Vizaun Fakuldade Ekonomia:
- Forma no fó graduasaun ba estudante sira ho nível intelektuál ne´ebé a´as,
tuir padraun akadémiku no buka klean hodi banati tuir sientífika nian;
- Prepara formandu sira tuir valór umanu ho konssiénsia nasionál, halao
tuir sentidu servisu ba bem-estar no prosperidade povu nian;
- Promove kompreensaun, armonia no solidariedade entre kultura no povu
sira.
Misaun Fakuldade Ekonomia:
- Dezenvolve rekursu umanu sira ho identidade promosaun iha área
Ekonomia espesífiku no jerál no área seluk sira ne´ebé relevante, poténsia
ba peskiza sientífika nian.
- Promove aktividade sira peskiza-nian iha ámbitu dezenvolvimentu Ekonomiku
no mós iha área vertente sira.
- Dezenvolve estudu no kursu korrespondente sira tuir nesessidade no
aspirasaun sira iha Sosiedade Timorense.
- Promove auto-sustentabilidade Ekonomia Nasionál ho nia alisersa iha Ekonomia
Sosiál haree ba integrasaun saudável iha Ekonomia Rejionál no Globál.
- Promove servisu sosiál sira hodi fortifika Ekonomia Família-nian no Mikroekonomia
Nasionál ho atensaun ba redusaun dezempregu no pobreza.
Lia Makloke
Dezenvolvimentu ensinu
superior iha país soberanu rai doben Timor-Leste destaka nu´udar prioridade ekselénsia
no sai nu´udar indikador ba dezenvolvimentu nasionál. Nune´e, rekezitu sira ne´ebé
aposta ba nia dezenvolvimentu, garantidu hodi hetan no atu produz kualidade tuir
padraun ba atende ejijénsia fulkral funsionamentu Estadu nian iha futuru
(kurtu, médiu no longu praju).
Fakuldade Ekonomia nu´udar instituisaun edukasionál ida, estabelese integralmente
iha UNTL nia mahon desde loron 17 fulan-Novembru tinan-2000 nu´udar loron harii
ofisialmente instituisaun públika ida ne´e.
Funsionamente Fakuldade ida ne´e, desde inísiu infrenta dezafiu boot iha
aspetu oioin, hanesan menus dosente (iha espesialidade, esperiénsia no
kualifikasaun iha lia ofisiál), menus ekipamentu ensinu, seidauk iha biblioteka
definitivu, kurikulu seidauk adapta tuir nesessidade atuál no sst.
Korajen, responsabilidade no integridade boot hatudu duni hosi dosente
oan-hirak ne´ebé deklara solenemente hodi assume kna´ar todan ida ne´e ba
ejijénsia Estadu (povu) nian.
Prosesu leksionamentu ne´e lao ona iha tinan-nen nia laran, hetan-tan
dosente lubuk ida mak mai halo aplikasaun hodi sai dosente permanente. Nune´e
mós, iha dosente ida ka rua mak la aguenta, husu rezignasaun.
Dosente sira ne´ebé iha kompromisu ba Fakuldade nia andamentu, halo
interaksaun entre dosente, parte administrava no estudante sira hodi minimiza
lakuna sira ne´ebé iha. Orgullu tebes iha sirkunstánsia tinan-nen nia laran,
prosesu funsionamentu Fakuldade Ekonomia lao ho termu sertu no prepara ona
estudante lubuk ida ne´ebé liu ona ezame tese (skripsi) ho hein ba 1ª faze
graduasaun nian.
Relatóriu ida ne´e, seidauk bele relata assuntu barak ne´ebé Fakuldade enfrenta
durante ne´e, maibe, nu´udar informasaun relevante ba kontinuasaun servisu
Fakuldade Ekonomia nian ba oin.
