
Electricity Fees & Charges
5499
Other Fees
5417
Vehicle Inspection fees
550
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Other Non-Tax Revenue
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5500
Dividends, profits & gains
5501
Fines & Forfeits
5502
Mining & Quarring Operation Royalty
5503
Fines-Health Professionals
5504
Bid Document Receipts
5505
Interest Receipts
5506
Auctions
5507
Sale of Rice
5508
Sale of Local Produce
5509
Jogos Sociais
5510
Rental
5512
Productos Florestais
5513
Economic Aliment Inspection Penalty
5514
Investment Registration Fee
5515
Sales of Local Products
5516
Rent of Building-Ministry of Education
5517
RTTL Fee
5518
Sanitaton Service Fee
5599
Other Non-Tax Revenue
560
Capital Receipts from Petroleum Fund
5610
Capital Receipts from Petroleum Fund
570
 
 
 
 
 
Grants & Contributions
 
 
 
 
 
5700
Aid, Material & Equipment
5701
Grants & Contributions
5702
LDP Grant
5703
IDA Grants
5704
Multi Donor TF Grants-MDTF
5799
Other Grants
590
 
Revenue Retention Agencies
5900
Electricity Fees & Charges
5901
Port Charges & Fees
5902
Aviation Service Fees
5903
Institute Equipment Management Receipts
5904
Sanes Fees

Reseptor: Rona-nain, ouvinte; ema ne’ebé simu informasaun; komunidade ne’ebé simu informasaun.
E.g.: CAC kada semana rua iha loron kinta-feira fulan-fulan, sempre hatoo informasaun ka lokutor anti-korrupsaun nian iha rádiu FM Sekretária Estadu Komunikasaun (SEKOM) nian ba reseptor ka telespetador sira iha rai-doben Timor-Leste.

Resolusaun: 1. Aktu atu resolve; desizaun, delibera-saun; 2. Kapasidade atu resolve, deliberar, desidir; 3. Desígniu, intentu, tensaun, propósitu; 4.Transforma-saun, konversaun, mudansa; 5. Firmeza; bravura, korajem; 6. Extinsaun (hosi kontratu ka direitu ida).

Resolusaun Governu No. 2/2011, loron 9 fulan-Fevereiru: Nomeasaun Komisaun Anti-Korrupsaun nuudar kontaktu ba asuntu sirak relasionadu ho aplikasaun Konvensaun Nasoens Unidas Kontra Korrupsaun (UNCAC).

Responsável Kriminál: Ema ne’ebé mak sai autór ka responsável prinsipal ba aktu krime ida. Tuir KP, artigu 12.o, responsabilidade kriminál katak: 1. Responsabilidade kriminál tanba infrasaun sira-ne’ebé hakerek hela iha Kódigu ida-ne’e monu de'it ba pesoa singulár sira no labele tranzmite ba ema seluk. 2.  Kuandu  no  iha  kondisaun  ne’ebé  lei  konsagra expresamente  maka  pesoa  koletiva  bele  hetan responsabilidade  kriminál  tanba  infrasaun  prevista  iha Kódigu ne’e ka iha lei espesiál. Tuir artigu 10.º, Responsabilidade Sivíl no Kriminál Komisáriu CAC, katak: 1. Komisáriu la hatán hahalok sivíl ka kriminál ne’ebé nia hatudu, no hanoin hirak ne´ebé hasai wainhira halao ninia funsaun, nune’e  mós asaun judisiál ho responsabilidade sivíl hasoru Estadu, ne´ebé tenke fó ka selu fali (direitu ba regresu). 2. Komisáriu hatán ba Parlamentu Nasionál kona-ba infrasaun hirak ne´ebé nia halo wainhira halao ninia funsaun sira no wainhira hatudu no halo violasaun todan ba ninia obrigasaun sira ne’ebé  Lei ida-ne´e haruka. 3. Parlamentu Nasionál hatoo ba Prokuradór Jerál Repúblika nian bainhira iha koñesimentu kona-ba kualkér krime ne´ebé Komisáriu ne´e halo wainhira nia halao ninia funsaun sira. 4. Wainhira iha prosedimentu kriminál hasoru Komisáriu, no hetan akuzasaun definitiva, Parlamentu Nasionál deside hodi hasai imunidade. 5. Juíz kompetente mak husu ba Parlamentu Nasionál hodi hasai imunidade, ho desizaun ne´ebé fóti hosi maioria Deputadu sira ne´ebé tama. 6. Desizaun kona-ba la hasai imunidade automátikamente suspende prazu preskrisaun ne´ebé relasiona ho objetu akuzasaun nian tuir prevé ona iha lei kriminál sira.

Réu: Ema ne’ebé akujadu iha asaun kriminoza nian ka aktu kontra interese públiku. Iha prosesu sivil réu mak ema ne’ebé reklama nia interese ruma mak ema seluk hadau, okupa ka la-selu.

Saláriu no Vensimentu: Tuir Orsamentu Jeral Estadu (OJE) nian, ne’e klasifika iha kategoria saláriu no vensimentu ne’ebé destinadu ba despeza sirak ne’ebé funsionáriu  sira simu wainhira hala’o ona sira nia obrigasaun iha tempu determinadu, saláriu mensal ka saláriu fulan-fulan nian, osan ba selu óras ekstraordinária, osan ba selu abonu família. Iha termu finansas nian, katak orsamentu ne’ebé destinadu ba selu funsoináriu permanente (funsionáriu públiku, PNTL, F-FDTL, nsst), nomeasaun polítika temporáriu no estrangeiru. Ba assessor nasionál ka internasionál selu iha kategoria bens no servisu, iha item asisténsia téknika.
Checklist ba Submisaun Pedidu Pagamentu

No.
Natureza Pagamentu
Dokumentu Rekizitadu
1.
Saláriu no Vensimentu
-     Kontratu ka Termu Eskritóriu;
-     Detallu Konrta-Bankária;
-     Kartau Identidade;
-     Atendimentu;
-     Coding Block;
-     Ba pagamentu esesivu persija Karta Autorizasaun Reklamamentu Pagamentu Esesivu;
-     Ba pagamentu retroativa persija Karta Autorizasaun Reklamamentu Pagamentu Naun-pagadu.
2.
Overtime
-     Overtime sheet;
-     Detallu Konrta-Bankária.

