Manuel Coutinho Carmo Bucar Corte Real, SE, M.Ec.

Chefe Departamento de Ciência da Economia da FE da UNTL, Fevereiro-Setembro de 2000, Decano da FE da UNTL, Setembro de 2000 até Agosto de 2006, Inspector Geral do Estado, Agosto de 2006-Setembro de 2007, -Comissario Adjunto da CAC de Timor-Leste (2010 - 2018),
Docente Senior da Faculdade de Economia e Gestão da Universidade Nacional de Timor Loro-Sa´e
(Mês de Junho de 2000 até presente, 2023)

O Mundo de Informações

Relatóriu 2o Mandatu Dekanu FE, UNTL, 2001-2006


Vizaun Fakuldade Ekonomia:
  1. Forma no fó graduasaun ba estudante sira ho nível intelektuál ne´ebé a´as, tuir padraun akadémiku no buka klean hodi banati tuir sientífika nian;
  2. Prepara formandu sira tuir valór umanu ho konssiénsia nasionál, halao tuir sentidu servisu ba bem-estar no prosperidade povu nian;
  3. Promove kompreensaun, armonia no solidariedade entre kultura no povu sira.
Misaun Fakuldade Ekonomia:
  1. Dezenvolve rekursu umanu sira ho identidade promosaun iha área Ekonomia espesífiku no jerál no área seluk sira ne´ebé relevante, poténsia ba peskiza sientífika nian.
  2. Promove aktividade sira peskiza-nian iha ámbitu dezenvolvimentu Ekonomiku no mós iha área vertente sira.
  3. Dezenvolve estudu no kursu korrespondente sira tuir nesessidade no aspirasaun sira iha Sosiedade Timorense.
  4. Promove auto-sustentabilidade Ekonomia Nasionál ho nia alisersa iha Ekonomia Sosiál haree ba integrasaun saudável iha Ekonomia Rejionál no Globál.
  5. Promove servisu sosiál sira hodi fortifika Ekonomia Família-nian no Mikroekonomia Nasionál ho atensaun ba redusaun dezempregu no pobreza.


Lia Makloke
Dezenvolvimentu ensinu superior iha país soberanu rai doben Timor-Leste destaka nu´udar prioridade ekselénsia no sai nu´udar indikador ba dezenvolvimentu nasionál. Nune´e, rekezitu sira ne´ebé aposta ba nia dezenvolvimentu, garantidu hodi hetan no atu produz kualidade tuir padraun ba atende ejijénsia fulkral funsionamentu Estadu nian iha futuru (kurtu, médiu no longu praju).
Fakuldade Ekonomia nu´udar instituisaun edukasionál ida, estabelese integralmente iha UNTL nia mahon desde loron 17 fulan-Novembru tinan-2000 nu´udar loron harii ofisialmente instituisaun públika ida ne´e.
Funsionamente Fakuldade ida ne´e, desde inísiu infrenta dezafiu boot iha aspetu oioin, hanesan menus dosente (iha espesialidade, esperiénsia no kualifikasaun iha lia ofisiál), menus ekipamentu ensinu, seidauk iha biblioteka definitivu, kurikulu seidauk adapta tuir nesessidade atuál no sst.
Korajen, responsabilidade no integridade boot hatudu duni hosi dosente oan-hirak ne´ebé deklara solenemente hodi assume kna´ar todan ida ne´e ba ejijénsia Estadu (povu) nian.
Prosesu leksionamentu ne´e lao ona iha tinan-nen nia laran, hetan-tan dosente lubuk ida mak mai halo aplikasaun hodi sai dosente permanente. Nune´e mós, iha dosente ida ka rua mak la aguenta, husu rezignasaun.
Dosente sira ne´ebé iha kompromisu ba Fakuldade nia andamentu, halo interaksaun entre dosente, parte administrava no estudante sira hodi minimiza lakuna sira ne´ebé iha. Orgullu tebes iha sirkunstánsia tinan-nen nia laran, prosesu funsionamentu Fakuldade Ekonomia lao ho termu sertu no prepara ona estudante lubuk ida ne´ebé liu ona ezame tese (skripsi) ho hein ba 1ª faze graduasaun nian.
Relatóriu ida ne´e, seidauk bele relata assuntu barak ne´ebé Fakuldade enfrenta durante ne´e, maibe, nu´udar informasaun relevante ba kontinuasaun servisu Fakuldade Ekonomia nian ba oin.
Dili, loron 23 fulan-Setembru 2007
Dosente (Eis Dekanu 2001-2006)