Dili, loron 23 fulan-Setembru 2007
Dosente (Eis
Dekanu 2001-2006)
RELATÓRIU 2º MANDATU DEKANU FAKULDADE EKONOMIA TINAN-AKADÉMIKU 2001 (loron
12 fulan-Outubru) – 2006 (14 fulan-Outubru)
ANTESEDENTE
Dezenvolvimentu edukasaun hanesan parte ida importante, urjénsia no
prioridade tebes iha Nasaun Timor-Leste. Parte ne’e hamosu responsabilidade internál
iha sidadaun ida-idak ka hatu-hotu nia liman, iha aspetu materiál no
naun-materiál, no internál-eksternál ba Governu ne´ebé representa Estadu hodi
hatu´ur sistema ho padraun ida adekuadu hodi atende ejijénsia konstrusaun
Estadu nian iha futuru. Instituisaun ne’ebé iha ligasaun direta ba asuntu ne’e,
maka ministériu edukasaun, hosi nível pre-primária to’o nível universitáriu. Hanesan
ministériu ida iha nasaun suberanu ne’e, hamosu polítika edukasaun ida tenki
konkretu no abranjente vinkuladu iha planu kurtu, médiu no longu praju, liu-liu
iha nível ensinu superior hodi bele atende absorsaun traballador sira ho kualidade
ba merkadu kompetitivu nian.
Tratamentu ba polítika edukasaun ne’e iha médiu praju nian, infrenta
desafiu no obstaklu barak, hanesan iha rekursu humanu, finanseira, materiál no kooperasaun
ho nasaun seluk.
Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) hanesan universidade públika
ida iha País Timor-Leste nia laran, hamotuk ho universidade privadu seluk-seluk
hola parte bo’ot iha responsabilidade ida ne’e, entretantu iha limitasaun bar-barak
maka tenki infrenta hodi alkansa sira nia ojetivu, nune’e mós hatudu ona andamentu
konkretu durante ne’e, indika dimensaun mudansa ida signifikadu tebes no fó
valor ba susesu iha univesidade nian, tradus hela diretamente hosi atividade konkretu
polítika andamentu fakuldade nian, liu-liu iha departamentu sira, ne’ebé liga
diretamente ema fó matenek no ema simu matenek.
UNTL hamrik iha loron 17 fulan-Novembru 2000 estabelese fakuldade lima (5)
no dau-dauk ne’e hamosu-tan fakuldade rua (2), maka Fakuldade Medisina no
Direitu. Iha mós kooperasaun ho nasaun seluk, liu hosi FUP (Portugal), ACIAR
(Australia), CAPES (Brasil) no selukseluk-tan. Ba tinan ida ne’e hamosu-tan
Post-Graduasaun ho atividade ensinu iha lia portugés.
Fakuldade hanesan kampu sientifika nian, manifesta ninia andamentu ho planu
konkretu hodi kria balansu fornese no absorve ne’ebé hamosu responsabilidade
bo’ot, ikus hodi responde nessesidade atuál ne’ebé mosu, iha parte kraik
(botton up), estudante nia kualidade no parte leten (top down), polítika nia
interese.
Faculdade de Economia
da UNTL estabelese ho departamentu rua (2), maka Departamentu Jestaun,
no Siênsia Ekonomia no Estudu
Dezenvolvimentu (SEED) ho estudante iha anu lektivu rua (2). Primeiru, estudante
mai hosi Universitas Timor-Timur (UNTIM), tempu okupasaun Indonezia nian, Anu
Lektivu 1998/1999, diretamente enkaixa iha nível semestre datoluk (III) no
segundu, estudante iha semestre ida (I), ne’ebé liu hosi ezame admisaun UNTL
nian.
DEPARTAMENTU NO LIA
UTILIZADA
Faculdade de Economia ho departamentu rua (2), halao nia leksionamentu ba estudante nível
lisensiatura durante tinan hitu (7) nia laran sei utiliza hela lia Indonézia,
nune’e mós lia ofisial Tetúm ka Portug[es hola parte hotu.
Iha tinan 2001, Governu Timor-Leste halo MoU ho rai Portugal hodi kria
andamentu leksionamentu própriu ho lia Portugés iha UNTL nia laran no ba deit
fakuldade ha´at (4), menus Fakuldade Sosiál Polítika no realizasaun ba
preparasaun ne’e, hamosu surumotu ba daruak (da-2) entre Estrutura Fakuldade
Ekonomia ho reprezentante FUP nian iha fulan-Jullu 2001, hodi kria departamentu
rua (2) no haree mós ba asuntu kuríkulu. Departamentu rua (2) ne’e, maka
Jestaun no Ekonomia. Leksionamentu ba departamentu rua (2) ne’e, tuir MoU
hanorin ho lia Portugés no departamentu rua (2) ne’e hamrik iha Tinan Akadémiku
2002/2003 no nia responsabilidade akadémiku diretamente iha Diretor FUP nia
liman no so halao deit koordenasaun limitada ho estrutura Fakuldade Ekonomia.