Sasin Xave: sasin xave refere ba hahalok krime ruma maka individu ida ne’ebé hatene, informasaun xave, informasaun ne’ebé bele deside arguidu refere sala ka la-sala. Informansaun ne’ebé bele hafiar juiz sira atu fó sentensa ne’ebé loloos no justu ba arguidu ruma. Sasin ne’ebé iha koñesimentu direta ba aktu ka eventu ida.

Segredu Estadu: Buat sirak ne’ebé pertense ba Estadu nian, la iha ema/entidade ka grupu ida atu fó sai ba ema datoluk hodi salvaguarda seguransa Estadu nian. Tuir Kódigu Prosesu Penál, artigu 128.o katak: 1. La bele halo pergunta ba funsionáriu kona-bá faktu ne’ebé konstitui segredu Estadu. 2. Iha segredu Estadu ne’ebé artigu ida-ne’e refere tama faktu ne’ebé, revela karik, maske la fo-fatin ba krime, bele hamosu prejuizu ba Estadu Timor-Leste nia seguransa, interna ka esterna, ka ba ordem konstitusionál nia defeza. 3. Kuandu testemuña invoka segredu-de-Estadu, tribunál tenke komunika no husu ba Ministériu ba Justisa atu konfirma, iha loron 60 nia laran, segredu ne’e iha duni ka lae no 4. Liu tiha prazu referidu iha númeru anteriór, konfirmasaun la mai karik, testemuña tenke fó depoimentu.

Segredu Funsionáriu: Segredu ne’ebé funsionáriu ida labele hatoo sai. Tuir Kódigu Prosesu Penál, artigu 127.o katak: 1. La bele halo pergunta ba funsionáriu kona-bá faktu ne’ebé konstitui segredu funsionáriu ne’e hatene tanba funsaun ne’ebé nia kaer no 2. Artigu anteriór, nº 2 no 3, nia dispozisaun aplika mos iha-ne’e (Artigu 2.º, Prinsípiu legálidade, katak konsekuénsia jurídiko-kriminál ne’ebé mai hosi krime tenke aplika tuir norma ne’ebé hakerek iha Kódigu ida-ne’e. Artigu 3.º, Lakuna nia integrasaun katak iha kazu omisu, kuandu Kódigu ida-ne’e nia dispozisaun la bele aplika analojika-mente, tenke aplika prosesu sivíl nia norma ne’ebé iha armonia ho prosesu penál, i, norma ne’e la iha karik, prosesu penál nia prinsípiu jerál.

Segredu Justisa: Buat ne’ebé tuir lei la bele hatoo sai (divulga) ba kualker ema ka entidade ida, sigilu kona-bá kazu ka krime ida iha prosesu investigasaun hela. Tuir KPP, artigu 74.o hatete katak: 1). Partisipante prosesuál hotu-hotu no ema ne’ebé iha kontaktu ho prosesu no koñesimentu, totál ka parsiál, kona-bá nia konteúdu, la bele divulga buat-ida. 2). Ema ida la bele siste aktu prosesu’al ne’ebé nia la iha direitu ka obrigasaun atu asiste, ka hola koñesimentu kona-bá aktu prosesuál ne’e nia konteúdu.

Segredu Profisionál: Segredu ne’ebé kabe ba ema/entidade nia profisaun atu labele fó sai. Tuir Kódigu Prosesu Penál Timor-Leste iha artigu 126.o hatete katak: 1. Relijiaun ka konfisaun relijioza nia ministru, advogadu, médiku, jornalista, instituisaun kréditu nia membru ka ema ne’ebé lei permite ka obriga rai segredu iha direitu atu lakohi fó depoimentu kona-bá faktu ne’ebé tama iha segredu ne’e. 2. Kuandu iha dúvida fundada kona-bá rekuza ne’e nia lejitimidade, autoridade judisiária ne’ebé hasoru rekuza ne’e halo averiguasaun nesesária, no, hetan karik konkluzaun katak rekuza ne’e la iha lejitimidade, haruka ka rekér ba tribunál atu haruka fó depoimentu. 3. Kuandu juíz, ofisiozamente ka tuir rekerimentu, ható insidente ne’e, tribunál as-liu ida-ne’ebé insidente ne’e moris, ka, insidente ne’e foti iha Supremu Tribunál ba Justisa karik, tribunál ida-ne’e nia plenáriu, bele haruka testemuña fó depoimentu ho violasaun ba segredu profisionál kuandu haré katak depoimentu iha situasaun ida-ne’e hetan justifikasaun, tuir lei penál nia norma no prinsípiu aplikavel, nomeadamente tuir prinsípiu kona-bá interese preponderante nia prevalénsia. 4. Númeru anteriór nia dispozisaun la aplika ba segredu relijiozu no 5. Iha nº 2 no 3 nia previzaun, molok fó desizaun, tribunál ka Supremu Tribunál ba Justisa tenke rona uluk organizmu ne’ebé reprezenta profisaun ne’ebé iha relasaun ho segredu profisionál ne’e, atu halo-tuir lei aplikavel ba organizmu ne’e.