 


RELATÓRIU 2º MANDATU DEKANU FAKULDADE EKONOMIA TINAN-AKADÉMIKU 2001 (loron 12 fulan-Outubru) – 2006 (14 fulan-Outubru)
ANTESEDENTE
Dezenvolvimentu edukasaun hanesan parte ida importante, urjénsia no prioridade tebes iha Nasaun Timor-Leste. Parte ne’e hamosu responsabilidade internál iha sidadaun ida-idak ka hatu-hotu nia liman, iha aspetu materiál no naun-materiál, no internál-eksternál ba Governu ne´ebé representa Estadu hodi hatu´ur sistema ho padraun ida adekuadu hodi atende ejijénsia konstrusaun Estadu nian iha futuru. Instituisaun ne’ebé iha ligasaun direta ba asuntu ne’e, maka ministériu edukasaun, hosi nível pre-primária to’o nível universitáriu. Hanesan ministériu ida iha nasaun suberanu ne’e, hamosu polítika edukasaun ida tenki konkretu no abranjente vinkuladu iha planu kurtu, médiu no longu praju, liu-liu iha nível ensinu superior hodi bele atende absorsaun traballador sira ho kualidade ba merkadu kompetitivu nian.
Tratamentu ba polítika edukasaun ne’e iha médiu praju nian, infrenta desafiu no obstaklu barak, hanesan iha rekursu humanu, finanseira, materiál no kooperasaun ho nasaun seluk.
Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) hanesan universidade públika ida iha País Timor-Leste nia laran, hamotuk ho universidade privadu seluk-seluk hola parte bo’ot iha responsabilidade ida ne’e, entretantu iha limitasaun bar-barak maka tenki infrenta hodi alkansa sira nia ojetivu, nune’e mós hatudu ona andamentu konkretu durante ne’e, indika dimensaun mudansa ida signifikadu tebes no fó valor ba susesu iha univesidade nian, tradus hela diretamente hosi atividade konkretu polítika andamentu fakuldade nian, liu-liu iha departamentu sira, ne’ebé liga diretamente ema fó matenek no ema simu matenek.
UNTL hamrik iha loron 17 fulan-Novembru 2000 estabelese fakuldade lima (5) no dau-dauk ne’e hamosu-tan fakuldade rua (2), maka Fakuldade Medisina no Direitu. Iha mós kooperasaun ho nasaun seluk, liu hosi FUP (Portugal), ACIAR (Australia), CAPES (Brasil) no selukseluk-tan. Ba tinan ida ne’e hamosu-tan Post-Graduasaun ho atividade ensinu iha lia portugés.
Fakuldade hanesan kampu sientifika nian, manifesta ninia andamentu ho planu konkretu hodi kria balansu fornese no absorve ne’ebé hamosu responsabilidade bo’ot, ikus hodi responde nessesidade atuál ne’ebé mosu, iha parte kraik (botton up), estudante nia kualidade no parte leten (top down), polítika nia interese.
Faculdade de Economia da UNTL estabelese ho departamentu rua (2), maka Departamentu Jestaun, no Siênsia  Ekonomia no Estudu Dezenvolvimentu (SEED) ho estudante iha anu lektivu rua (2). Primeiru, estudante mai hosi Universitas Timor-Timur (UNTIM), tempu okupasaun Indonezia nian, Anu Lektivu 1998/1999, diretamente enkaixa iha nível semestre datoluk (III) no segundu, estudante iha semestre ida (I), ne’ebé liu hosi ezame admisaun UNTL nian.
 