Iha Tinan Akadémiku 2003/2004, fakuldade propoin ba universidade atu
loke-tan departamentu ida, maka departamentu kontabilidade. Maibe tuir Ministériu
Edukasaun nia rekejita katak leksionamentu ba departamentu ne’e tenki funsiona
ho lia Portugés. Proposta ne’e aguarda hela até tinan 2007.
KURÍKULU
Iha fulan-Setembru 2000, iha grupu ida kompostu hosi timor-oan economista
´futuru Dosente FE, UNTL`, José Francisco Abel, Manuel C.C. Bucar C. Real, José
Luis Lopes, Salustiano dos Santos, Ananias Barreto halo inkontru lubuk ida,
oinsa atu prepara kuríkulu ida adekuada ho sílabu detalladu ida hanesan kritéria
rekejitu ida importante hodi estabele fakuldade ida iha universidade nia laran,
ikus hamrik ho naran Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL). Grupu ne’e
hola parte iha kuadru intelektuál ba preparasaun harii UNTL nian, ne’ebé lidera
hosi Sua Excia Dr. Armindo Maia (1º Magnifiku Reitor UNTL no atuál Ministru
Edukasaun).
Depois fakuldade ne’e lao ba oin, ajustamentu ba kuríkulu ne’e lao beibeik,
ne’ebé kria diskusaun iha fakuldade no fonte ne’e asosia ho referénsia universidade
seluk-seluk nian hanesan UGM, UNUD no universidade balu iha Portugal.
Iha tinan 2003 no 2004, dosente Fakuldade Ekonomia tuir workshops ba dala
rua iha UNTL nia laran inklui dosente hosi fakuldade selseluk kona-ba
ajustamentu kuríkulu ida adekuada hodi fo vantajem ba hasae kualidade entre
dosente no mós ba estudante sira. Orador ne’e mai hosi rai Indonesia (Prof. DR.
Willy Tuidsuta, eis reitor Salatiga no reitor atual Pelita Harapan). Workshops
ne’e suporta hosi ministériu ba UNTL.
Iha tinan 2005, dosente estrutura Fakuldade Ekonomia partisipa iha semináriu
ba estabelesimentu kuríkulu nasional ensinu superior nian no parte ida ne’e
estrutura fakuldade deit maka partisipa. Organizadora ba semináriu ne’e, maka Ministériu
Edukasaun. Rezultadu ba semináriu ne’e seidauk publika.
ESTRUTURA, DOSENTE NO
FUNSIONÁRIU
Faculdade de Economia estabelese ho Estrutura I (dahuluk) iha Tinan Akadémiku 2000/2001, hanesan
tuir mai ne’e:
Dekanu
|
:
|
Ir. José de
Fatima Francisco Abel, MSi.
|
Vise Dekanu I
|
:
|
Ananias
Barreto, MM
|
Vise Dekanu II
|
:
|
Salustiano dos
Santos de Carvalho, SE
|
Xefe
Departamentu Jestaun
|
:
|
Angelo Lay, SE
|
Xefe
Departamentu SEED
|
:
|
Manuel C.C.
Bucar C. Real, SE
|
Dosente :
- Helio Augosto Xavier, SE
- Daniel dos Santos, SE
- Felipe Mendes, SE
- Fernando Hanjam, SE (permanente iha Reitoria)
- Rita da Silva, SE
- Custodio B. Ximenes, SE (rekruta depois fulan tolu
(3)
- Aristides Afonso, SE (rekruta depois fulan ha´at (4)
Funsionáriu
Administrasaun :
- Agostinha Guterres, SH
- Pedro Oliveira
- Ilda Guterres
Dosente nain walu (8) ne’ebé sita iha leten ho funsionáriu
administravu nian sai hanesan pioneiru ba estabelesimentu Fakuldade Ekonomia,
UNTL.