Selajem: Selagem (port), police line (ing), garis polisi (ind).
E.g.: Atu evita ema kualker ida asesu ba fatin krime nian, polísia tau selajem (garis polisi) durante tempu investigasaun nian.

Sensebilizasaun: Aktu ka efeitu kona-bá sensibiliza (eduka, hatete ka fó-sai) buat ida ba entidade ka públiku sira.

Sensebilizasaun Korrupsaun: Aktu ka efeitu kona-bá sensibiliza (eduka, hatete ka fó-sai) asuntu krime korrupsaun nian ho ninia efeitu sirak ba entidade ka públiku ne’ebé sai targetu.

Setór Privadu: Setór ne’ebé kompostu hosi ema privadu sira ho interese lukrativu; setór privadu ne’ebé kompostu hosi emprezáriu ki’ik, média no boot; setór privadu nu’udar parseiru governu ka estadu nian hamutuk ho setór sirak seluk hanesan kooparativa no sosiedade sivíl hodi alkansa objetivu estadu nian.

Setór Pύbliku: Destinadu ba povu ka kolektividade, pertense ba governu país ida nian, uza ba ema hotu, komum, nakloke ba kualker ema ida.
E.g. CAC iha nia planu anuál 2018 kontinua halo semináriu ka workshop ho ministériu sirak kona-bá utilizasaun loloos patrimóniu Estadu nian.

Servisu Estraordináriu: Servisu liu tiha oras servisu, servisu liu oras normal, serviço extraordinario (port) lembur (Ind), overtime, extra ordinary work (Ing),

Sigilu: Segredu, misteriu, konfidensiál.

Sigilu Profisionál: Dever étiku ne’ebé impede atu fó sai asuntu konfidensiál liga ho servisu profisionál nian.

Sinerjia: Servisu hamotuk; aktu ka esforsu hosi koordenasaun instituisaun lubuk ida ba realizasaun atividade ida; asaun simultánia; servisu komum.
E.g.: Atu prevene no kombate korrupsaun ho rigor no firmeza, CAC destaka servisu hamotuk ho instituisaun Estadu seluk, sosiadade sivil, ajénsia internasionál nsst.

Single Source: úniku rekursu, refere ba termus tenderizaaun projetu nia signifika mak  hili, hatudu, eskolha, indica (port), award (ing) ba kompañia ida atu fó projetu ruma ba nia maske la tuir prosedimentu aprovizonamentu ida ne’ebé loloos, justu no transparente, single source bele hamósu tendénsia subornu, korrupsaun, kong kali kong, ka mal administrasaun nsst.
E.g.: Prátika single source ne’e barak liu akontese iha tempu krize 2006 to’o 2009 nia laran, atu resolve problema krize polítika no militar, IV Governu konstitusional hakarak aselera prosesu desenvolvimentu infrastrutura no IPD’s liu hosi implementasaun projetu emerjensia projetu sira ne’e distribui ba kompañia sira ne’e liu hosi prátika single source, tanba irregularidade sira ne’ e governu hetan presaun maka’as hosi membru Parlementu no soseidade sivíl balu.

Soberania: Soberania, kedaulatan (Ind), sovereignty (Ing). Orgaun soberania orgaun ne’ebé a’as liu iha Nasaun  ida ne’e, TL iha orgaun soberania 4 :  Presidente da Republika, Parlamentu Nasional, Governu no Tribunál.

Solisitasaun: Rekejisaun, husu, pedidu, suplika.
E.g. Emprezáriu ida fó subornu ba xefe aprovisionamentu atu fó porjetu ba nia. Atividade ilegál organizadu, la honestu, trik negόsiu nian, haes osan hosi negosiante sira tuir dalan obrigatóriu/forsa.

Sosiedade Sivíl: Asosiasaun sirak ne’ebé ho objetivu la lukrativu; Grupu voluntáriu sira hakesi-an iha organizasaun ka sindikatu hodi ajuda komunidade sira.
E.g.: NGO CEPAD halo akordu ho CAC hodi dizemina papel prevene no kombate korrupsaun ba komunidade sira. Asaun CEPAD nia la iha orientasaun atu hetan osan ruma hosi CAC ka komunidade sira ne’ebé sira hola parte ba.

Subornu: Fraude, oferta, promesa, doasaun, ka solisitasaun ba  vantajem ruma hanesan insentivu ida ba asaun ida mak ilegál  antiétika/kontra étika, sobu konfiansa. insentivu ida liu hosi forma hanesan   presente, empréstimu, taxa, prémiu ka vantajen seluk. Subornu tuir artigu 281.o Kódigu Penál deskreve katak: Ema ne’ebé konvense ka tenta konvense ema-seluk, ho prezente ka promesa konaba vantajen patrimoniál ka la patrimoniál, atu pratika faktu referidu iha artigu 278 ka 279 no ema ne’e pratika duni faktu ne’e, sei hetan pena prizaun too tinan 4.

Subsídiu: Kontribuisaun osan ba entidade ne’ebé persija liuliu hosi Estadu ba povu ne’ebé kbi’it laek.
E.g.:Subsídiu ba ferik no katuas, estadu fó subsídiu ba ferik no katuas (terseira idade) tuir loloos ema ne’ebé simu osan estadu nian tenki servisu ba estadu, maibe iha kazu ida ne’e tanba kondisaun eksepsionál ruma mak estadu fó subsídiu.

Subvensaun Públika: Simu apoiu hosi instituisaun Estadu/Governu hodi sezenvolve ekonomia kbi’it laek povu remota nian. Tuir Dekretu-Governu No. 1/2009 hanesan baze legál hodi regulariza lalaok implementasaun subvensaun públika ba atividade ekonomia ki’ik iha Estadu Timor-Leste.