DEPARTAMENTU NO LIA UTILIZADA
Faculdade de Economia ho departamentu rua (2), halao nia leksionamentu ba estudante nível lisensiatura durante tinan hitu (7) nia laran sei utiliza hela lia Indonézia, nune’e mós lia ofisial Tetúm ka Portug[es hola parte hotu.
Iha tinan 2001, Governu Timor-Leste halo MoU ho rai Portugal hodi kria andamentu leksionamentu própriu ho lia Portugés iha UNTL nia laran no ba deit fakuldade ha´at (4), menus Fakuldade Sosiál Polítika no realizasaun ba preparasaun ne’e, hamosu surumotu ba daruak (da-2) entre Estrutura Fakuldade Ekonomia ho reprezentante FUP nian iha fulan-Jullu 2001, hodi kria departamentu rua (2) no haree mós ba asuntu kuríkulu. Departamentu rua (2) ne’e, maka Jestaun no Ekonomia. Leksionamentu ba departamentu rua (2) ne’e, tuir MoU hanorin ho lia Portugés no departamentu rua (2) ne’e hamrik iha Tinan Akadémiku 2002/2003 no nia responsabilidade akadémiku diretamente iha Diretor FUP nia liman no so halao deit koordenasaun limitada ho estrutura Fakuldade Ekonomia.
Iha Tinan Akadémiku 2003/2004, fakuldade propoin ba universidade atu loke-tan departamentu ida, maka departamentu kontabilidade. Maibe tuir Ministériu Edukasaun nia rekejita katak leksionamentu ba departamentu ne’e tenki funsiona ho lia Portugés. Proposta ne’e aguarda hela até tinan 2007.
KURÍKULU
Iha fulan-Setembru 2000, iha grupu ida kompostu hosi timor-oan economista ´futuru Dosente FE, UNTL`, José Francisco Abel, Manuel C.C. Bucar C. Real, José Luis Lopes, Salustiano dos Santos, Ananias Barreto halo inkontru lubuk ida, oinsa atu prepara kuríkulu ida adekuada ho sílabu detalladu ida hanesan kritéria rekejitu ida importante hodi estabele fakuldade ida iha universidade nia laran, ikus hamrik ho naran Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL). Grupu ne’e hola parte iha kuadru intelektuál ba preparasaun harii UNTL nian, ne’ebé lidera hosi Sua Excia Dr. Armindo Maia (1º Magnifiku Reitor UNTL no atuál Ministru Edukasaun).
Depois fakuldade ne’e lao ba oin, ajustamentu ba kuríkulu ne’e lao beibeik, ne’ebé kria diskusaun iha fakuldade no fonte ne’e asosia ho referénsia universidade seluk-seluk nian hanesan UGM, UNUD no universidade balu iha Portugal.
Iha tinan 2003 no 2004, dosente Fakuldade Ekonomia tuir workshops ba dala rua iha UNTL nia laran inklui dosente hosi fakuldade selseluk kona-ba ajustamentu kuríkulu ida adekuada hodi fo vantajem ba hasae kualidade entre dosente no mós ba estudante sira. Orador ne’e mai hosi rai Indonesia (Prof. DR. Willy Tuidsuta, eis reitor Salatiga no reitor atual Pelita Harapan). Workshops ne’e suporta hosi ministériu ba UNTL.
Iha tinan 2005, dosente estrutura Fakuldade Ekonomia partisipa iha semináriu ba estabelesimentu kuríkulu nasional ensinu superior nian no parte ida ne’e estrutura fakuldade deit maka partisipa. Organizadora ba semináriu ne’e, maka Ministériu Edukasaun. Rezultadu ba semináriu ne’e seidauk publika.
 
ESTRUTURA, DOSENTE NO FUNSIONÁRIU
Faculdade de Economia estabelese ho Estrutura I (dahuluk) iha Tinan Akadémiku 2000/2001, hanesan tuir mai ne’e:
Dekanu
:
Ir. José de Fatima Francisco Abel, MSi.
Vise Dekanu I
:
Ananias Barreto, MM
Vise Dekanu II
:
Salustiano dos Santos de Carvalho, SE
Xefe Departamentu Jestaun
:
Angelo Lay, SE
Xefe Departamentu SEED
:
Manuel C.C. Bucar C. Real, SE
 
Dosente :
  1. Helio Augosto Xavier, SE
  2. Daniel dos Santos, SE
  3. Felipe Mendes, SE
  4. Fernando Hanjam, SE (permanente iha Reitoria)
  5. Rita da Silva, SE
  6. Custodio B. Ximenes, SE (rekruta depois fulan tolu (3)
  7. Aristides Afonso, SE (rekruta depois fulan ha´at (4)
 