Iha fulan-Marsu 2001, Xefe Departamentu Jestaun, Sr. Angelo Lay hetan oportunidade
ba foti kursu mestradu iha Australia no Sr. Helio A. Xavier maka hetan fiar ba
asume kargu ne’e. Tama iha semestre klik (ganjil), iha fulan-Outubru 2001,
dekanu atuál hetan bolsu estudu atu ba hasai kursu post-mestradu iha Inglatera (UK)
no tenki husik nia knaar ne’e. Iha tempu loron hirak, senadu organiza eleisaun
ba hili dekanu foun no Sr. Manuel C.C. Bucar hetan fiar hosi estrutura no
dosente sira hodi kaer pasta ne’e, ofisialmente hanesan Dekanu iha loron 12 fulan-Outubro 2001. Liu loron hirak,
senadu hili fali Sr. Custodio B. Ximenes ba asume kargu Xefe Departamentu. Tama
ba tinan foun 2002, fakuldade rekruta dosente, Sr. Fernando B. Anuno ba
departamentu jestaun no meadu anu korente (fulan-Juñu) rekruta-tan dosente rua
(2) ba departamentu SEED, Sr. José Honório P. Jeronimo no Sr. Filipus Pereira.
Mudansa estrutura lao dinámika tebes, ajusta beibeik ho planu hasa´e
kualidade ba dosente sira. Iha fulan-Agostu 2002 dosente Helio A. Xavier ba
kontinua estudu mestradu iha UGM, Indonesia, no nia knaar hanesan xefe
departamentu hetan fiar fali ba dosente Fernando B. Anuno no dosente Salustiano
dos St. Carvalho muda fali ba CNIC, UNTL no nia fatin hetan fali fiar ba Sr.
Fernando Hanjam no iha tinan 2004 nia (Sr. Salustiano) rejigna-an hosi UNTL no
servisu iha BPA. Hanesan mós Sr. Angelo Lay, kuandu finaliza nia mestradu iha
inísiu tinan-2003 no fila mai, husu rejignasaun nu´udar dosente permanente no mós
eis Dekanu Fakuldade Ekonomia, Ir. José Abel, M.Agr. depois akaba tiha nia
post-mestradu iha tinan-2003, la fila mai servisu ona iha Fakuldade Ekonomia.
Triste no dezafiu bo’ot ida ba Fakuldade.
Iha fulan-Setembru tinan-2002, faculdade rekruta dosente ida, maka Sr.
Cristovão dos Reis no tinan-2003, fulan-Fevereiro rekruta dosente nain rua (2),
maka Sr. Sr. António B. Cárceres no Sr. Silvino Cabral, fulan-Juñu 2003 halo rekrutamentu
ba xefe administrasaun hodi troka Sra. Agustinha Guterres ne’ebé hetan kargu foun
iha fatin seluk (Ministériu Justisa), nia maka Sr. Mateus Ximenes, ikus iha
fulan-Setembru anu korente, rekruta-tan dosente nain ha´at (4), maka Sr. Casimiro
Alves da Cruz, Sr. José Trindade, Sr. Francisco de Assis Lima no Sr. Longuinhos
Armando. Sira ne’ebé tama iha rekrutamentu hirak iha leten ne’e, hatudu ona
esperiénsia hanesan dosente parte-tempu (temporária).
Estrutura II (daruak)
iha Tinan Akadémiku 2001/2002, hanesan tuir mai ne’e:
Dekanu
|
:
|
Manuel C.C.
Bucar C. Real, SE
|
Vise Dekanu I
|
:
|
Ananias
Barreto, MM
|
Vise Dekanu II
|
:
|
Fernando
Hanjam, SE
|
Xefe Departamentu Jestaun
|
:
|
Helio Augusto Xavier, SE
|
Xefe
Departamentu SEED
|
:
|
Custodio B.
Ximenes, SE
|
Dosente (oficialmente
nu´udar dosente permanente):
- Ir. José de Fatima Francisco
Abel, MSi. (kand. Post-mestradu, TA 2000)
- Angelo Lay (kand. Mestradu, TA
2000)
- Daniel dos Santos, SE (TA
2000)
- Felipe Mendes, SE (TA 2000)
- Aristides Afonso, SE (TA 2000)
- Fernando B. Anuno, SE (TA
2002)
- José Honorio P. Jerónimo, SE
(TA 2002)
- Filipus Pereira, SE (TA 2002)
- Ir. Cristovão dos Reis, (TA
2002)
- Antonio B. Carceres, SE (TA
2003)
- Silvino Cabral, SE (TA 2003)
- Casimiro Alves da Cruz, SE (TA
2003)
- José Trindade, SE (TA 2003)
- Francisco de Assis Lima, SE
(TA 2003)
- Longuinhos Armando, SE (TA
2003)
Durante mandatu dekanu iha tinan-lima nia laran (2001/2002 too 2006/2007),
iha mudansa assume kna´ar iha estrutura fakuldade nian, tanba programa
kontinuasaun ba hasa´e estudu mestradu nian (S2) no parte ida iha resignasaun
hosi dosente balun. Atu mantein funsionamentu fakuldade nian lao tuir padraun
ne´ebé estabelese, fakuldade kontinua loke vaga ba simu dosente foun.