Subversaun: Subversaun, derubada, derota, destruisaun, ruina, subversion, overthrouw(Ing), subversi, pengulingan pemerintahan(Ind).

Surat Konsensaun: Surat konsensaun, carta de Concessão (port), surat hibah (Ind) surat kona-bá transferénsia direitu propietáriu kona-bá sasán ne’ebé bele muda no labele muda (wainhira nia nain  sei moris). 

Surat Konfiskasaun: Konfisku, prende, kaptura legál, surat konfiskasaun, surat peyitaan (Ind), karta formal ka orden ida ne’ebé estadu ka (polísia) mak hasai atu hadau sasán ruma maibe tenki iha lisensa hosi tribunál.

Suspeitu: Suspeitu, suspect (Ing), tersangka (Ind) ema ne’ebé dizkonfia halo aktu kontra lei ruma. Tuir KPP, artigu 58.º, suspeitu katak: Ema ne’ebé indísiu ruma hatudu katak nia halo tiha ona ka prepara-án atu halo krime ruma, ka hola parte ka prepara-án atu hola parte iha krime ruma.

Suspensaun: Hapara iha tempu balun de’it, pemberhentian sementara (Ind), interupsaun, inatividade temporária,
E.g.:Suspensaun sei aplika na funsionatiu pύbliku ruma ho kazu neon matek (neglijensia) lalai (Ind) neon todan (dezinterese) atu halo tuir dever professional sira hanesan hakerek iha artigu 86 lei no 8/2008 kona-bá funsaun publika nia.

Taka Investigasaun:  Taka kazu ruma, katak kazu ne’ebé refere signifika remata, ka hotu ona, kazu termina, hakotu kazu ruma, investigasaun la kontinua.

Tarefa: Fahe servisu; targetu servisu ne’ebé hakarak atinji; servisu ne’ebé atu ezekuta.
E.g. : CAC nia papel importante ida iha servisu investigasaun nian mak destaka tarefa servisu sirak tuir diresaun ka unidade idaidak nian.

Tarifa: Folin, rate (ing), presu ida ne’ebé ema kobra ba atendimentu ida ne’ebé efektivu ba servisu (jasa) ida nian.
E.g. :Tarifa transporte hosi Díli-Ainaro ba-mai $7, normalmente tarifa ne’e flutuasaun (tun sae) depende ba ekonomia rai laran.

Taxa: Impostu, tributu, presu kobra hosi servisu legál ida, tarifa, valór proposional ne’ebé kobra ba prestasaun servisu pύbliku ruma.

Taxa Kámbiu: Taxa de câmbio (port), relasaun troka osan nasaun rua nian; presu osan estranjeiru nian kompara ho osan unidade nasionál nian.
E.g. : Osan $1 dolár amerika ita kompara ekivalénsia Rp. 13.000,-

Taxa Juru: Taxa de juro (port), osan-funan; Relasaun persentajen entre juru ne’ebé kobra iha tempu períodu ida no modál ne’ebé impresta hosi banku ida.
E.g. : Osan ne’ebé ita empresta iha BNCTL ita tenki selu nia funan iha tinan-ida 0,8%.