Funsionáriu Administrasaun :
  1. Agostinha Guterres, SH
  2. Pedro Oliveira
  3. Ilda Guterres
Dosente nain walu (8) ne’ebé sita iha leten ho funsionáriu administravu nian sai hanesan pioneiru ba estabelesimentu Fakuldade Ekonomia, UNTL.
Iha fulan-Marsu 2001, Xefe Departamentu Jestaun, Sr. Angelo Lay hetan oportunidade ba foti kursu mestradu iha Australia no Sr. Helio A. Xavier maka hetan fiar ba asume kargu ne’e. Tama iha semestre klik (ganjil), iha fulan-Outubru 2001, dekanu atuál hetan bolsu estudu atu ba hasai kursu post-mestradu iha Inglatera (UK) no tenki husik nia knaar ne’e. Iha tempu loron hirak, senadu organiza eleisaun ba hili dekanu foun no Sr. Manuel C.C. Bucar hetan fiar hosi estrutura no dosente sira hodi kaer pasta ne’e, ofisialmente hanesan Dekanu iha loron 12 fulan-Outubro 2001. Liu loron hirak, senadu hili fali Sr. Custodio B. Ximenes ba asume kargu Xefe Departamentu. Tama ba tinan foun 2002, fakuldade rekruta dosente, Sr. Fernando B. Anuno ba departamentu jestaun no meadu anu korente (fulan-Juñu) rekruta-tan dosente rua (2) ba departamentu SEED, Sr. José Honório P. Jeronimo no Sr. Filipus Pereira.
Mudansa estrutura lao dinámika tebes, ajusta beibeik ho planu hasa´e kualidade ba dosente sira. Iha fulan-Agostu 2002 dosente Helio A. Xavier ba kontinua estudu mestradu iha UGM, Indonesia, no nia knaar hanesan xefe departamentu hetan fiar fali ba dosente Fernando B. Anuno no dosente Salustiano dos St. Carvalho muda fali ba CNIC, UNTL no nia fatin hetan fali fiar ba Sr. Fernando Hanjam no iha tinan 2004 nia (Sr. Salustiano) rejigna-an hosi UNTL no servisu iha BPA. Hanesan mós Sr. Angelo Lay, kuandu finaliza nia mestradu iha inísiu tinan-2003 no fila mai, husu rejignasaun nu´udar dosente permanente no mós eis Dekanu Fakuldade Ekonomia, Ir. José Abel, M.Agr. depois akaba tiha nia post-mestradu iha tinan-2003, la fila mai servisu ona iha Fakuldade Ekonomia. Triste no dezafiu bo’ot ida ba Fakuldade.
Iha fulan-Setembru tinan-2002, faculdade rekruta dosente ida, maka Sr. Cristovão dos Reis no tinan-2003, fulan-Fevereiro rekruta dosente nain rua (2), maka Sr. Sr. António B. Cárceres no Sr. Silvino Cabral, fulan-Juñu 2003 halo rekrutamentu ba xefe administrasaun hodi troka Sra. Agustinha Guterres ne’ebé hetan kargu foun iha fatin seluk (Ministériu Justisa), nia maka Sr. Mateus Ximenes, ikus iha fulan-Setembru anu korente, rekruta-tan dosente nain ha´at (4), maka Sr. Casimiro Alves da Cruz, Sr. José Trindade, Sr. Francisco de Assis Lima no Sr. Longuinhos Armando. Sira ne’ebé tama iha rekrutamentu hirak iha leten ne’e, hatudu ona esperiénsia hanesan dosente parte-tempu (temporária).
Estrutura II (daruak) iha Tinan Akadémiku 2001/2002, hanesan tuir mai ne’e:
 
Dekanu
:
Manuel C.C. Bucar C. Real, SE
Vise Dekanu I
:
Ananias Barreto, MM
Vise Dekanu II
:
Fernando Hanjam, SE
Xefe Departamentu Jestaun
:
Helio Augusto Xavier, SE
Xefe Departamentu SEED
:
Custodio B. Ximenes, SE
Dosente (oficialmente nu´udar dosente permanente):
  1. Ir. José de Fatima Francisco Abel, MSi. (kand. Post-mestradu, TA 2000)
  2. Angelo Lay (kand. Mestradu, TA 2000)
  3. Daniel dos Santos, SE (TA 2000)
  4. Felipe Mendes, SE (TA 2000)
  5. Aristides Afonso, SE (TA 2000)
  6. Fernando B. Anuno, SE (TA 2002)
  7. José Honorio P. Jerónimo, SE (TA 2002)
  8. Filipus Pereira, SE (TA 2002)
  9. Ir. Cristovão dos Reis, (TA 2002)
  10. Antonio B. Carceres, SE (TA 2003)
  11. Silvino Cabral, SE (TA 2003)
  12. Casimiro Alves da Cruz, SE (TA 2003)
  13. José Trindade, SE (TA 2003)
  14. Francisco de Assis Lima, SE (TA 2003)
  15. Longuinhos Armando, SE (TA 2003)
 