Iha Tinan Akadémiku 2004/5, rekruta-tan dosente nain rua (2), Sr. Alariku
da Silva no Domingos Soares. Iha Administrasaun
Pedro Oliveira hetan tranferénsia ba CNIC no substitui fali Eduardo Sarmento.
Susar boot ida-tan kuandu Sr. Longuinhos Armando husu mos rejignasaun hosi
Fakuldade.
Iha Tinan Akadémiku 2005/6, rekruta-tan dosente nain ha´at (4), maka Augosto Mendonça, Sr, Francisco Pinto Oliveira, Sra. Rosena Fatima Martins
no Sr. António Moniz.
Kontinuasaun estudu lao nafatin, ne’ebé Sr. Custodio B. Ximenes ba hasai kursu
mestradu iha Brasil, Sr. Fernando Hanjam no Sr. Filipe Mesdes ba hasai kursu mestradu
iha Indonézia. Konaba situasaun Sr.
Filipe Mesdes nian, katak seidauk hetan autorizasaun ofisial hosi Vise Reitor I
UNTL, maibe nia aranka sem koñesimentu hosi Vise Reitor I. Nune’e kuandu nia
fila, Vise Reitor I kansela no la autoriza nia sai hanesan dosente permanente. Susar
boot ida-tan hanehan Fakuldade.
Iha Tinan Akadémiku 2004/2005, UNTL liu hosi kooperasaun ho FUP loke oportunidade
ba dosente nain sanulu (10), (kada fakuldade nain rua (2)) hodi ba hasai kursu
mestradu iha Portugal, Fakuldade Ekonomia propoin Sr. Manuel C.C. Bucar no Sr.
Baptista B. Anuno, maibe proposta ne’e seidauk bele realiza iha Tinan Akadémiku
2004/2005, 2005/2006 no 2006/2007.
Estrutura foun halao mudansa nafatin ne’ebé Sr. Fernando B. Anuno kaer
knaar fali hanesan Vise Dekanu II, Xefe Departamentu Jestaun nian hetan fiar fali
ba Sr. António B. Carceres no Xefe Departamento SEED ba Sr. José Honório P.
Jerónimo. Iha Administrasaun hetan transferênsia, Eduardo Sarmento muda fali ba
Fakuldade Agrikultura no substitui fali Sra. Sandra Braz. Depois halao tiha mudansa,
funsionamentu estrutura ne’e kontinua lao to’o fulan-Outubru 2006.
Iha loron 10 fulan-Agostu 2006, Dekanu atuál Fakuldade Ekonomia hetan
konfiansa boot hosi II Governu Konstitusionál, lideradu hosi Dr. Ramos Horta,
nu´udar Primeiru-ministru, hodi lidera Gabinete
Inspesaun Jeral hanesan Inspetor Jeral Estadu nian. Konfiansa ne’e kuntinua até
IV Governu Konstitusional ne’ebé lidera hosi Sua Excia Kay Rala Xanana Gusmão.
Tanba programa ba eskola mestradu nian estabele tiha ona tinan tolu (3) liu ba,
tama iha Tinan Akadémiku 2007/2008 hetan klaridade pozitivu ba mestradu nian,
hodi nune’e Sr. Manuel Bucar ho konsiderasaun husu rejignasaun ba Sua Excia Primeiru-Ministru
no hetan autorizasaun pozitivu, datada 22 fulan-Agostu 2006.
Depois asumi kargu hanesan Inspetor Jeral, iha loron 14 fulan-Outubru 2006,
komisaun eleisaun fakuldade nian prepara eleisaun hodi troka Sr. Manuel Bucar
hodi halo kontinuasaun ba kaer kna´ar hanesan dekanu difinitivu Fakuldade
Ekonomia nian. Iha tempu ne’eba hatudu partisipasaun dosente hotu-hotu ba
eleisaun ne’e no prosesu eleisaun halao demokrátika tebtebes ho transparénsia.