Terrorismu: Halo teror, halakon étniku ida nia rasa/jerasaun, kontra estadu, kriminozu. Tuir KP, artigu 132.o, terrorizmu katak: 1.  Ema  ne’ebé  pratika  krime  sira  prevista  iha  artigu 131.o iha kraik, n. 1, alínea a) too c) no e), ka krime naran ida ho meiu sira referidu iha númeru ida-ne’e nia alínea d) ka f), ho intensaun referida iha ne’ebá, sei hetan pena prizaun tinan 12 too 25 ka pena korrespondente ba krime pratikadu ho nia limite mínimu no másimu agravada ho datoluk ida, kuandu pena ne’e hanesan ka todan liu. 2. Pena ne’e bele hetan atenuasaun espesiál ka la fó-fatin ba  punisaun  kuandu  ajente  hosik  tiha  nia  aktividade voluntariamente, hadook tiha ka hatún konsideravelmente perigu ne’ebé aktividade ne’e hamosu, impede rezultadu ne’ebé lei hakarak evita atu mosu ka ajuda konkretamente hetan prova desiziva atu identifika ka kaptura responsável seluk. Organizasaun Terrorista, tuir KP, artigu 131.o, katak 1.  Sei  konsidera  grupu,  organizasaun  ka  asosiasaun terrorista  ema  na'in  rua  ka  liu  tan  ne’ebé,  atu  realiza finalidade polítika, ideolójika, filozófika ka konfesionál, aktua  konsertadamente,  ho  intensaun  atu  prejudika integridade ka independénsia nasionál, impede, altera ka subverte  instituisaun  nasionál  ka  internasionál  sira  nia funsionamentu, halo-ta'uk ka obriga autoridade públika, organizasaun internasionál ka ema ruma, grupu ruma ka populasaun em jerál halo buat ruma, la halo buat ruma ka tolera buat ruma, ho krime grave: a)  Hasoru  ema  nia  vida,  integridade  fízika  ka liberdade; b) Hasoru transporte no komunikasaun, inkluindu komunikasaun telegráfika, telefónika, ho rádiu ka ho televizaun, sira nia seguransa; c)  Ne’ebé  hamosu  ho  dolu  perigu  komún,  ho inséndiu,  explozaun,  libertasaun  ba  substánsia radioativa  ka  ba  gas  tóksiku  ka  asfiksiante, inundasaun  ka  avalanxe,  desmoronamentu  ba konstrusaun,  kontaminasaun  ba  alimentu  no  be ne’ebé ema atu hemu ka difuzaun ba moras, praga, planta ka animál nosivu; d) Iha ne’ebé sei uza enerjia nukleár, arma de fogu, substánsia ka enjeñu explozivu, meiu insendiáriu ho  natureza  naran  ida,  enkomenda  ka  karta armadillada; e) Aktu ne’ebé destrui ka impede meiu ka via ba komunikasaun, servisu públiku sira nia instalasaun ka instalasaun internasionál ka instalasaun atu halo abastesimentu  no  satisfasaun  ba  populasaun  nia nesesidade vitál, ka dezvia sira hosi sira nia fim normál; f) Arma biolójika ka kímika nia investigasaun no dezenvolvimentu. 2. Ema ne’ebé promove ka funda grupu, organizasaun ka asosiasaun terrorista, tama iha, partisipa ka apoia grupu, organizasaun ka asosiasaun ne’e sei hetan pena prizaun tinan 12 too tinan 25. 3.  Ema  ne’ebé  xefia  ka  dirije  grupu,  organizasaun  ka asosiasaun terrorista sei hetan pena prizaun tinan 15 too tinan 30. 4. Kuandu grupu, organizasaun ka asosiasaun terrorista ka ema sira referidu iha númeru 2 no 3 iha meiu sira-ne’ebé n. 1, alínea d), hatudu, pena ne'e nia limite mínimu no másimu sei agrava ho datoluk ida. 5. Aktu preparatóriu atu konstitui grupu, organizasaun ka asosiasaun  terrorista  sei  fó-fatin  ba  pena  ho  nia  limite mínimu no másimu tun tiha ba sorin balu. 6.  Pena  referida  sira-ne’e  bele  hetan  atenuasaun extraordinária ka la fó-fatin ba punisaun kuandu ajente hosik  tiha  nia  aktividade  voluntariamente,  impede  ka haka'as-án duni atu impede perigu ne’ebé aktividade ne’e hamosu ka grupu, organizasaun ka asosiasaun terrorista ne’e atu kontinua ka fó-hatene ba autoridade katak grupu, organizasaun  ka  asosiasaun  iha,  hodi  fó-fatin  ba autoridade ne’e atu bele evita sira pratika krime. Finansiamentu Terrorismu, tuir artigu 133.o, KP, finansiamentu ba terrorizmu, katak: Ema ne’ebé, ho meiu naran ida, diretamente ka indiretamente no intensionalmente, fornese, rekolle ka detein fundu ka bem naran ida no mós produtu ka direitu ne’ebé bele transforma ba fundu, buka atu hetan bem, fundu, produtu ka direitu sira-ne’e, ho intensaun atu uza ka hatene katak bele uza, totalmente ka parsialmente, hodi planeia, prepara ka pratika aktu sira-ne’ebé artigu 131.o, n.1, prevee ka pratika aktu sira-ne’e ho intensaun referida iha artigu 132, n. 1, sei hetan pena prizaun tinan 12 too tinan 25.

Tezoureira: Fatin ida ne’ebé kustume hala’o pagamentu ba ema servisu nai’n sira. Treasury (ing), refere ba ema ne’ebé servisu kaer osan, bendahara (ind), tesoureiro (port).

Testemuña: Sasin, ema ne’ebé asiste atividade deklarasaun ida ka eventu ida, deklarante, observador, sasin, saksi (ind).

Testemuña/sasin peritu: Testamuña peritu, saksi ahli (Ind), expert witness(Ing) testamuña peritu katak ema ka individu ruma mak sai sasin ba kazu ruma laos tanba ema ida ne’e hatene lalaok kazu ida ne’e, maibe tanba ninia profesionalismu no ninia matenek ka ninia peritu iha area ruma maka, halo nia exerse nia aan hanesan testamuña peritu ba kazu ne’ebé refere.

Timor Gap: Espasu maritima entre Nasaun Timor-Leste ho Australia. Espasu ne’e nakonu ho rikusoin minarai, hanesan posu sirak ho naran bayu-udan, laminaria-karollina, greater sunrise nsst. Iha okupasaun Indonézia, Australia ho Indonézia halo akordu ba eksplorasaun iha área ho naran “ Joint Petroleum Development Area”. Iha tinan-2017 too tinan-2018, Estadu Timoir-Leste liu hosi Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão lori kazu krusiál timor-gap ba tribunál internasionál no ikus Estadu Timor-Leste manan no Governu Australia konkorda tur-hamotuk hodi asina foun-fali Fronteira Marítima (FM) ne’ebé fahe tuir Lei UNCLOS (United Nations Convention on the Law of the Sea).

Tinan Fiskal: Ano fiscal (port), fiscal year (Ing), períodu tempu durante fulan 12 ne’ebé uza hosi Estadu/governu atu halo kontabilidade ba sira nia atividade despeza no reseitu anuál nian. 

TIR (Termu ba Identidade no Rezidénsia): Tuir artigu 186.º, KPP, TIR katak: 1. Ema ne’ebé hetan konstituisaun hanesan arguidu tenke halo termu ba identidade no rezidénsia, maske tama iha prizaun preventiva ka hetan medida-koasaun seluk ka medida-garantia patrimoniál. 2. Atu halo termu ba identidade no rezidénsia: a) Arguidu tenke fo, ho verdade, nia identifikasaun kompleta, nia hela-fatin,
nia servisu-fatin no fatin ne’ebé nia bele simu notifikasaun iha prosesu nia laran; b) Tenke fó adverténsia ba arguidu katak nia tenke aprezenta-án ba autoridade kompetente ka hein atu halo tuir ordem hosi autoridade judisiária, nu’udar lei ka notifikasaun obriga; c) Tenke fó adverténsia ba arguidu katak nia tenke fó hatene ba autoridade judisiária kompetente nia hela-fatin foun ka fatin iha-ne’ebé bele hetan nia, kuandu nia muda nia hela-fatin ka sai hosi nia hela-fatin durante tempu naruk
liu loron sanulu resin lima; d) Tenke fó adverténsia ba arguidu katak, la halo-tuir alínea b) no c) nia dispozisaun karik, nia fó fatin atu nia defensór maka sei reprezenta nia iha aktu ne’ebé nia iha direitu ka devér atu tama, atu halo deit notifikasaun editál konabá data atu halo audiénsia-julgamentu prevista iha artigu 257.º no atu halao audiénsia iha nia auzénsia, maske nia fó justifikasaun ba falta anteriór. 3. Termu ba identidade no rezidénsia tenke halo ho duplikadu atu entrega ba arguidu no hatama dadu ho adverténsia sira hakerek iha númeru anteriór, no arguidu tenke asina termu ne’e.