Durante mandatu dekanu iha tinan-lima nia laran (2001/2002 too 2006/2007), iha mudansa assume kna´ar iha estrutura fakuldade nian, tanba programa kontinuasaun ba hasa´e estudu mestradu nian (S2) no parte ida iha resignasaun hosi dosente balun. Atu mantein funsionamentu fakuldade nian lao tuir padraun ne´ebé estabelese, fakuldade kontinua loke vaga ba simu dosente foun.
Iha Tinan Akadémiku 2004/5, rekruta-tan dosente nain rua (2), Sr. Alariku da Silva no Domingos Soares. Iha Administrasaun Pedro Oliveira hetan tranferénsia ba CNIC no substitui fali Eduardo Sarmento. Susar boot ida-tan kuandu Sr. Longuinhos Armando husu mos rejignasaun hosi Fakuldade.
Iha Tinan Akadémiku 2005/6, rekruta-tan dosente nain ha´at (4), maka Augosto Mendonça, Sr, Francisco Pinto Oliveira, Sra. Rosena Fatima Martins no Sr. António Moniz.
Kontinuasaun estudu lao nafatin, ne’ebé Sr. Custodio B. Ximenes ba hasai kursu mestradu iha Brasil, Sr. Fernando Hanjam no Sr. Filipe Mesdes ba hasai kursu mestradu iha  Indonézia. Konaba situasaun Sr. Filipe Mesdes nian, katak seidauk hetan autorizasaun ofisial hosi Vise Reitor I UNTL, maibe nia aranka sem koñesimentu hosi Vise Reitor I. Nune’e kuandu nia fila, Vise Reitor I kansela no la autoriza nia sai hanesan dosente permanente. Susar boot ida-tan hanehan Fakuldade.
Iha Tinan Akadémiku 2004/2005, UNTL liu hosi kooperasaun ho FUP loke oportunidade ba dosente nain sanulu (10), (kada fakuldade nain rua (2)) hodi ba hasai kursu mestradu iha Portugal, Fakuldade Ekonomia propoin Sr. Manuel C.C. Bucar no Sr. Baptista B. Anuno, maibe proposta ne’e seidauk bele realiza iha Tinan Akadémiku 2004/2005, 2005/2006 no 2006/2007.
Estrutura foun halao mudansa nafatin ne’ebé Sr. Fernando B. Anuno kaer knaar fali hanesan Vise Dekanu II, Xefe Departamentu Jestaun nian hetan fiar fali ba Sr. António B. Carceres no Xefe Departamento SEED ba Sr. José Honório P. Jerónimo. Iha Administrasaun hetan transferênsia, Eduardo Sarmento muda fali ba Fakuldade Agrikultura no substitui fali Sra. Sandra Braz. Depois halao tiha mudansa, funsionamentu estrutura ne’e kontinua lao to’o fulan-Outubru 2006.
Iha loron 10 fulan-Agostu 2006, Dekanu atuál Fakuldade Ekonomia hetan konfiansa boot hosi II Governu Konstitusionál, lideradu hosi Dr. Ramos Horta, nu´udar Primeiru-ministru,  hodi lidera Gabinete Inspesaun Jeral hanesan Inspetor Jeral Estadu nian. Konfiansa ne’e kuntinua até IV Governu Konstitusional ne’ebé lidera hosi Sua Excia Kay Rala Xanana Gusmão. Tanba programa ba eskola mestradu nian estabele tiha ona tinan tolu (3) liu ba, tama iha Tinan Akadémiku 2007/2008 hetan klaridade pozitivu ba mestradu nian, hodi nune’e Sr. Manuel Bucar ho konsiderasaun husu rejignasaun ba Sua Excia Primeiru-Ministru no hetan autorizasaun pozitivu, datada 22 fulan-Agostu 2006.
Depois asumi kargu hanesan Inspetor Jeral, iha loron 14 fulan-Outubru 2006, komisaun eleisaun fakuldade nian prepara eleisaun hodi troka Sr. Manuel Bucar hodi halo kontinuasaun ba kaer kna´ar hanesan dekanu difinitivu Fakuldade Ekonomia nian. Iha tempu ne’eba hatudu partisipasaun dosente hotu-hotu ba eleisaun ne’e no prosesu eleisaun halao demokrátika tebtebes ho transparénsia. Prosesu ne’e hetan votu maioria konfiansa ba Sr. José Honório P. Jeronimo, uluk hanesan Xefe Departamentu atual SEED nian. Iha tempu ne’e kedas nia hetan konsiderasaun máximu hosi Reitor UNTL (Benjamim de Araújo e Corte-Real, Ph.D.) no kolega Dekanu sira hosi fakuldade sira seluk iha UNTL nia laran. Parabens ba ita bo’ot no ami sempre suporta ita bo’ot nia polítika andamentu edukasaun nian. Dekanu foun tenki orgullu, tanba kolega mestradu aumenta ba beibeik no sira ne’ebé sei lisensiadu hatudu kooperasaun bo’ot nafatin ho ita bo’ot. Hanesan eis Dekanu, kolega dosente no família fakuldade sempre hamrik iha ita bo’ot nia kotuk hodi suporta fakuldade ne’e ba oin, tuir kompromisu ba misaun ida ne’ebé ita halao daudaun ne’e no ba oin.
Estrutura III (datoluk) iha Tinan Akadémiku 2007/2008, hanesan tuir mai ne’e :
 