Prosesu ne’e hetan votu maioria konfiansa ba Sr. José Honório P. Jeronimo, uluk
hanesan Xefe Departamentu atual SEED nian. Iha tempu ne’e kedas nia hetan
konsiderasaun máximu hosi Reitor UNTL (Benjamim de Araújo e Corte-Real, Ph.D.)
no kolega Dekanu sira hosi fakuldade sira seluk iha UNTL nia laran. Parabens ba
ita bo’ot no ami sempre suporta ita bo’ot nia polítika andamentu edukasaun nian.
Dekanu foun tenki orgullu, tanba kolega mestradu aumenta ba beibeik no sira
ne’ebé sei lisensiadu hatudu kooperasaun bo’ot nafatin ho ita bo’ot. Hanesan
eis Dekanu, kolega dosente no família fakuldade sempre hamrik iha ita bo’ot nia
kotuk hodi suporta fakuldade ne’e ba oin, tuir kompromisu ba misaun ida ne’ebé
ita halao daudaun ne’e no ba oin.
Estrutura III
(datoluk) iha Tinan Akadémiku 2007/2008, hanesan tuir mai ne’e :
Dekanu
|
:
|
José Honório
P. Jeronimo, SE
|
Vise Dekanu I
|
:
|
Hélio Augosto
Xavier, M.Si
|
Vise Dekanu II
|
:
|
Daniel dos
Santos, SE
|
Vise Dekanu
III
|
Casimiro Alves
da Cruz, SE
|
|
Xefe Departamentu Jestaun
|
:
|
António B. Carceres, SE
|
Xefe
Departamentu SEED
|
:
|
Filipus
Pereira, SE
|
Dosente :
- Manuel C.C. Bucar C. Real, SE
(kand. mestradu)
- Ananias Barreto, MM
- Fernando Hanjam, MM (Vise
Reitor II UNTL)
- Fernando Baptista Anuno, SE (kand.
mestradu)
- Custodio B. Ximenes, SE (kand. mestradu)
- Aristides Afonso, SE (kand. mestradu)
- Ir. Cristovão dos Reis, (kand.
mestradu)
- Silvino Cabral, SE
- José Trindade, SE
- Francisco de Assis Lima, SE
- Alariku da Silva, SE
- Domisgos Soares, SE
- Francisco Pinto Oliveira, SE
- Augosto Mendonça, SE
- António Moniz, SE
- Rosena de Fatima Martins, SE
- Susi, M. Dev.
Funsionáriu
Administrasaun :
- Mateus Ximenes, SE
- Sandra Braz, L.SosPol
- Ilda
Guterres, kand. lisensiatura
ESTUDANTE
Fakuldade Ekonomia simu estudante iha Tinan Akadémiku 2000/2001 ho estudante
turma walu (8), turma ha´at (4) iha semestre I no turma ha´at (4) iha semestre
III. Estudante sira ne´ebé diretamente ba semeter III nian oriundu hosi
Universitas Timor-Timur (tempu okupasaun Indonézia), fahe ba departamentu rua
(2), maka Jestaun no Siénsia Ekonomia no Estudu Dezenvolvimentu.
Tinan Akadémiku 2002/2003, hamosu-tan departamentu rua (2) ne’ebé leksiona
ho lia Portugés ho nível bacharelatu. Estudante ne’ebé atu simu iha
departamentu rua (2) ne’e disidi másimu estudante 50 deit.
Tuir mai data estudante Fakuldade Ekonomia nian tuir fonte Servisu
Administrasaun ba Akadémiku[1],
hanesan tuir mai ne’e:
-
Transferénsia UNTIM TA
1998, estudante (Jestaun = 123, SEED = 105;
-
TA 2000/2001,
estudante (Jestaun = 236, SEED = 157;
-
TA 2001/2002,
estudante (Jestaun = 384, SEED = 127 no FUP = 14);
-
TA 2002/2003,
estudante (Jestaun = 52, SEED = 53 no FUP = 24);
-
TA 2003/2004,
estudante (Jestaun = 106, SEED = 100 no FUP = 21);
-
TA 2004/2005,
estudante (Jestaun = 203, SEED = 195 no FUP = 24);
-
TA 2005/2006, estudante
(Jestaun = 109, SEED = 115 no FUP = 27);
-
TA 2006/2007,
estudante (Jestaun = 44, SEED = 44 no FUP = 4).