Toleránsia: Paciência, indulgência, Hosik ba, fó oportunidade ba ema seluk atu halo tuir sira nia konsiénsia ka fiar.
E.g.: toleránsia iha reliziaun, iha Timor-Leste existe religiaun bar-barak wainhira iha loron idul adha ka ramadhan, komunidade reliziaun musulmana halo sira nia ritual tuir religiaun nian, hanesan sidadaun ida ne’ebé diak ita tenki tolera ka fó toleránsia máximu  ba komunidade musulmana sira  ne’e, hodi selebra  sira nia ritual religiaun nian. Aktu ne’e hanesan toleránsia ba religiaun ka fiar ba sira ne’ebé religiaun ha hanesan ho ita.

Toleránsia Máxima: Toleránsia ne’ebé a’as. Toleránsia ne’ebé rigurozu. Toleránsia ne’ebé laiha konpromisu.

Toleránsia Zero: Laiha toleránsia, la fó balda ba toleránsia, refere ba korrupsaun katak laiha toleránsia ba korrupsaun, labele fó balda ba korrupsaun sirak, labele hosik liu ba korrupsaun sirak.

Tradisaun: Uzu kustume, atetudi, hanoin no asaun ne’ebé bazea ka kesi metin ba norma ka tradisaun, uzu kustume ne’ebé hala’o beik-beik hosi kedas ita nia bei-ala sira, serimónia tradisaun.

Tráfiku Influênsia: rede influênsia, rede atu hakbesik ema seluk hodi tuir saida mak nia hakarak, aktu ida atu influênsia ba ema seluk atu halo buat ruma, aktu influênsia atu komete iha aktu ruma. Tanba nia podér ka pozisaun bele halo aktu atu influênsia ema seluk atu halo tiur nia interese, influênsia ema seluk liu hosi telephone, sms, karta ofisial ruma, email, aktu sira ne’e bele konsidera hanesan nepotismu.
E.g. :Membru governu ruma ka ofisial governu ruma ne’ebé iha podér ka influênsia iha estrutura governu husu ka haruka diretór aprovizonanetu atu taumatan ba kompañia X ne’ebé tuir hela tender iha diresaun ne’ebé refere. Atividade influênsia ne’e bele konsidera hanesan tráfiku influesia. Tanba sira koalia ba malu atu fó manan ba konpañia ne’ebé sira futu lia atu fó ba, maski kompañia X la priense kriteriu aprovizaomanetu nia. Tráfiku influênsia ne’e la’os kona de’it ba prosesu tenderizasaun de’it, maibe bele mós da’it ba atividade seluk hanesan fó servisu ba nia maluk, no  fó bolsu estudu bania família no seluk seluk tan, aktu ne’ebé refere bele konsidera hanesan konkluiu/kolusaun, concluio (port)  kolusi (ind) ka nepotismu.

Transferénsia: transfere, muda, transmisaun, tranzisaun.

Transferénsia Bankária: Haruka osan ou muda osan hosi konta bankária ida ba iha konta bankária seluk ne’ebé bele akontese iha banku ida nia laran no mós entre banku ida ba banku seluk.

Transferénsia Públika: Tuir Orsamentu Jeral Estadu (OJE) nian, ne’e destinadu ba despeza sirak ne’ebé kompostu hosi orsamentu ba: -pagamentu pesoál; -konsesaun públika; no -grant kapitál. Pedidu pagamentu molak atu halo sei bazea ba Dekretu-Governu No. 1/2009.
Pagamentu Direta ba Transferénsia Públika.

No.
Natureza Pagamentu
Dokumentu Rekizitadu
1.
Pagamentu ba Transferénsia Benifisiáriu Individu
-     CPV/PR;
-     PO;
-     Detallu konta-bankáriu.
2.
Pagamentu ba Transferénsia Públika
-     CPV/PR;
-     Proposta hosi Grupu Komunidade ne’ebé aprovadu hosi Autoridade Ministériu/Órgaun Estadu;
-     Karta aprovasaun hosi Komisaun Avaliasaun Proposta;
-     Memorandu Intendimentu;
-     Kontratu;
-     Detallu konta-bankária hosi Grupu Komunidade;
-     Pagamentu ba 2a faze hosi konstrusaun boot;
-     Relatóriu inspesaun no rekomendasaun hosi ADN ne’ebé nesesita duni.
3.
Dokumentu rekizitadu ba Pensaun (eis membru Parlamentu no Governu)
-     Karta Aplikasaun;
-     Sertifikadu;
-     Termu Eskritóriu;
-     Dekretu Prezidente;
-     Karta Juramentu;
-     Kópia konta-bankária.

Transmisaun: Transferénsia (sasán, direitu ka obrigasaun); korreiu; transporte dadu sirak (enviu no resepsaun) ne’ebé utiliza meiu komunikasaun nian.