Dekanu
:
José Honório P. Jeronimo, SE
Vise Dekanu I
:
Hélio Augosto Xavier, M.Si
Vise Dekanu II
:
Daniel dos Santos, SE
Vise Dekanu III
 
Casimiro Alves da Cruz, SE
Xefe Departamentu Jestaun
:
António B. Carceres, SE
Xefe Departamentu SEED
:
Filipus Pereira, SE
 
Dosente :
  1. Manuel C.C. Bucar C. Real, SE (kand. mestradu)
  2. Ananias Barreto, MM
  3. Fernando Hanjam, MM (Vise Reitor II UNTL)
  4. Fernando Baptista Anuno, SE (kand. mestradu)
  5. Custodio B. Ximenes, SE (kand. mestradu)
  6. Aristides Afonso, SE (kand. mestradu)
  7. Ir. Cristovão dos Reis, (kand. mestradu)
  8. Silvino Cabral, SE
  9. José Trindade, SE
  10. Francisco de Assis Lima, SE
  11. Alariku da Silva, SE
  12. Domisgos Soares, SE
  13. Francisco Pinto Oliveira, SE
  14. Augosto Mendonça, SE
  15. António Moniz, SE
  16. Rosena de Fatima Martins, SE
  17. Susi, M. Dev.
 