ORIENTASAUN ESTUDANTE
FINALISTA
Iha Tinan Akadémiku 2004/2005 estudante barak maka termina ona sira nia teórika
no tenki prepara sira nia-an ba hakerek proposta teze (skripsi) nian. Fakuldade produz tiha ona Livru Metodu Hakerek Teze
nian (Buku Panduan Penulisan Skripsi)
no Livru Metodu Hakerek proposta nian (Buku
Panduan Penulisan Makalah). Utilizasaun livru rua (2) ne’e, fó vantajen
bo’ot tebtebes ba dosente hanesan orientador no mós ba estudante sira hodi bele
realiza hakerek sientífika nian.
Komesa iha tempu ne’e kedas, estudante barak maka halao ezame proposta nian
no mós ezame teze nian. Rezultadu hosi produs livru rua (2) ne’e, estudante hatudu
kualidade eskrita siéntifika no halo defeza ho argumentu profunda iha
ezaminador sira nia oin. Iha momentu termina mandatu Dekanu Manuel Bucar nian,
prosesu ezame lisensiatura nian lao ba faze dalima (V) ona (2006).
Orientador Prinsipál ba Teze (Eskripsi) nian, Tinan Akadémiku 2004/2005,
2005/2006, 2006/2007, hanesan:
- Manuel C.C. Bucar C. Real, SE
- Ananias Barreto, MM
- Fernando Hanjam, MM
- Hélio Augosto Xavier, M.Si
- Daniel dos Santos, SE
- Salustiano dos Santos de
Carvalho, SE
- Fernando Baptista Anuno, SE
- Custodio B. Ximenes, SE
- Aristides Afonso, SE
- Ir. Cristóvão dos Reis
- José Honório da Costa P. Jerónimo,
SE
- António B. Cárceres, SE
- Filipus Pereira, SE
Orientador Konvidadu:
- Prof. Doutor João Saldanha
Estudante
Orientadu
Iha relatóriu
ne´e, sita deit estudante nain-sanulu nia naran hosi estudante lubuk sira ne´ebé
hetan orientasaun hosi dosente sira iha leten (Naran, Departamento, Anu Letivu).
- Natalino do Rosário (SEED, 1998)
- Jacinto Hermenegildo Soares Belo (SEED, 1998)
- Saturnina Maia (SEED, 1998)
- Bia Ble Hitu Carvalho de Jesus (SEED, 2000)
- Vicente Manuel Luis Guterres (SEED, 2000)
- Cidália de Sousa Ribeiro (Jestaun, 1998)
- Rofino Lopes dos Reis (Jestaun, 1998)
- Sara Lobo Brites (Jestaun, 1998)
- Hergui Luina Fernandes Alves (Jestaun, 2000)
- Feliciano Quintas do Ceú (Jestaun, 2000).
REKURSU MATERIAL (EKIPAMENTU)
A.
Biblioteka
Tinan Akademika 2003/2004 Fakuldade hetan oferta livru kaixa nen (6) hosi
Fundasaun Calouste Goulnekein hosi Portugal. Livru sira ne’e hakerek ho lia Portugés
no rai iha biblioteka Fakuldade. Iha tinan 2004/2005 hetan mós livru barak hosi
biblioteka UNTL, Asia Fundation ba dala rua (2) no Fundação Oriente (responsabilidade
ba data ne’e iha xefe administrasaun fakuldade nian, Sr. Mateus Ximenes).
B.
Ekipamentu Elektróniku
Fakuldade iha inísiu ho komputador tolu (3) no nunka hetan ajuda mai hosi entidade
liur. Esforsu bo’ot beibeik ba Reitoria, liu-liu ba Vise Reitor II hodi hetan
ajuda, maibe so realiza deit liu hosi fó orsamentu iha 2005/2006 ba hadia komputador
uzadu (second hands) ne’ebé fakuldade nian, hamotuk unidade lima (5), ikus mai,
barak lakon iha tempu krizi polítika nia laran.
Fakuldade hetan ajudu komputador tolu (3) hosi Gabinete Inspesaun Jeral iha
fulan-Fevereiru 2007 no ajuda tebtebes funsionamentu servisu fakuldade nian.