Transmisaun matéria ba orgaun sira seluk: Tuir artigu 27.º, Lei harii CAC No. 8/2009, katak: 1) La iha prejuízu ba devér jerál kona-ba konfidensialidade ne´ebé prevee ona iha Lei, Komisaun bele lori antes, durante ka depois investigasaun faktu ruma ba Prokuradór Jerál ka entidade seluk ne’ebé kompetente tuir lei, materia ruma atu halo investigasaun ka asaun seluk. 2) Komisáriu CAC bele husu infórmasaun no relatóriu sira ba naran entidade ruma, kona-ba matéria hirak ne’ebé relasiona ho atividade ne’e.

Transnasionál: Multinasionál, buat ne’ebé liu-tiha limite nasaun ida nian ka fronteira.

Tranzisaun: Muda, mudansa, mudansa hosi  situasan ida ba situasan seluk.

Transparénsia: Limpidez, mós-liu, klaridade, diafanidade, haree borus, hateke borus, haree mós, nakloke ba ema hotu atu asesu.

Tribunál: Fatin tesi lia, fatin jurista sira tesi ema nia lia (kazu sivíl ka penál). Tribunál iha Estadu Timor-Leste ho nia irarkia mak hanesan Supremu Tribunál ba Justisa no Tribunal Distritál sirak (Tribunál Distritál Díli (TDD); Tribunál Distrital Baucau (TDB) no Tribunál Distrital Covalima (TDC).

Ultimatum: ultimatum (Ind) intimidasaun, konkluzaun final, objetivu final, prinsípiu fundamentál. Avisu ka lain ikus ne’ebé fó ho tempu determinadu hodi fó resposta, batas waktu (Ind).

UNCAC: United Nartions Convention Against Corruption (Konvensaun Nasoens Unidas Kontra Korrupsaun). Haree ba Konvensaun Nasoens Unidads kontra Korrupsaun.

Unidade Informasaun Finanseira (UIF): Unidade servisu ida ne’ebé mak estabelese iha Banku Sentrál Timor-Leste nia okos hodi halo análiza finanseira ba kualker tranferénsia bankária ne’ebé involve ema sira ne’ebé mak halo krime brankeamentu kapitál hodi halo relatóriu ba iha Ministériu Públiku no Autoridade Polisiál sirak.

UNODC: United Nations Organization on Drug and Crime (Organizasaun Nasoens Unidas ba Droga no Krime).

Uza Estadu nia Sasán: uza sasán ne’ebé laos pretense ba nia, uza beins no moves estadu nian, uza sasán estadu nian ne’ebé bele muda no labele muda, uza patrimoniu estadu nian, uza material estadu nian, aktus ida ne’e kuandu uza tuir nia dalan ka regra ne’ebé iha endaun ida ne’e legál, maibe wainhira uza la tuir dalan ka regras ne’ebé iha entaun bele mós konsidera hanesan pekulatu ka pekulatu uzu (krime korrupsaun).
E.g.: Funsionáriu pύbliku ida ka ajente administrasaun  pύbliku ida, tanba ninia pozisaun ka kargu ne’ebé atribui ba nia, nia iha direitu atu uza partimoniu estadu nian hanesan laptop, motor ka  kareta, se sasán hirak ne’e nia uza ba estadu nia interese entaun ida ne’e legál, maibe wainhira sasán estadu nian ida ne’e nia uza ba interese privadu hanesan uza kareta ba pasiar ka misa iha domingu no uza motor ba halo lia feton san no umane ka uza kareta ho motor ba halo koremetan entaun aktu funsionáriu pύbliku ne’e ita konsidera hanesan korrupsaun ho tipu pekulatu.

Uzu Depoimentu: Uza sasin, uza evidénsia, uza ema ba datoluk iha kazu ruma iha tribunál atu hetan lia loos ka informasaun loloos, nune’e juiz sira bele foti desizaun ida ne’ebé loloos, justu no la halis ba parte ruma. Tuir artigu 21.º, Lei harii CAC No. 8/2009, uzu depoimentu, dokumentu ka prova seluk, katak: depoimentu, dokumentu ka objetu seluk ne´ebé testemuña hatoo iha interogatóriu ka iha inkéritu iha Komisaun nia oin bele simu nu´udar prova hasoru/sakar kualkér ema iha kualkér prosesu.

Uzu Kustume: Uzu kustume, hahalok ka prátika ida ne’ebé ita halo bei-beik, hahalok dalas ba dalas ne’ebé rohan laek hosi ita nia bei ala sira nia tempu, no tun mai to’o iha ita oan no beioan sira nia tempu, hosi jerasaun ba jerasaun hanesan rikusoin ida mai ita.
E.g.: Uzu kustume hanesan feton-san no um-mane   ne’ebé belit loos iha ita ema Timor oan nia moris tuir lisan Timor oan, wainhira parte mane ba hafolin feto hosi parte mane tenki lori sasán hanesan korenti, karau, kuda no osan aitukan-be-manas no wainhira lia kotu hosi parte feto sei fó fali tais mane no fahi. Ida ne’e hanesan kustume ne’e adopta maioria iha rai Timor.

Valór Anti-Korrupsaun: CAC destaka nia servisu ho valór anti-korrupsaun, mak hanesan: 1.integridade; 2.assertividade; 3.konfidensiáli-dade; 4.korajen; 5.profissionalismu; 6.respon-sabilidade; 7.legálidade; 8.konsisténsia; 9.per-sisténsia; no 10.patriotismu.

Vantajen naun-Patrimoniál: Vantejen sirak ne’ebé mak laos ho osan no sasán.

Vantajen Patrimoniál: Eransa paterna; vantajen monetáriu, vantajen osan, vantagen dinheiro (port), keuntungan finansial, keuntungan moneter, keuntungan keuangan (ind).