Funsionáriu Administrasaun :
  1. Mateus Ximenes, SE
  2. Sandra Braz, L.SosPol
  3. Ilda Guterres, kand. lisensiatura
ESTUDANTE
Fakuldade Ekonomia simu estudante iha Tinan Akadémiku 2000/2001 ho estudante turma walu (8), turma ha´at (4) iha semestre I no turma ha´at (4) iha semestre III. Estudante sira ne´ebé diretamente ba semeter III nian oriundu hosi Universitas Timor-Timur (tempu okupasaun Indonézia), fahe ba departamentu rua (2), maka Jestaun no Siénsia Ekonomia no Estudu Dezenvolvimentu.
Tinan Akadémiku 2002/2003, hamosu-tan departamentu rua (2) ne’ebé leksiona ho lia Portugés ho nível bacharelatu. Estudante ne’ebé atu simu iha departamentu rua (2) ne’e disidi másimu estudante 50 deit.
Tuir mai data estudante Fakuldade Ekonomia nian tuir fonte Servisu Administrasaun ba Akadémiku[1], hanesan tuir mai ne’e:
-              Transferénsia UNTIM TA 1998, estudante (Jestaun = 123, SEED = 105;
-              TA 2000/2001, estudante (Jestaun = 236, SEED = 157;
-              TA 2001/2002, estudante (Jestaun = 384, SEED = 127 no FUP = 14);
-              TA 2002/2003, estudante (Jestaun = 52, SEED = 53 no FUP = 24);
-              TA 2003/2004, estudante (Jestaun = 106, SEED = 100 no FUP = 21);
-              TA 2004/2005, estudante (Jestaun = 203, SEED = 195 no FUP = 24);
-              TA 2005/2006, estudante (Jestaun = 109, SEED = 115 no FUP = 27);
-              TA 2006/2007, estudante (Jestaun = 44, SEED = 44 no FUP = 4).
ORIENTASAUN ESTUDANTE FINALISTA
Iha Tinan Akadémiku 2004/2005 estudante barak maka termina ona sira nia teórika no tenki prepara sira nia-an ba hakerek proposta teze (skripsi) nian. Fakuldade produz tiha ona Livru Metodu Hakerek Teze nian (Buku Panduan Penulisan Skripsi) no Livru Metodu Hakerek proposta nian (Buku Panduan Penulisan Makalah). Utilizasaun livru rua (2) ne’e, fó vantajen bo’ot tebtebes ba dosente hanesan orientador no mós ba estudante sira hodi bele realiza hakerek sientífika nian.
Komesa iha tempu ne’e kedas, estudante barak maka halao ezame proposta nian no mós ezame teze nian. Rezultadu hosi produs livru rua (2) ne’e, estudante hatudu kualidade eskrita siéntifika no halo defeza ho argumentu profunda iha ezaminador sira nia oin. Iha momentu termina mandatu Dekanu Manuel Bucar nian, prosesu ezame lisensiatura nian lao ba faze dalima (V) ona (2006).
Orientador Prinsipál ba Teze (Eskripsi) nian, Tinan Akadémiku 2004/2005, 2005/2006, 2006/2007, hanesan:
  1. Manuel C.C. Bucar C. Real, SE
  2. Ananias Barreto, MM
  3. Fernando Hanjam, MM
  4. Hélio Augosto Xavier, M.Si
  5. Daniel dos Santos, SE
  6. Salustiano dos Santos de Carvalho, SE
  7. Fernando Baptista Anuno, SE
  8. Custodio B. Ximenes, SE
  9. Aristides Afonso, SE
  10. Ir. Cristóvão dos Reis
  11. José Honório da Costa P. Jerónimo, SE
  12. António B. Cárceres, SE
  13. Filipus Pereira, SE
Orientador Konvidadu:
  1. Prof. Doutor João Saldanha
 
Estudante Orientadu
Iha relatóriu ne´e, sita deit estudante nain-sanulu nia naran hosi estudante lubuk sira ne´ebé hetan orientasaun hosi dosente sira iha leten (Naran, Departamento, Anu Letivu).
  1. Natalino do Rosário (SEED, 1998)
  2. Jacinto Hermenegildo Soares Belo (SEED, 1998)
  3. Saturnina Maia (SEED, 1998)
  4. Bia Ble Hitu Carvalho de Jesus (SEED, 2000)
  5. Vicente Manuel Luis Guterres (SEED, 2000)
  6. Cidália de Sousa Ribeiro (Jestaun, 1998)
  7. Rofino Lopes dos Reis (Jestaun, 1998)
  8. Sara Lobo Brites (Jestaun, 1998)
  9. Hergui Luina Fernandes Alves (Jestaun, 2000)
  10. Feliciano Quintas do Ceú (Jestaun, 2000).
REKURSU MATERIAL (EKIPAMENTU)
A.        Biblioteka
Tinan Akademika 2003/2004 Fakuldade hetan oferta livru kaixa nen (6) hosi Fundasaun Calouste Goulnekein hosi Portugal. Livru sira ne’e hakerek ho lia Portugés no rai iha biblioteka Fakuldade. Iha tinan 2004/2005 hetan mós livru barak hosi biblioteka UNTL, Asia Fundation ba dala rua (2) no Fundação Oriente (responsabilidade ba data ne’e iha xefe administrasaun fakuldade nian, Sr. Mateus Ximenes).
B.        Ekipamentu Elektróniku
Fakuldade iha inísiu ho komputador tolu (3) no nunka hetan ajuda mai hosi entidade liur. Esforsu bo’ot beibeik ba Reitoria, liu-liu ba Vise Reitor II hodi hetan ajuda, maibe so realiza deit liu hosi fó orsamentu iha 2005/2006 ba hadia komputador uzadu (second hands) ne’ebé fakuldade nian, hamotuk unidade lima (5), ikus mai, barak lakon iha tempu krizi polítika nia laran.
Fakuldade hetan ajudu komputador tolu (3) hosi Gabinete Inspesaun Jeral iha fulan-Fevereiru 2007 no ajuda tebtebes funsionamentu servisu fakuldade nian.
Seluk-seluk hanesan :
·               Projetor : Inpresta hosi Dekanu Fakuldade Teknika iha fulan-Jullu 2006 até relatório ne´e hakerek, seidauk entrega. Informasaun ne’ebé fó mai hosi eis Dekanu katak at hela no sei hadia. Estrutura sei tenta hosi ligasaun formal ba Sr. Inacio Moreira hodi bele intrega lalais.
·               OHP : Iha OHP rua, maibe a’at tiha ona iha Tinan Akadémiku 2004/2005 no 2005/2006. La lakon iha tempu krize.
·               Handy Cam : Tuir informasaun hosi Sr. Ananias Barreto, katak lakon iha tempu krize.
·               Kamera Digital : Iha kamera digital ida (1) no lakon tiha iha kareta fakultas nia laran, kuandu Sr. Fernando Hanjam maka utiliza kareta ne’e.
·               Sound System : Lakon iha fakuldade, antes krizi nian.
C.        Veíkulu
Fakuldade Ekonomia simu kareta Daihatsu Mini ida (1) iha fulan-Agostu 2001. Kareta ne’e primeiru iha Sr. José Abel (1º dekanu) nia limam, depois pasa mai Sr. Manuel Bucar no ikus iha Sr. José Honório nia liman, hanesan Dekanu difinitivu Fakuldade Ekonomia iha loron 22 fulan-Outubru 2006 ho kondisaun diak. Iha mós motorizada ida (1) ne’ebé iha responsabilidade Sr. Mateus Ximenes nia liman, agora ho kondisaun diak hela (Logistika UNTL nian maka sei utiliza hela).
D.       Kamijola
UNTL iha Tinan Akadémiku 2002/2003 planeia atu aranja kamijola nu´udar dentidade tuir fakuldade idaidak nian. Halo kontratu ho kompañia fornesedor ida no realiza duni. Ba tinan 2004/2005, Fakuldade Ekonomia simu kamijola hamotuk 1.228 (rihun ida atus rua rua nulu resin walu). ho presu ba kada kamijola, dolar hitu (US$ 7.00.-). Tuir akordu dolar lima (US$ 5.00.-) intrega ba kompañia no dolar rua (US$ 2.00.-) rai iha kas Fakuldade. Responsabilidade tomak ba kas nian maka Sr. Ananias Barreto, MM (hanesan uluk Vise Dekanu I).
  