Seluk-seluk hanesan :
·
Projetor : Inpresta hosi Dekanu Fakuldade Teknika iha fulan-Jullu
2006 até relatório ne´e hakerek, seidauk entrega. Informasaun ne’ebé fó mai hosi
eis Dekanu katak at hela no sei hadia. Estrutura sei tenta hosi ligasaun formal
ba Sr. Inacio Moreira hodi bele intrega lalais.
·
OHP : Iha OHP rua, maibe a’at tiha ona iha Tinan Akadémiku
2004/2005 no 2005/2006. La lakon iha tempu krize.
·
Handy Cam : Tuir informasaun hosi Sr. Ananias
Barreto, katak lakon iha tempu krize.
·
Kamera Digital : Iha kamera digital ida (1) no
lakon tiha iha kareta fakultas nia laran, kuandu Sr. Fernando Hanjam maka
utiliza kareta ne’e.
·
Sound System : Lakon iha fakuldade, antes krizi
nian.
C.
Veíkulu
Fakuldade Ekonomia simu kareta Daihatsu Mini ida (1) iha fulan-Agostu 2001.
Kareta ne’e primeiru iha Sr. José Abel (1º dekanu) nia limam, depois pasa mai
Sr. Manuel Bucar no ikus iha Sr. José Honório nia liman, hanesan Dekanu
difinitivu Fakuldade Ekonomia iha loron 22 fulan-Outubru 2006 ho kondisaun
diak. Iha mós motorizada ida (1) ne’ebé iha responsabilidade Sr. Mateus Ximenes
nia liman, agora ho kondisaun diak hela (Logistika UNTL nian maka sei utiliza
hela).
D.
Kamijola
UNTL iha Tinan Akadémiku 2002/2003 planeia atu aranja kamijola nu´udar dentidade
tuir fakuldade idaidak nian. Halo kontratu ho kompañia fornesedor ida no
realiza duni. Ba tinan 2004/2005, Fakuldade Ekonomia simu kamijola hamotuk 1.228
(rihun ida atus rua rua nulu resin walu). ho presu ba kada kamijola, dolar hitu
(US$ 7.00.-). Tuir akordu dolar lima (US$ 5.00.-) intrega ba kompañia no dolar
rua (US$ 2.00.-) rai iha kas Fakuldade. Responsabilidade tomak ba kas nian maka
Sr. Ananias Barreto, MM (hanesan uluk Vise Dekanu I).
REKURSU FINANSEIRA
Fakuldade Ekonomia la iha kompeténsia legal tuir lei
finansiamentu públiku nian atu regula osan, so UNTL deit, liu hosi Vise Reitor
II maka bele ezekuta no liu hosi koñesimentu Reitor.
Ba kazu kamijola nian iha vantajem, maibe tenki halao ho responsabilidade
no transparénsia. Hanesan responsável ba kazu ne’e maka iha Sr. Ananias nia
liman, halao klarifikasaun ona ba dala rua iha enkontru forum dosente nia oin
no hetan desijaun katak osan ne’e tenki hatama iha Bank Mandiri. Osan inísiu
ne’e hatama duni ho kuantia dolar rihun ida (US$ 1,000.00.-). Kas ne’e hetan
aumentu tan liu hosi estudante ne’ebé atu halo Judisium (data iha Sr. Fernando
B. Anuno, Vise Dekanu II). Responsabilidade ba hatama osan nian iha Sr. Mateus Ximenes
nia liman. Responsabilidade atu hasai osan, liu hosi Dekanu, Vise Dekanu I no
II nia liman.
Konaba osan kamijola nian sei iha Sr Ananias Barreto nia liman (eis Vise
Dekanu I), hamotuk US $ 2.828,00,- (dolar rihun rua, atus walu, rua nulu resin
walu). Durasaun ba ne’e kuaze tinan lima (5) ona. Husu ba Sr. Ananias Barreto
atu bele preokupa ho kazu ne’e. Ba Dekanu foun, hau intrega problema osan
kamijola nian ba ita bo’ot no hau iha esperansa ba ita bo’ot nia servisu.
Dili, loron 23 fulan-Setembru 2007
Dosente (Eis
Dekanu)
|
[1] Dados dos Serviços de Administração Académica e
Estudantil, datada 18 de Abril de 2005