Viajen ba Estranjeiru: Halo viajen ba rai-liu ka nasaun seluk. Tuir Dekretu-Lei No. 9/2015 kona-bá ajuda kustu tan deslokasaun ba rai-liur ho objetivu    direitu  ba  subsídiu  ida ekivalente  ho  ida-ne’ebé  prevee, ho finalidade eksklusiva nu’udar atribuisaun kompensasaun ba funsionáriu públiku ka titular ka membru órgaun soberania sira, ba despeza sirak iha parte alojamentu, alimentasaun, transporte, telefone, fasi-ropa (lavandária) no selukseluk-tan liga ho ninia estadia, tanba konsekuénsia hosi deslokasaun ba estranjeiru, nu’udar servisu ba Estadu nian. Tuir D-L No. 9/2015, iha artigu 2.o, iha tabela tolu (3) ne’e, konsidera kustu hanesan ho DSA rates of the International Civil Service Commission, Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) nian:
Tabela A: Ajuda Kustu Diáriu (AKD)ba Viajen Estranjeiru aplika ba Titular Órgaun Soberania nian

Deskrisaun
Montante
1.    Akomodasaun no Hahan (pensaun kompletu) oferese hosi organizador
30% hosi AKD
2.    Akomodasaun oferese hosi organizador ka kuandu alojamentu selu ketak hosi Governu Timor-Leste
100% hosi AKD
3.    Despeza hothotu selu hosi Governu Timor-Leste
30% hosi AKD

Tabela B: Ajuda Kustu Diáriu (AKD)ba Viajen Estranjeiru aplika ba Kargu a) too j) iha no. 2 artigu 3.o [a) Vise Presidente PN no Deputadu sira; b) Ministru Estadu no membru Governu sira; c) Presidente Tribunál Superior sira; d) Procurador-Jeral Repúblika; e) Xefe Estadu-Maior-Jenerál F-FDTL, ka ida ne’ebé exersa hela funsaun; f) Provedor PDHJ; g) Comandante-Jeral PNTL; h) Juíz-Konselleiru Supremu Tribunal Justisa sira, ka Tribunál Rekursu, iha ne’ebé Tribunál halao hela nia competénsia própria sirak a’as tebes iha instánsia judisiál País nian; i) Director-Jerál Servisu Informasaun Estadu nian; no j) Membru CNE].

Deskrisaun
Montante
1.    Akomodasaun no Hahan (pensaun kompletu) oferese hosi organizador
20% hosi AKD
2.    Akomodasaun oferese hosi organizador ka kuandu alojamentu selu ketak hosi Governu Timor-Leste
80% hosi AKD
3.    Despeza hothotu selu hosi Governu Timor-Leste
20% hosi AKD

Tabela C: Ajuda Kustu Diáriu (AKD)ba Viajen Estranjeiru aplika ba funsionáriu públiku, ajente administrativu, no ho finalidade DL ne’e, ba kontratadu ekiparadu la abranje hosi Tabela A no B.

Deskrisaun
Montante
1.    Akomodasaun no Hahan (pensaun kompletu) oferese hosi organizador
15% hosi AKD
2.    Akomodasaun oferese hosi organizador ka kuandu alojamentu selu ketak hosi Governu Timor-Leste
40% hosi AKD
3.    Despeza hothotu selu hosi Governu Timor-Leste
15% hosi AKD

Viajen ba Lokál: Halo viajen ba munisípiu ka portu administrativu nian iha territóriu Timor-Leste. Tuir Dekretu-Lei No. 20/2010, artigu 11.o kona-bá ajuda kustu tan deslokasaun hodi hala’o servisu iha rai-laran, katak bainhira  funsionáriu  públiku  ka  ajente Administrasaun  Públika  ida  tenke  desloka  ba fatin seluk iha rai-laran, bainhira hala’o servisu, iha direitu ba pagamentu ajuda kustu ida lorloron tuir tabela tuirmai:

Deskrisaun
Viajen ne’e
implika
TOBA
Viajen ne’e la implika
TOBA
Kargu Diresaun ka Xefia
$60 USD
$30 USD
Funsionáriu bain-bain
$40 USD
$20 USD

Vijilánsia: Prekauzaun, kuidadu, prevensaun; zelu, Dílijénsia. Servisu ne’ebé observa ka haree beibeik.
E.g. : CAC nia servisu importante ida iha área investigasaun mak halo vijilánsia ba servisu lorloron funsionáriu públiku sira nian iha atendedimentu públiku karik akontese hahalok a’at korrupsaun.

Violasaun: Viola, abuzu, infrasaun, transgressaun, kebra, profanasaun, estupru, pelangaran, pemerkosaan (ind)

Virement: Prosesu transferénsia osan hosi kategoria ida ba kategoria seluk ho nia valór orsamentu menus hosi 20% (la liu hosi 20%), tuir nesesidade instituisaun nian.
E.g. : CAC nia orsamentu anuál 2017, superior deside hodi halo virement hosi Kategoria ‘Bens no Servisu’ (rubrika/item: asisténsia téknika) ba Kategoria ‘Kapitál Menor’ (rubrika/item: ekipamentu informatika).

Vítima: ema/grupu/étniku/nasaun ne’ebé sofre ba asaun kriminoza ruma ne’ebé prátika hosi ema/grupu/étniku/nasaun seluk.
E.g.: vítima violasaun doméstika bazea ba jéneru, vítima funu, vítima dezastre naturais nsst.

Vontade Polítika: Fuan-boot polítika, political will (Ing) kemauan politik (Ind), 
E.g. : Estadu no Governu iha vontade polítika atu luta hodi prevene no kombate korrupsaun ne’ebé oras ne’e prejudika tebes nasaun TL, maibe iha entidade balun la hatudu seriedade hodi servisu makas ho CAC atu luta ka funu hasoru korupsaun ne’e.