REKURSU FINANSEIRA
Fakuldade Ekonomia la iha kompeténsia legal tuir lei finansiamentu públiku nian atu regula osan, so UNTL deit, liu hosi Vise Reitor II maka bele ezekuta no liu hosi koñesimentu Reitor.
Ba kazu kamijola nian iha vantajem, maibe tenki halao ho responsabilidade no transparénsia. Hanesan responsável ba kazu ne’e maka iha Sr. Ananias nia liman, halao klarifikasaun ona ba dala rua iha enkontru forum dosente nia oin no hetan desijaun katak osan ne’e tenki hatama iha Bank Mandiri. Osan inísiu ne’e hatama duni ho kuantia dolar rihun ida (US$ 1,000.00.-). Kas ne’e hetan aumentu tan liu hosi estudante ne’ebé atu halo Judisium (data iha Sr. Fernando B. Anuno, Vise Dekanu II). Responsabilidade ba hatama osan nian iha Sr. Mateus Ximenes nia liman. Responsabilidade atu hasai osan, liu hosi Dekanu, Vise Dekanu I no II nia liman.
Konaba osan kamijola nian sei iha Sr Ananias Barreto nia liman (eis Vise Dekanu I), hamotuk US $ 2.828,00,- (dolar rihun rua, atus walu, rua nulu resin walu). Durasaun ba ne’e kuaze tinan lima (5) ona. Husu ba Sr. Ananias Barreto atu bele preokupa ho kazu ne’e. Ba Dekanu foun, hau intrega problema osan kamijola nian ba ita bo’ot no hau iha esperansa ba ita bo’ot nia servisu.
 Hodi naran eis dekanu, hau nia an rasik no estrutura uluk nian, fo parabens ba ita bo’ot ho estrutura foun. Iha buat barak maka halo ona, iha buat barak maka iha klaran hela no iha buat barak maka seidauk bele halo. Ita bo’ot volante fakuldade nian. Obrigadu
 
Dili, loron 23 fulan-Setembru 2007
Dosente (Eis Dekanu)

Manuel C.C. Bucar C. Real, SE

 


[1] Dados dos Serviços de Administração Académica e Estudantil, datada 18 de Abril de 2005